Đukanović je u sud stigao u pratnji advokatice, Ane Đukanović, a nakon saslušanja nije davao izjave novinarima.
Na ročištu je, pak, kazao da pokušavaju da ga predstave kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
Kako prenose Vijesti, on smatra da je povrijeđeno njegovo pravo ličnosti i traži naknadu štete od 5.000 eura.
“Pokušana je da mi se nanese šteta, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Moja interpretacija je da nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju kreditnu karticu, moj sin je uplatio 16.000 na račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim“, naveo je Đukanović.
Đukanović tvrdi da je ASK više puta nezakonito postupala prema njemu, a da je on, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama.
On je istakao da je suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije Agencija prekršila zaštitu ličnih podataka.
„Uvjeren sam da agencija sve ovo radi namjerno, oni znaju propise, a ipak objavljuju podatke o tome kako sam trošio novac s kreditnih kartica. ASK pokušava mene da predstavi kao nekoga ko krši zakon, a oni krše zakone objavom ličnih podataka. Osjećam se loše koliko se može osjećati loše čovjek koji drži do časti jer mislim da ASK služi jednom dijelu moje poltiičke konkurencije, jednom političkom subjektu i partiji vlasti. Agencija ispunjava želje toj partiji. Pokušavaju da me predstave kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije koje je obavljao“, istakao je Đukanović.
Đukanović je rekao ako neko 30 godina gradi povjerenje društva obavljajući najviše funkcije, a zatim se pojavi osoba koja krši zakone i koristi svoj položaj da pomogne političkoj partiji kako bi ostala direktor Agencije, prirodno je da se osjeća loše zbog toga.
„Nije prvi put da se ASK ovako ophodi prema meni. Već sam podnio nekoliko krivičnih prijava protiv čelnika ASK-a jer su postupali nezakonito protiv mene“, naglasio je Đukanović.
Podsjećamo, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stigao je jutros u Osnovni sud gdje je saslušan u svojstvu parnične stranke u okviru postupka koji je pokrenuo protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Đukanović je tužio ASK zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
Ovaj postupak pokrenut je po tužbi Đukanovića koju je podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
U tužbi je navedeno da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema njemu.
U tužbi koju je podnio Đukanović se navodi da je on kao predsjednik i premijer Crne Gore, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama.
„Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi „, navedeno je u tužbi.
Agencija za sprečavanje korupcije osporila je u odgovoru na tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je dostavila podgoričkom Osnovnom sudu, osnov i visinu tužbenog zahtjeva.
Iz ASK tvrde da nema dokaza u vezi sa duševnim bolovima koje je Đukanović navodno pretrpio.
Bivši predsjednik Crne Gore tužio je nedavno ASK zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke. Đukanović je tužbom od ASK tražio naknadu štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od 5.000 eura.
“Tuženi osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi iz tužbe su neistiniti i pravno neutemeljeni. Predmetna odluka je upravni akt čija se zakonitost prema stanju stvari ispituje pred Upravnim sudom, pa shodno tome zakonitost odluke nije pitanje koje je u nadležnosti redovnih sudova. Tužba je neuredna, jer dokazi koji potvrđuju navode iz tužbe o povredi prava ličnosti i nanesenim duševnim bolovima nijesu uopšte dostavljeni, dok pisani dokazi dostavljeni uz tužbu nijesu dostavljeni u propisanoj formi iz člana 105 Zakona o parničnom postupku”, navodi se.
