Demokratska partija socijalista (DPS) sačekaće do polovine aprila sugestije nevladinog sektora i akademske zajednice, nakon čega će predstaviti finalnu verziju prijedloga za uvođenje otvorenih izbornih lista i uputiti je u skupštinsku proceduru.
To je za Pobjedu kazao poslanik te stranke i bivši kopredsjedavajući Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević objašnjavajući zašto, uprkos najavama, rasprava o pomenutoj inicijativi još nije održana javna.
Iako je ideja otvorenih lista dugo prisutna u javnosti, ona, čini se, nije bila u fokusu rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je djelovao od kraja 2023. do decembra prošle godine. Tek nakon gašenja tog skupštinskog tijela ponovo su intenzivirane inicijative i prijedlozi mogućih rješenja. Iako se gotovo sve političke partije, makar deklarativno, zalažu za ovaj model, konkretni pomaci do sada su izostajali.
Krajem marta Klub poslanika Demokratske partije socijalista predao je u skupštinsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se predviđa uvođenje otvorenih lista, uz najavu javne rasprave. Međutim, konkretni detalji konačnog rješenja za sada nijesu predstavljeni.
Rakočević kaže da je radna verzija prijedloga DPS-a upućena svim relevantnim adresama.
– Prijedlog smo dostavili nevladinom sektoru i akademskoj zajednici i očekujemo sugestije do polovine aprila, nakon čega ćemo izaći sa konkretnim rješenjem koje će ići u skupštinsku proceduru – rekao je Rakočević.
On je naglasio da komunikacije sa predstavnicima vlasti više praktično nema.
– Sa predstavnicima vladajuće većine više nema razgovora ni o jednoj temi, jer su sve do sada slagali – ocijenio je Rakočević.
Dodao je i da će, kako bi izbjegli eventualne kritike o neusaglašenosti sa evropskom praksom, finalni tekst uputiti i međunarodnim partnerima.
– Završni prijedlog poslaćemo i predstavnicima Brisela – kazao je on, najavljujući i organizaciju konferencije na kojoj će javnosti biti predstavljen konačan model.
Prema do sada dostupnim informacijama, predloženi model DPS-a podrazumijeva uvođenje preferencijalnog glasanja, što znači da bi birači, osim glasanja za izbornu listu, imali mogućnost da daju podršku i konkretnim kandidatima sa te liste. Na taj način građanima bi bilo omogućeno da direktno utiču na redosljed kandidata koji će osvojiti mandate.
Prijedlog predviđa da birači mogu dati do deset preferencijalnih glasova kandidatima za poslanike, odnosno do pet glasova kandidatima za odbornike, ali isključivo u okviru liste za koju su glasali. Mandati bi se zatim dodjeljivali prema broju osvojenih preferencijalnih glasova, čime bi se, kako tvrde predlagači, osiguralo da u parlament uđu kandidati sa najvećom podrškom birača.
