30.8 C
Podgorica
25.06.2024.

Očekivanja da Crna Gora 2028. postane članica EU nerealna

Očekivanja da Crna Gora 2028. godine postane članica Evropske unije (EU) ambiciozna su i nerealna, ocijenila je docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, dodajući da je teško predvidjeti da li će država u junu dobiti Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Đukanović je kazala da nije sigurna da postoji jedan ohrabrujući momenat da se taj datum za članstvo uzme u obzir, izuzev deklarativne priče gotovo svih političara.

„Možda nijesam u pravu, ali meni taj rok nikada nije bio realan. Kada se prošle godine, nakon predsjedničkih izbora, prvi put pojavio taj rok, to je bilo prosto populističko obećanje“, rekla je Đukanović u intervjuu Agenciji MINA.

Ona je dodala da su za proces odobrenja od država članica potrebne dvije godine i ukazala na ostale administrativne procedure, koje traju dugo.

„U tom slučaju, vama ostaje oko dvije i po godine da ispunite sve ono što nijeste za više od 12. Sve i da postoji politička volja i kapacitet države da može da ispuni sve što se od nje očekuje, taj rok je vrlo ambiciozan i mislim da nije realan“, navela je Đukanović.

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori 23. aprila je saopšteno da je politička stabilnost presudna za ispunjavanje preostalih obaveza i ostvarenje velike prekretnice na putu Crne Gore ka Uniji ovog ljeta.

Na pitanje da u Crnoj Gori postoji politička stabilnost, Đukanović je odgovorila da misli da postoji, samim tim što postoji Vlada koja je u mandatu.

„Ali, mislim da je ta stabilnost na klimavim nogama i da se tačno zna njena cijena. Nažalost, tako je i na državnom i na lokalnom nivou“, ocijenila je Đukanović.

Ona je kazala da je Vlada veoma glomazna i da je pitanje da li će biti rekonstruisana.

„Pretpostavljam da hoće da bi uopšte postojala, zato što bivše članice Demokratskog fronta to svakodnevno očekuju i vjerujem da će otkazati bilo kakvu vrstu podrške, ukoliko ne budu imali konkretna ministarska mjesta“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, cijena toga će biti odgovarajuća mjesta, što znači da će Vlada biti još heterogenija, složenija i brojnija.

Đukanović smatra da će se to u velikom obimu preslikati na stabilnost Vlade, u smislu da će to uvijek biti na klimavim nogama i uslovljeno odgovarajućim ustupcima.

„Nekad ustupci mogu da budu broj pozicija koje ćete obećati partijama koje vas uslovljavaju podrškom u parlamentu, nekad će to da bude onemogućavanje sponzorisanja Rezolucije o Srebrenici, nekad pitanje članstva Kosova u Savjetu Evrope, nekada neko drugo, važno spoljno-političko, ili unutrašnje političko pitanje“, navela je Šukanović.

Uvijek će, kako je kazala, biti pitanja koja će biti prelomne tačke – da li ta Vlada može da se održi ili ne.

„Ali, srećom ili nažalost, to je sada veliko pitanje, imamo ključnog konstituenta Pokret Evropa sad i na njegovom čelu premijera (Milojka) Spajića, koji je kadar kompromisnim rješenjima, što znači ustupcima, tako da mi se čini da često mijenja i prioritete i ono što je obećao građanima u odnosu na tu podršku“, rekla je Đukanović.

Upitana da li je optimista da će Crna Gora u poglavljima 23 i 24 postići konkretne rezultate i u junu dobiti pozitivan IBAR, ona je rekla da je to teško predvidjeti.

Đukanović je kazala da postoje dvije strane te priče, a jedna je da mnogo privremenih mjerila nije ispunjeno, da je puno zakona koje treba donijeti, a jako malo vremena.

„O IBAR-u se priča više od par mjeseci. Za tih par mjeseci ja nijesam sigurna da li je nešto konkretno urađeno“, dodala je Đukanović.

Tipičan primjer je, kako je rekla, Zakon o finansiranju političkih subjekata.

On je ukazala da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu nije ni počeo, ne da isporučuje rezultate, nego da radi nešto što bi za rezultat moglo imati taj, ili neki drugi zakon.

„Vjerujem da je situacija dosta slična i u drugim oblastima, tako da, ako vidimo racionalno koliko mjerila nije ispunjeno, a koliko je vremena ostalo, to je vrlo teško“, navela je Đukanović.

