Bivšoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić sinoć je određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj, time što je 2021. godine, u prvoj polovini svog mandata, razriješila više od 100 direktora škola širom Crne Gore.
Odluku o pritvoru sinoć je donijela sutkinja za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.
Protiv navedenog dozvoljena je žalba krivičnom vijeću ovog suda u roku od 24 časa, saopštila je Pobjedi savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda Ivana Vukmirović.
Branilac Bratić, advokat Mitar Šušić, najavio je da će podnijeti žalbu.
Podsjećamo, Bratić je prekjuče uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
„Za medalju, ne za zatvor“
Uoči saslušanja Vesne Bratić, grupa građana okupila se ispred zgrade Višeg suda, na protestu pod sloganom „Zajedno do kraja“, a kao znak podrške uhapšenoj bivšoj ministarki.
Među okupljenima bio je lider Ujedinjene Crne Gore (UCG), Goran Danilović, koji je poručio da „ono što je Vesna uradila je za medalju, a ne za zatvor“.
Inače, Vesna Bratić članica je te partije, a ujedno i predsjednica Političkog savjeta UCG.
– Zajedno do kraja! Za prvi put, nas je sasvim dovoljno. Ona je kolateralna šteta. Nije Vesna Bratić Vesna Medenica – poručio je Danilović.
Dodao je da je Bratić hrabra žena „koja se nije libila da kaže sve šta misli.“
– Nećemo dopustiti, budite sigurni, da se preko nje dokazujete na ovaj način. Nemojte da pomislite da ćemo se ikome pomjeriti – kategoričan je bio Danilović.
Pored njega, među okupljenima sinoć bili su i predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković, poslanik Vladimir Dobričanin, nekadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović te Momo Joksimović iz Partije penzionera, invalida i restitucije i odbornica Nove srpske demokratije (NSD) u Skupštini glavnog grada Jelena Milošević.
– Vesna je kriva, jer je imala hrabrosti da napravi čistku. Djeca od malih nogu su učena šta je partijska diktaktura. Vesna, nisi noćas sama. Tvoja hrabrost je nešto posebno – kazala je Milošević.
Dio okupljenih negodovao je i zbog toga što Bratić saslušava sutkinja za istragu, Suzana Mugoša.
Uoči odluke o određivanju pritvora, branilac Bratić, advokat Mitar Šušić kazao je da je bivša ministarka na saslušanju navela da apsolutno ne postoji opasnost od bjekstva, budući da je njen život u Crnoj Gori, gdje je redovni profesor Univerziteta.
– Tužilaštvo je zbog straha od bjekstva predložilo pritvor za Vesnu Bratić, a sud će odlučiti u narednih nekoliko sati. Obrazloženje tužioca u dijelu postojanja opasnosti uticaja na svjedoke i uništavanja dokaza je, po njenom mišljenju, neosnovano, jer već četiri godine nije ministar i nema nikakav odnos subordinacije prema svjedocima na koje bi navodno mogla da utiče – pojasnio je advokat Šušić.
Masovne smjene
Masovne smjene desile su se 2021. godine, kada je Bratić razriješila više od 140 direktora škola. Ti direktori su pred sudovima dokazivali da su nezakonito smijenjeni.
Kao ključni osnov pominjalo se obrazloženje da nijesu formirali školske odbore, uz tvrdnje direktora da taj proces nijesu mogli završiti jer je Ministarstvo opstruiralo postupak – nijesu predlagali svoje članove.
Po ovom osnovu su, kako je saopštavano, izvršene isplate razriješenim direktorima, a javno je pominjan iznos veći od 280.000 eura.
Brojni nosioci javnog prostora upozoravali su tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit.
– Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu – saopštio je Centar za građansko obrazovanje (CGO) krajem decembra prošle godine.
Inače, javnosti su od ranije poznate najmanje dvije krivične prijave upućene SDT-u zbog masovnih razrješenja direktora: prijava advokata Mihaila Volkova od 11. oktobra 2022. i prijava Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 23. decembra 2022. godine.
