Od optuženičke klupe do pravosnažnog oslobađanja – tako je izgledao desetogodišnji put aktera koji su uhapšeni na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, jednog od najznačajnijih sudskih procesa u novijoj istoriji Crne Gore.
Deceniju nakon izborne noći, kada su uhapšeni osumnjičeni za pokušaj nasilnog rušenja vlasti, svi optuženi pravosnažno su oslobođeni, a neki od njih najavili su da će tužiti državu Crnu Goru, piše Pobjeda.
Pokušaj terorizma bio je jedan od najkompleksijih slučajeva koji je obilježio proteklu deceniju posebno jer su se na optuženičkoj klupi našli tadašnji lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, a dubok trag ostavio je na političke odnose u zemlji, odnose Crne Gore i Rusije, ali i proces evropskih integracija.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koju su potpisivali tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac Saša Čađenović, našao se i bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić, kao i više osoba iz Srbije, koje su priznale da su doputovale u Podgoricu kako bi podržali proteste DF-a, kao i da su planirali da se s političarma i građanima, u nastalom haosu i gužvi potuku s policijom, probiju kordon i nasilno zauzmu Skupštinu Crne Gore.
Tadašnji predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, prihvatio je sporazume SDT-a da ovi okrivljni zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, budu osuđeni na po pet mjeseci zatvora.
Osim lidera DF-a, bili su obuhvaćeni njihov vozač Mihailo Čađenović, srpski državljani Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, te Branka Milić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, Dragan Maksić i Kristina Hristić.
Prema sumnjama SDT-a, oni su namjeravali da naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore, izazovu sukobe sa policijom, ali i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Optuženi su negirali krivicu, dok je Rusija odbacivala optužbe o umiješanosti svojih državljana u čitav slučaj.
OPTUŽENI TRAŽE NAKNADU ŠTETE
Nakon što je oslobađajuća presuda postala pravosnažna, Branka Milić je od Crne Gore tražila 180.000 eura na ime naknade za neosnovani pritvor. Kako su nedavno objavile Vijesti, taj zahtjev podnio je i Nemanja Ristić, dok je Bratislav Dikić, koji je bio duže od četiri godine u pritvoru, sa svojim advokatima priprema tužbeni zahtjev prema državi.
Sa druge strane, Ministarstvo pravde je zahtjeve Milić i Ristića odbilo zbog čega su oni upućeni da sudskim putem u parničnom postupku traže novac od države Crne Gore.
– Sa navedenim licima nije potpisan sporazum o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode, a isti su preko punomoćnika obaviješteni da shodno članu 500 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku mogu kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete – navodi se u odgovoru Ministarstva pravde dostavljenom Vijestima.
OSUĐENI, PA OSLOBOĐENI
Suđenje za državni udar, bilo je označeno kao „suđenje vijeka“, a nakon maratonskih 170 održanih ročišta 9. maja 2019. godine vijeće sutkinje Suzane Mugoše optužene je oglasilo krivim i prvostepenom presudom im izreklo ukupno 69 i po godina zatvorske kazne.
Tom presudom, agenti GRU-a Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, označeni kao organizatori, osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.
Bivši šef srpske žandarmerije Dikić osuđen je na osam, a Ristić i Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, na po sedam godina. Lideri DF-a Mandić i Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, Milić tri godine, Đorđević, Dušić, službeni vozač DF-a Čađenović po godinu i šest mjeseci, Maksić na godinu i devet mjeseci, dok je Hristić osuđena uslovno na godinu.
Ovaj predmet je odjeknuo i na međunarodnom nivou, a britanski Forin ofis i američki Stejt department opisali su ga tada kao najslikovitiji primjer ruskog malignog uticaja.
Ipak, preokret je uslijedio nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, kada je došlo do smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista. Optuženima za pokušaj terorizma ponovo se sudilo nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu.
U ponovljenom postupku, sudija Zoran Radović odbacio je navode optužnice Katnića i sve optužene oslobodio krivice usljed, kako je između ostalog obrazloženo, nedostatka dokaza. Vijeće Apelacionog suda potvrdilo je prvostepenu presudu sudije Radovića kojom su svi optuženi oslobođeni optužbi za pokušaj terorizma.
Mandić i Knežević su poručili da je pravda pobijedila i da „praštaju progoniteljima“.
SVJEDOCI SARADNICI
Tokom prvog postupka, jedan od ključnih navoda optužnice o navodnom planu akcije i kontaktima sa Šišmakovim, bio je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića, koji je Šišmakova označio kao organizatora i finansijera nasilnog svrgavanja vladajuće partije u Crnoj Gori, a na navodni zahtjev lidera DF-a.
Sinđelić je tada pred sudom kazao da mu je Šišmakov u Moskvi iznio plan rušenja vlasti u Crnoj Gori uz angažovanje naoružanih grupa i pristalica DF-a. Taj svjedok saradnik je, između ostalog, rekao kako je imao zadatak da nabavi oružje, za što je dobio i novac,
Osim toga, posebnu pažnju privukao je i iskaz Mirka Velimirovića koji je tvrdio da je oružje koje je navodno bilo namijenjeno za planiranu akciju, uništeno u jezeru Gazivode.
Oba svjedoka saradnika promijenila su svoje iskaze. Sinđelić je to učinio uoči završnih riječi gostujući u televizijskoj emisiji, dok je Velimirović nakon što je ukinuta osuđujuća presuda, bio izričit da je lažno svjedočio te da je bio ucijenjen i da su mu prijetili smrću članova porodice.
Dodatne kontroverze pojavile su se u vezi sa američkim državljaninom i bivšim operativcem CIA Džozefom Asadom, koji se takođe našao na optužnici. Njega su navodno unajmili bivši lideri DF-a, a njegova uloga trebala je biti logistička.
U međuvremenu, SDT je ove godine podiglo optužni prijedlog zbog sumnje da je Čađenović zajedno sa Katnićem nezakonito djelovao na Asada da dođe u Crnu Goru i, navodno, lažno svjedoči protiv Mandića i Kneževića.
