Izvršna direktorka kompanije „Navus“, koja se bavi registracijom stranih firma, Natalija Gerasimova, kaže za „Dan“ da takva potvrda ne postoji, niti je neko može izdati, kao i da stranci imaju plaćeno osiguranje, ali ne mogu da ga koriste.
– Od nas traže potvrdu iz matične države, koja nije predviđena zakonom, da mi ne koristimo tamo osiguranje. Takva potvrda ne postoji i iz ovog razloga mi možemo da koristimo osiguranje za decu samo u privatnim ambulantama – ističe Gerasimova, navodeći da niko ne može da dobije zelenu knjižicu bez potvrde iz matične države da tamo ne koristi osiguranje.
Podsjeća da su ranije zaposleni stranci imali za sebe i djecu zelenu knjižicu i da su koristili osiguranje.
Sve je bio odlično. Sada, nakon što su povećali minimalac, ukinuli su osiguranje za zaposlene strance, što je, po meni, prevara. Ako mi je država izdala boravišnu dozvolu i ja sama plaćam sve obaveze, bilo bi pošteno da moja deca budu zaštićena. Nakon toga, potvrda je izmišljena, a mi ostavljeni bez zdravstvene zaštite. Niko nas o tome nije obavijestio i mi nismo zaštićeni ako se razbolimo. Ranije nije bilo tako. Imali smo osiguranje čim dobijemo privremene dozvole za posao. Jedan od ključnih problema je što veliki broj stranaca uredno plaća poreze i doprinose, ali ne može da ostvari osnovna prava. Najvidljiviji primjer je zdravstveni sistem. Porodice stranih državljana, uključujući i one koji rade u visokoprofitnim sektorima, često nemaju pristup javnom zdravstvu, pa su prinuđene da sve usluge plaćaju privatno. U praksi to znači da dijete ne može da se liječi u domu zdravlja iako roditelji već učestvuju u finansiranju sistema – ukazala je Gerasimova.
Krajem prošle godine u Crnoj Gori bilo 100.000 stranaca
Prema podacima MUP-a Crne Gore iz oktobra 2025. godine, u državi boravi preko 21.000 državljana Ruske Federacije koji imaju odobren privremeni ili stalni boravak. Ruski državljani spadaju među najbrojnije strance u Crnoj Gori, a njihov broj kontinuirano raste usled doseljavanja. Najveći broj ruskih državljana nastanjen je u primorskim opštinama (Budva, Bar i Kotor) i Podgorici.Zvanični popisi stanovništva često pokazuju manji broj Rusa od podataka MUP-a, jer popis obuhvata samo one koji su u momentu popisivanja bili fizički prisutni u stanovima.
Ukupan broj stranaca sa boravkom u Crnoj Gori znatno je porastao prethodnih godina, pa se krajem prošle godine baratalo brojkom od oko 100.000, gdje su Rusi, uz državljane Srbije i Turske, najbrojnija grupa.
Majkl Bader, predsjednik Fondacije za budućnost turizma Crne Gore i predsjednik Odbora za turizam u Njemačko-crnogorskom poslovnom klubu, kaže da zdravsteno osiguranje imaju stranci ako imaju firmu i boravišnu dozvolu, kao i članovi familije po osnovu spajanja porodice.
Položaj stranaca u Crnoj Gori, posebno onih iz IT sektora i savremenih industrija, sve više pokazuje raskorak između ambicioznih državnih planova i realnog stanja na terenu. Dok zvaničnici često ističu da zemlja želi da bude regionalni centar za digitalne poslove i privuče stručnjake iz inostranstva, svakodnevni problemi sa kojima se ti ljudi suočavaju govore drugačije.