Volkov je tada podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, navodeći da je zastupnik 107 razriješenih direktora i da je, kako je tada kazao Pobjedi, bilo jasno da takva rješenja ne mogu ostati na snazi.
CGO je, sa druge strane, prijavu zasnovao na ocjeni da nezapamćen proces masovnih razrješenja zahtijeva hitno postupanje. CGO je u nekoliko navrata javnost podsjećao da su prošle tri godine od njihove prijave, uz tvrdnju da je SDT uporno ignoriše i time, kako navode, šalje poruku o selektivnosti i političkom kontekstu odgovornosti.
SDT je te dvije prijave objedinio radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke, dok su podnosioci prijava i njihovi zastupnici u više navrata ukazivali da nemaju informacije o fazi postupka.
Sudski procesi
Pored krivičnog postupka pred SDT-om, slučaj ima i odvojenu parničnu dimenziju: država je preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa 2023. podnijela regresnu tužbu sudu tražeći da Bratić odgovara za štetu nastalu nezakonitim razrješenjima.
Osnovni sud u Podgorici se po prvoj tužbi, koja se odnosila na 29 razriješenih direktora, izjasnio sredinom decembra prošle godine da Bratić nije odgovorna za nastalu štetu, uz obrazloženje da država nije dokazala namjeru ili krajnju nepažnju, niti svijest Bratić da donosi nezakonita rješenja.
Država se žalila, a o tome treba da se izjasni Viši sud. U međuvremenu su podnijete još dvije tužbe kojima se traži dodatna odgovornost u odnosu na veći broj direktora.
Odbrana tvrdi da se aktuelno postupanje SDT-a dešava u trenutku kada Viši sud treba da odlučuje o žalbi države na prvostepenu presudu, te da se time, prema ocjeni advokata Šušića, vrši pritisak na sud.
Sudovi su razmatrali nezakonitu smjenu oko 150 direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 eura.
O Suzani Mugoši
Nakon što je na sinoćnjem skupu podrške Vesni Bratić prozvana sutkinja za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša, iz tog suda su reagovali uz pojašnjenje da upravo ona već godinama u drugoj polovini mjeseca, postupa kao sudija za istragu.
– U skladu sa unaprijed utvrđenim rasporedom rada suda. Sud neće i ne može dozvoliti bilo kakve pritiske javnosti, pojedinaca ili interesnih grupa na svoj rad i odlučivanje. Očuvanje nezavisnosti i integriteta pravosuđa predstavlja temelj vladavine prava i pravne sigurnosti svih građana – istakli su iz Višeg suda i poručili da sud ostaje dosljedan principima zakonitosti, nepristrasnosti i profesionalne odgovornosti.
Milatoviću sporan način privođenja, tužioci upozorili na pritiske
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da je u javnosti snažno odjeknuo način privođenja i određivanje zadržavanja jednoj univerzitetskoj profesorici Vesni Bratić, što je kod većine građana ostavilo utisak tretmana rezervisanog za najteže oblike kriminala.
– Takva percepcija otvara pitanje standarda i proporcionalnosti, posebno imajući u vidu da su u drugim slučajevima lica optužena za znatno teža krivična djela puštana da se brane sa slobode. Vladavina prava podrazumijeva jednake aršine – odlučnost i snagu države prema organizovanom kriminalu, korupciji i bjeguncima, ali i odmjeren, profesionalan i dostojanstven pristup prema onima koji su dostupni institucijama. Samo dosljednost, bez selektivnosti, može vratiti povjerenje građana u sistem – poručuje Milatović.
Udruženje tužilaca reagovalo je saopštenjem u kojem izražava zabrinutost zbog izjava nosilaca najviših državnih funkcija, ocjenjujući da one mogu biti shvaćene kao pritisak na samostalan rad Državnog tužilaštva.
Podsjetili su da tužioci odluke donose isključivo na osnovu Ustava, zakona i dokaza, te poručili da će profesionalni integritet i nezavisnost tužilačke funkcije štititi u skladu sa zakonom.