Ona je poručila da ne treba zaboraviti drugu činjenicu, a to je da se u EU odluke često donose na osnovu odnosa politike, a ne samo ispunjavanja uslova, kao i da za tako nešto nije malo primjera u istoriji evropskih integracija.

Prema riječima Đukanović, među državama članicama postoji politička volja da podrže Crnu Goru i da joj daju mnogo veći podstrek nego što to ona možda zaslužuje na osnovu rezultata koje ispuni.

„Tu, prije svega, mislim na to da je, i ako ne budu ispunjeni svi uslovi, vrlo moguće da će nas politički podržati“, kazala je Đukanović.

Kako je navela, razloga za to je više, a oni se tiču odnosa EU prema regionu, kao i pokušaja da se politika Unije prema regionu osnaži, osvježi i da se vrati povjerenje u proces proširenja.

„Ali, ja ne bih rekla da će to EU uraditi bez obzira na naš učinak, mislim da se ispostavlja da zaista nijesmo svjesni te šanse i da je ne koristimo. Tako da je teško predviđati, vrlo je nezahvalno, ali mi se čini da smo bliži tome da nijesmo iskoristili šansu, nego da jesmo“, navela je Đukanović.

Prema njenim riječima, ukoliko Crna Gora dobije pozitivan IBAR, to će biti veoma dobar podstrek za Vladu i ostale institucije u državi da se proces dinamizira.

„Čekaju nas konkretne reforme u narednom periodu, tako da to može da bude dobra odskočna daska i prvi test, ali to ne znači da je posao završen“, dodala je Đukanović.

Ona je ponovila da smatra da bi, ukoliko se to ne desi, Vlada morala da osjeća i preuzme odgovornost tako što će dati ostavku.

„Vjerovatno to oni neće uraditi, zato što se u Crnoj Gori ne osjeća ni politička, ni individualna ni kolektivna odgovornost za učinjeno“, kazala je Đukanović.

Na pitanje koliko je realno da, ukoliko država dobije pozitivan IBAR u junu, do kraja godine zatvori oko deset poglavlja, ona je odgovorila da to nije nerealno, zato što su mnoga manje-više spremna.

„Ali ih koči upravo taj izvještaj, između ostalog“, rekla je Đukanović, dodajući da se ne radi o poglavljima koja su posebno politički i društveno izazovna.

Na pitanje da li na integracionom putu Crne Gore sada postoje neke prepreke, koje mogu da uspore ili koče put države ka EU, ona je odgovorila da misli da postoji mnogo njih, koje će biti aktuelne još neko vrijeme i koje su bile karakteristične za kompletan proces pregovaranja.

Đukanović je kazala da tu, od svih izazova, vidi dva ključna, koja su teško rješiva, a jedan je manjak političke volje partija.

„Izuzev što uvijek deklarativno građanima obećavaju da će proces integracija biti unaprijeđen, da ćemo ispunjavati što više neophodnih kriterijuma, da ćemo i dalje usvajati dobre zakone, ali istovremeno raditi na njihovoj implementaciji, čini mi se da oni, ipak, ne rade puno kada je to u pitanju“, navela je Đukanović.

Kako je rekla, ono što obeshrabruje je da političke partije uvijek reaguju onda kada EU traži ispunjavanje konkretnih zahtjeva.

„Onda postavljam pitanje, kao građanka, šta bi zaista bilo i u kakvoj državi bismo živjeli da nije tih uslova EU, da li bi se uopšte neko sjetio da unaprijedi zakonodavstvo u bilo kojoj oblasti ili njegovu primjenu i da jača institucije kako bi ta primjena bila bolja“, kazala je Đukanović.

Ona je dodala da nije sigurna koliko društvena i politička kultura i mentalitetski i kulturološki obrasci mogu da podnesu implementaciju svih evropskih vrijednosti, bez zadrške.

Đukanović smatra da će to, takođe, biti jedan proces adaptiranja, koji neće tako lako teći.

Ona je ocijenila da Vlada, država i njene institucije zanemaruju pitanje jačanja administrativnih kapaciteta na dugoročan, održiv način.

„Da sjutra, kada budemo dio EU i budu nas čekale vrlo kompleksne obaveze iz tog punopravnog članstva, možemo da podnesemo taj „teret“ članstva i imamo adekvatne kapacitete za tako nešto“, kazala je Đukanović.

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime