Profesorica i građanska aktivistkinja Božena Jelušić ocijenila je da je reakcija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je povodom smrti presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uputio telegram saučešća njegovoj porodici, predstavljala „državno zastiđe“ i pokazala duboku podijeljenost crnogorskog društva.
Gostujući u emisiji „Minula neđelja“ na Aplus televiziji, Jelušić je kazala da je taj potez, kako vjeruje, postidio ogromnu većinu građana.
„Čini mi se da se aplaudirati ovakvome nečemu može samo u zadimljenim nekim kafanama, gdje se, u polu-nekakvom razumnom stanju, ko zna šta izgovara. Svakako ne u jednom normalnom stanju, u kojem se ne ponašamo na način onoga ‘ni jedno zrno neprijatelju’“, rekla je Jelušić.
Ona je istakla da predsjednik parlamenta, kao jedan od nosilaca najviših državnih funkcija, ne može sebi da dozvoli takvo ponašanje.
„Predsjednik parlamenta, prije svega institucije, prosto ne može sa te pozicije, sa pozicije druge najvažnije institucije u zemlji, ili možda, ako hoćete, prve najvažnije institucije u zemlji, da radi to što je radio“, kazala je Jelušić.
„Razlika između 1997. i 2026. je 29 godina“
Komentarišući argumente da je Ratko Mladić tokom ratnih godina pomagao Republici Srpskoj, uključujući i snabdijevanje gorivom i drugim sredstvima, Jelušić je rekla da te okolnosti ne mogu biti opravdanje za potez predsjednika parlamenta gotovo tri decenije kasnije.
„Nije loše podsjetiti da je razlika između 1997. i 2026. cijelih 29 godina“, navela je ona.
Jelušić je podsjetila i na političke okolnosti iz perioda raspada tadašnjeg Saveza komunista, navodeći da je sličan model političkog djelovanja prisutan i danas.
„Vi pokušavate da sa čmarom gađate cijelo biračko tijelo i da nikoga ne propustite – od onih najvećih prostora mraka, u kojem takođe postoje neki ljudi koji zaokružuju vašu listu, do onih kojima pokušavate da uvjerite da idete u Evropsku uniju“, kazala je Jelušić.
„Borba za monopol nad interpretacijom prošlosti“
Prema njenim riječima, reakcije nakon telegrama saučešća pokazuju da se u Crnoj Gori i dalje vodi borba za tumačenje sopstvene prošlosti, umjesto ozbiljnog suočavanja sa njom.
„DPS odbija da se suoči sa svojim udjelom u toj prošlosti i insistira sada na institucionalnom odgovoru, koji mora da bude institucionalan, ako uopšte institucije u ovoj zemlji ima. A čini mi se da ga neće biti jer ih nema u dovoljnoj mjeri“, rekla je.
Sa druge strane, kako je dodala, odgovor iz parlamenta ponovo vraća raspravu na identitetski nivo i pitanje „Što ste vi radili 1997. godine?“.
„Mi imamo jedan narativ koji je borba za interpretaciju prošlosti, koji nije nikakav način da se ta prošlost prevaziđe“, ocijenila je Jelušić.
Ona je upozorila i na, kako je navela, pogrešno shvaćene modele nacionalnog pomirenja.
„Nama se u ovom periodu nude takozvani modeli nacionalnog pomirenja, prema kojima bi mi, po svemu sudeći, trebalo da kažemo da fašizma nije bilo, da antifašizma nije bilo, da je sve to bila jedna čudna priča koja se odvijala u nekakvom čudnom prostoru zvanom i ova zemlja i cio svijet“, rekla je Jelušić.
„Ne znamo oko čega se mirimo“
Prema njenim riječima, bez jasnog vrijednosnog odnosa prema fašizmu, antifašizmu i ratnim zločinima, nije moguće govoriti o stvarnom pomirenju.
„Ne znamo oko čega se mirimo, oko toga da nije bilo fašizma. I onda je normalno moguće da se uradi ovakvo zastiđe, zaista državno zastiđe, i da se sa najvišeg mjesta u ovoj državi pošalje telegram saučešća“, istakla je Jelušić.
Ona je navela da može razumjeti da književnost otvara prostor za različita tumačenja i suočavanje sa najmračnijim aspektima ljudskog ponašanja, ali da je potpuno drugačije kada političar sa najviše državne funkcije takav potez koristi u političke svrhe.
„Ja mogu da razumijem, u jednoj ljudskoj dimenziji, ili ne, kao neki potencijalni književni lik, da to jedan put bude Ratko Mladić, da se negdje, snagom nekog spisateljskog talenta, uđe u prostor koji je jedna, onako, što bi rekla Hannah Arendt, prosvjedan prostor banalnosti zla“, kazala je.
„Ali da se sa tim, sa presuđenim ratnim zločincem, na ovaj način gađa biračko tijelo, to je toliko nedostojanstveno“, dodala je.
Na kraju je ocijenila da bi Mandić, kada bi imao priliku da vrati svoj potez, vjerovatno to i učinio.
„Čini mi se, kada bi gospodin Mandić sada mogao da vrati ovaj šahovski potez, da bi ga on rado vratio“, zaključila je Jelušić.
