Prva banka nije dokazala nezakonito postupanje policijskih službenika tokom akcije u februaru, ali ni nastanak štete, niti uzročno-posljedičnu vezu između tog događaja i navodnih poslovnih gubitaka, stav je države – kancelarije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, iznesen u odgovoru na tužbu te finansijske institucije, pišu Vijesti.
U odgovoru na tužbu, koji je nedavno dostavljen podgoričkom Osnovnom sudu, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa osporava tvrdnje banke da joj je nakon policijske akcije pričinjena milionska šteta zbog povlačenja depozita od 8.475.000 eura, naglašavajući da se odliv novca sa računa klijenata ne može automatski smatrati gubitkom imovine banke.
“U konkretnom, povlačenje depozita ne može se poistovjetiti sa nastankom štete, jer je depozit obaveza banke prema klijentu, a ne njena imovina”, navodi se u odgovoru na tužbu.
Prva banka, čiji je najveći pojedinačni akcionar biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, tužila je državu zbog policijske akcije od 27. februara, kada su službenici Uprave policije pretresali njegov stan u zgradi u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, u kojoj se nalazi i poslovnica te finansijske institucije.
Banka, koju u sporu zastupa advokatica Ana Đukanović, nedavno je za to ispostavila račun – zahtijeva pet miliona eura na ime materijalne i još milion eura na ime nematerijalne štete zbog, kako tvrde, narušavanja poslovnog ugleda i reputacije.
Država, međutim, ocjenjuje da Prva banka nije dokazala ispunjenost zakonskih uslova za odgovornost države za štetu.
“Kako tužilac nije dokazao postojanje protivpravne radnje, nastanak štete, uzročnu vezu između postupanja tužene i navodne štete, kao ni njenu visinu, nijesu ispunjene zakonske pretpostavke odgovornosti tužene za eventualnu štetu iz čl. 148 Zakona o obligacionim odnosima”, stoji u odgovoru na tužbu, a država predlaže Osnovnom sudu da kao neosnovan odbije tužbeni zahtjev Prve banke.
Gdje su dokazi?
Zaštitnik u odgovoru Osnovnom sudu u Podgorici navodi da Prva banka nije jasno obrazložila od čega se sastoji zahtjev za naknadu materijalne štete od pet miliona eura, odnosno koliko potražuje na ime stvarnog umanjenja imovine, a koliko zbog eventualno izgubljene dobiti.
“Paušalno navođenje jedinstvenog iznosa od 5.000.000 eura ne zadovoljava standard određene i potpune činjenične osnove tužbe”, piše u odgovoru na tužbu, u koji su “Vijesti” imale uvid.
Država obrazlaže da banka nije pružila dokaze kojima bi potvrdila da su povlačenje depozita, gubitak prihoda i narušavanje povjerenja klijenata neposredna posljedica policijske akcije. Zaštitnik naglašava i da uz tužbu nijesu dostavljeni analiza redovnog kretanja depozita prije i nakon spornog događaja, podaci o klijentima koji su navodno povukli sredstva, njihove izjave da su novac povukli upravo zbog policijske akcije, kao ni dokazi da su ta sredstva trajno izgubljena za banku.
“Predlaganje ekonomsko-finansijskog vještačenja ne može zamijeniti obavezu tužioca da prethodno dostavi relevantnu poslovnu i finansijsku dokumentaciju iz koje bi proizilazilo da je šteta zaista nastala i u kojem obimu”, piše u odgovoru.
Zaštitnik još objašnjava da bi eventualna šteta mogla postojati u obliku izgubljene dobiti koju bi banka ostvarila korišćenjem povučenih depozita, ali da bi za takav zahtjev morala dokazati da bi novac ostao u banci i bio plasiran, pod kojim uslovima, koliki bi bio neto profit nakon troškova i da je upravo policijska akcija izazvala odliv depozita.
“U predmetu ‘Kingsley protiv Ujedinjenog Kraljevstva’, Evropski sud za ljudska prava nije prihvatio zahtjev za izgubljenu dobit samo zato što podnosilac nije dokazao da bi bez povrede sigurno ostvario željeni finansijski rezultat. Sud nije htio da pretpostavlja šta bi se dogodilo da nije bilo povrede”, navodi se, pored ostalog, u odgovoru na tužbu.
Prva banka je u tužbi, o kojoj su “Vijesti” ranije pisale, tvrdila da je nakon policijske akcije izgubila 1.002.115 eura neto kamatnih prihoda i još 11.017 eura po osnovu naknada za platni promet i održavanje računa. Tvrdila je da ukupan iznos od 1.013.132 eura ne obuhvata eventualne dodatne štetne posljedice po likvidnost, adekvatnost kapitala i troškove zamjenskih izvora finansiranja.
Policija postupala po sudskoj naredbi
Država osporava i tvrdnje banke da su policijski službenici postupali nezakonito kada su 27. februara obezbjeđivali prostor u Ulici Vuka Karadžića.
Zaštitnik ukazuje na to da iz navoda tužbe proizlazi da je policija postupala po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici Kri. br. 200/26 od 27. februara 2026, odnosno u okviru zakonskih ovlašćenja i radi izvršenja sudske naredbe.
U odgovoru se naglašava i da iz navoda tužbe ne proizlazi da su policijski službenici pretresali poslovne prostorije Prve banke ili preduzimali službene radnje prema banci kao pravnom licu.
Prva banka u tužbi tvrdi da su njena poslovnica i zaposleni bili izloženi policijskoj akciji tokom koje je, od 13.24 do 14.29 časova, bilo onemogućeno redovno poslovanje.
Iz banke su naveli da su naoružani pripadnici policije blokirali pristup poslovnici, udaljavali klijente i zaposlene i postupali prema službenicima njenog obezbjeđenja, što je, prema tvrdnjama tužioca, izazvalo uznemirenost i paniku.
Banka je tvrdila i da stan koji je pretresan i poslovnica imaju različite ulaze, bez fizičke i funkcionalne povezanosti, te da policijska naredba nije obuhvatala njene prostorije.
Uprava policije je ranije saopštila da akcija nije bila usmjerena protiv banke, zaposlenih ili klijenata, već da je privremeno obezbjeđivanje prostora bilo neophodno radi bezbjednog izvršenja sudske naredbe.
