Glavni i odgovorni urednik podgoričke „Pobjede“ Nenad Zečević ocijenio je da je studentski pokret u Srbiji, uz podršku građana i univerziteta, prerastao u ozbiljan politički projekat koji je na izborima ostvario ubjedljiv rezultat.
Govoreći u emisiji „Klub Aplus“ na Aplus televiziji, naveo je da su izbori predstavljali svojevrstan referendum o bivšem predsjedniku i premijeru Srbije Aleksandru Vučiću, a kao ključne razloge za priznavanje poraza izdvojio je veliku razliku u rezultatima i pritisak međunarodnih partnera.
Zečević je ocijenio da je Studentska lista jedinstven politički projekat, navodeći da takav model do sada nije viđen i da je riječ o svojevrsnom eksperimentu.
„Studentska lista je jedan jedinstven politički projekat u svijetu. Mislim da takav projekat do sada nije viđen. U pitanju je jedan eksperiment“, rekao je Zečević.
Kako je objasnio, do konačne liste od 250 kandidata došlo se kroz nekoliko krugova izbora među više od 2.000 kandidata, a na listi su se našla i, kako je naveo, respektabilna imena.
“Značaj studentskog pokreta ogleda se i u načinu na koji je organizovan, jer nije bio centralizovan, a aktivnosti su se odvijale na lokalnom nivou, uz podršku građana i univerziteta”, ocijenio je sagovornik Aplus televizije.
„Izbori su bili svojevrstan referendum o Vučiću“
Zečević smatra da su izborni rezultati pokazali da se glasalo i za i protiv Vučića, upoređujući političku atmosferu u Srbiji sa drugim krugom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 2023. godine.
„Rezultati izbora pokazuju da je u pitanju svojevrstan referendum i da se glasalo isto kao u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 2023. godine, znači za i protiv Vučića“, ocijenio je Zečević.
Posebno je ukazao na rekordnu izlaznost, za koju je rekao da je prešla 70 odsto, navodeći da je ona, prema njegovom mišljenju, bila jedan od pokazatelja da se vlast suočava sa ozbiljnim izazovom.
“Studentska lista ostvarila je rezultat bez isticanja jednog dominantnog pojedinca, već nastupajući kao kolektiv. To što oni nijesu htjeli da personalizuju listu, nego su nastupali većinom kao lista, takođe je dovelo do tog rezultata“, primijetio je Zečević.
Studentski pokret izrastao iz protesta protiv korupcije
Zečević je podsjetio da je studentski pokret nastao nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi, a da je korupcija bila jedna od ključnih tema protesta.
“Studentski pokret je tokom djelovanja pokazao sposobnost organizovanja i mobilizacije, uz podršku građana i univerziteta. Pokazali su se kao jako ozbiljni“, zaključio je Zečević.
