Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) zatražila je od nadležnih da pokažu nultu stopu tolerancije za lažna bolovanja, odnosno zloupotrebu prava na privremenu spriječenost za rad, i da na taj način rasterete poslodavce i državnu kasu, prenosi RTCG.
Iz UPCG su ocijenili da je potrebno što hitnije pristupiti rješavanju te zabrinjavajuće, veoma izražene pojave u crnogorskom društvu koja, kako su naveli, sputava i poslodavce i zaposlene.
“Odliva novac iz državnog Fonda za zdravstveno osiguranje prema onima koji na njega nemaju pravo, istovremeno smanjujući mogućnost da se građani sa stvarnim zdravstvenim problemima adekvatno liječe”, dodaje se u saopštenju.
Iz Unije su naveli da, iako je zloupotreba bolovanja problem na koji skoro dvije decenije ukazuju, Crnoj Gori još nedostaju konkretni mehanizmi zaštite kojima bi se ta pojava onemogućila i sankcionisali svi koji zloupotrebljavaju svoja prava i ovlašćenja na takav način.
„Rezultat ove višedecenijske anomalije u crnogorskom zdravstvenom sistemu su brojni problemi koji poslodavacima otežavaju organizaciju rada promovišući lošu praksu radnih odnosa, dok se posljedice zloupotrebe bolovanja evidentiraju i kroz značajne gubitke koje iz godine u godinu bilježi Fond za zdravstveno osiguranje, a time i država uopšte”, kaže se u saopštenju.
Lani više od 17.000 bolovanja
Oni su istakli da o tome koliko je situacija ozbiljna najbolje govore podaci Fonda po kojima je prošle godine u Crnoj Gori bilo više od 17 hiljada bolovanja, koja su državu koštala oko 6,5 miliona euea, koliko je isplaćeno po osnovu troškova refundacije.
Iz UPCG su podsjetili na uporedne podatke Fonda koji pokazuju da su za 2013. godinu troškovi bolovanja iznosili oko 4,9 miliona eura, dok su izdaci te vrste 2018. godine bili 5,95 miliona eura, što je približno isti iznos isplaćen i 2019. godine po osnovu bolovanja, odnosno 5,96 miliona.
“Konačno, u toku prošle godine zbog bolovanja je izgubljeno više od 1,3 miliona radnih dana, što pokazuje značajan rast u odnosu na 889.958 izgubljenih radnih dana 2013. godine”, navodi se u saopštenju.
Kako su naveli iz UPCG, ne sugeriše se da su sva ta bolovanja lažna, ali prisutna praksa i iskustva poslodavaca stvaraju indicije da upravo ona imaju veliki udio u iskazanim brojevima.
“Iz navedenog se jasno vidi da zaustavljanje daljeg rasta ovog fenomena predstavlja obavezu svih relevantnih subjekata koji, u najkraćem roku, moraju preduzeti konkretne mjere kontrole i suzbijanja prakse nezakonitog odobravanja bolovanja od strane ljekara i neopravdanog korišćenja mogućnosti (lažnih) bolovanja od strane zdravih osoba”, kaže se u saopštenju UPCG.
Prema njihovim riječima, dok se to ne desi, crnogorskim poslodavcima će i dalje biti svezane ruke za sva nesavjesna i neodgovorna postupanja u kojima je zloupotreba bolovanja od zaposlenog očigledna ili postoji osnov za sumnju, a pokrivena je uredno ispunjenim doznakama.
Iz UPCG su kazali da su potvrda tome brojni dokazi koji ukazuju da su se pojedini zaposleni, u toku bolovanja pokrivenog doznakama, bavili privatnim biznisom ili bili angažovani kod drugog poslodavca, da su boravili na ljetovanju ili zimovanju, obavljali sezonske poslove na imanju.
Oni su istakli da praksa pored toga pokazuje da, vrlo često, posezanju za korišćenjem prava na privremenu spriječenost za rad od zaposlenog prethodi sukob i narušeni međuljudski odnosi na radnom mjestu.
“A naročito je ovakva praksa izražena u situacijama kada poslodavac pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti za povredu radne obaveze”, dodali su iz UPCG.
Oni su naveli da očekuju, iako je zloupotrebu bolovanja teško dokazati, da će primjena novousvojenog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju pomoći da se ta oblast konačno reguliše.
“Zato UPCG poziva poslodavce da koriste prava koje im zakon pruža i aktivno se uključe u borbu protiv lažnih bolovanja, uz puno uvažavanje prava onih zaposlenih koji iz opravdanih razloga, zbog zdravstvenih problema, odsustvuju sa radnih mjesta”, kaže se u saopštenju.
Iz Unije su poručili da će primjenom pune kontrole i nadzora nad svim bolovanjima koja se izdaju bez osnova, biti jednostavnije i lakše da se akteri nezakonitog postupanja prepoznaju i sankcionišu.
Oni su dodali da će primjenom te kontrole i nadzora biti lakše i da se privrednici i država rasterete nepotrebnog finansijskog opterećenja, a za osobe koje su oboljele obezbijedi i bolja materijalna zaštita.