Vlada Crne Gore usvojila je na sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, Predlog za promjenu Ustava.
Njime se precizira da predsjednik i članovi kabineta u Karađorđevoj 3 ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti.
Kako je navedeno u dokumentu Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, predlaže se izmjena člana 86 stav 4 Ustava.
Prema predloženom rješenju, kao i do sada, imunitet, kao i poslanici, uživaju predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac.
Međutim, sada se uvodi odredba „osim za krivična djela protiv službene dužnosti“, čime se definiše da premijer i ministri u tim slučajevima nemaju imunitet.
Podsjetimo, oni, kao ni poslanici, ne mogu biti pozvani na krivičnu ili drugu odgovornost niti pritvoreni za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije, a protiv njih se ne može pokrenuti krivični postupak niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako su zatečeni u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
– U diskusiji je istaknuto da predložena izmjena ima za cilj jačanje principa vladavine prava i odgovornosti nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti, kao i unapređenje pravnog okvira za prevenciju i borbu protiv korupcije – saopšteno je iz Vlade.
Tvrde da je ovaj „Predlog u skladu sa osnovnim ustavnim načelima, kao i sa opšteprihvaćenim standardima u oblasti vladavine prava, odgovornosti javnih funkcionera i antikorupcijskog zakonodavstva“.
– Implementacija preporuka Group of States against Corruption (GRECO) predstavlja jedan od ključnih instrumenata za jačanje integriteta institucija, unapređenje vladavine prava i kredibilnosti sistema borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, čime se istovremeno potvrđuje njena posvećenost evropskim i međunarodnim standardima. Imajući u vidu navedeno, predložena izmjena odredbe Ustava ima za cilj ne samo da ojača vladavinu prava i okvir za prevenciju korupcije, već i da doprinese harmonizaciji domaćeg pravnog sistema sa najvišim međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i daljem napretku u procesu evropskih integracija i ispunjavanju mjerila u okviru Poglavlja 23 – navode iz Vlade.
