23.7 C
Podgorica
30.05.2024.

Radnici propalih nikšićkih preduzeća: “Glavna ročišta” održavala su se u Jovanićevom ljetnjikovcu sa bezanom

Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koji je uhapšen 9. maja zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i organizovanje kriminalne grupe, u mjestu Vidrovan kod Nikšića uživao je u ljetnikovcu sa bazenom i sportskim terenima, gdje su se, prema tvrdnjama nekih bivših radnika propalih nikšićkih preduzeća, održavala “glavna ročišta”, pišu Vijesti pozivajući se na informacije do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

CIN CG otkriva da se nekretnina u katastru vodi na Jovanićevu majku Veru, penzionisanu prosvjetnu radnicu te da je upisana kao nasljeđe 2019. godine.

U katastru piše da se radi o porodičnoj stambenoj zgradi površine 94 kvadrata, njivama od 1.967 i 1.662 kvadrata i livadi od 1.234 kvadrata. Iza glavne, vidi se i jedna mala kuća (pomoćni objekat), koja nije upisana u katastar.

Kompleks je opasan visokim zidom tako da je većinom zaštićen od “radoznalih pogleda” ali Google maps omogućava uvid u dvorište, tako da se jasno vidi bazen, teniski teren, košarkaški teren…

Procjenitelj, kojeg je kontaktirao CIN-CG, procjenjuje da kompleks vrijedi najmanje 100.000 eura. Radi se, kako je objasnio, o konzervativnoj procjeni.

Iako se kuća ne vodi na Blaža Jovanića, u Nikšiću se zna da je to njegovo, a neki od bivših radnika, žrtava stečajnih postupaka u kojima je stečajni sudija bio Jovanić, za CIN-CG su rekli da su se u toj kući održavala “glavna ročišta” i pravile šeme zbog kojih su mnoga preduzeća zatvorena, a radnici završili na biroima rada.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Jovanića sumnjiči da je uz pomoć 11 osoba, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za oko 661,5 hiljada eura.

To se navodi u rješenju Višeg suda u Podgorici o određivanju pritvora Jovaniću do 30 dana. Pritvor je određen i stečajnim upravnicima Saši Zejaku, Snežani Jović, Sanji Lješković Ran,ku Radinoviću, Sretenu Mrvaljeviću, kao i vlasnicima firmi za privatno obezbjeđenje “Titan security” i “Guardian” Paviću Globareviću i Darku Peroviću.

Članovima te kriminalne grupe SDT označava i stečajnog upravnika Mladena Markovića, procjenitelje Omera Markišića i Dejana Golubovića, vlasnicu firme za obezbjeđenje Top force system Nikšić, Stanu Čelebić, vlasnicu kompanije “Ogimar” Danijelu Laković i kandidata za sudiju u Privrednom sudu Vladana Nikolića.

Nekoliko stotina metara od Blažove kuće je i kuća njegovog brata Bora Jovanića zaposlenog u Upravi prihoda i carina. Kuća, od 110 kvadratnih metara, u avgustu 2019. je upisana u katastar kao poklon. Na kuću je, prema podacima iz katastra, upisana hipoteka u korist Prve banke na iznos duga od 23.860 eura od 22. septembra 2020. Prema podacima iz imovinskog kartona Bora Jovanića, radi se o stambenom kreditu koji mu je Prva banka odobrila, iako je protiv njega prije desetak godina vodila sudski spor zbog duga za stambeni kredit od 30.000 eura iz 2006.

Mlađi Jovanić bio je ranije vozač Aca Đukanovića, vlasnika Prve banke i brata aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića.

Boro Jovanić je 2012. bio osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog primanja mita od 150 eura, kako bi fiktivno ocarinio luksuzni automobil. Kazna mu je amnestijom tadašnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića smanjena na šest mjeseci. Iako je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano da poslove u javnoj službi mogu da obavljaju samo neosuđivane osobe, Boro Jovanić je vraćen u službu, tako da i danas radi kao carinik u Upravi prihoda i carina.

Od početka karijere “u blizini afera”

Blažo Jovanić je nakon završenog Pravnog fakulteta 1998. godine odradio pripravnički staž u Višem sudu u Podgorici, a nakon dvije godine je izabran za šefa kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića.

Početkom decembra 2006. godine u Vrhovnom Sudu Crne Gore otkriven je manjak od oko 200.000 eura. Za nestanak novca osuđena je na četiri godine i četiri mjeseca zatvora blagajnica, koja je tokom postupka pojašnjavala da je podizala novac iz trezora samo po nalogu Jovanića ili Vukotića. Jovanić je imao deponovan potpis u Trezoru, kao i šifru uz pomoć koje su se mogli obavljati transferi novca.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Blažo Jovanić je postao 2005. godine, sa platom od 411 eura mjesečno i mjesečnom naknadom od 50 eura za obavljanje dužnosti sekretara Sudskog savjeta.

Od imovine je kao sudija 2005. prijavio pet umjetničkih slika ukupne vrijednosti 800 eura. Njegova supruga Vesna Jovanić tada je imala platu od 155 eura, a u imovinskom kartonu Jovanića prijavljeno je da je imala Pežo 206, proizveden 1999. godine, vrijedan 5.500 eura.

U Jovanićevom kartonu za 2008. piše da mu supruga radi u Prvoj banci, gdje je bila do 2013. godine, kada se kao njeno radno mjesto upisuje OTP Faktoring (firma mađarske OTP grupe koja upravlja imovinom hipotekarnih dužnika).

Predsjednik Privrednog suda Jovanić postaje 2014. odlukom Sudskog savjeta, preskačući “nekoliko stepenika” u napredovanju. Reizabran je 2019.

U posljednjem imovinskom kartonu iz 2022 (podaci za 2021) piše da Jovanić ima osnovnu mjesečnu platu 1.439 eura, a njegova supruga 2.200 eura. Blažo i Vesna Jovanić prijavili su da imaju u Podgorici stan od 118 metara kvadratnih (po 50 odsto), stečen kupovinom, dok se na Blaža vodi i garaža od 14m2.

Jovanić je u kartonu prijavio oružje Smith&Wesson model 66 kalibar357 MAG, kojeg je, kako je naveo, dobio na poklon.

U avgustu prošle godine je prijavio nasljedstvo – nestambeni prostor od 43 kvadratna metra, dva stana od po 140 kvadrata, poslovni prostor od 55 kvadrata, dvorište od 487 kvadrata. Od toga je Jovaniću pripalo 50 odsto. Prema podacima iz katastra, na Blaža Jovanića se vodi polovina stambeno-poslovne zgradi u Nikšiću, površine 186 kvadrata, koja je, kako kažu upućeni Nikšićani, pripadala njegovom stricu Slobodanu Ziti Jovaniću, a koji je preminuo prošle godine.

U redovnom imovinskom kartonu za prošlu godinu ta se nekretina ne pojavljuje, a prema nezvaničnim infomacijama, Jovanić je prodao, iako se u katastru još vodi na njega.

Jovanić vozi audi A6 proizveden 2014. godine, a supruga Vesna audi 2.0 iz 2017. godine. On je prijavio gotovinu od 36.000 eura i štedni i neoročeni štedni ulog od 49.900 eura, kao i kreditnu karticu sa 1.500 eura.

Prošle godine je uzeo stambeni i gotovinski kredit od po 50.000 eura (rata 301 i 421 euro), a njegova supruga gotovinski od 25.000 eura.

On je 2017. godine od Vlade, na čijem je čelu tada bio Duško Marković (DPS) dobio kredit za rješavanje stambenog pitanja, od 40.000 eura, od čega je dužan da vrati državi svega 8.000 eura, odnosno rata mu je 40 eura. Shodno ugovoru kredit vraća narednih 20 godina. Bivše DPS vlade dodjeljivale su kredite i stanove ispod tržišnih cijena, u skladu sa Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Među funkcionerima koji su dobili stanove i kredite su i nedavno uhapšena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, specijalni tužilac Saša Čađenović, nekadašnji ministar kulture Branislav Mićunović, bivši ministar pravde Zoran Pažin, bivša sutkinja Ustavnog suda Mevlida Muratović, vrhovni državni tužilac Veselin Vučković, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević…

Jovanić je i 2008. godine dobio komercijalni stambeni kredit od 100.000 eura (rata 760 eura), kojeg je vratio, odnosno ne pojavljuje mu se u kartonu od ove godine.

Njegova supruga je stambeni kredit od 30.000 eura uzela 2011. godine (rata 595,62 eura).

SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito povećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

”Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika, a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka”, navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

Prodajom imovine firme u stečaju pokrivao bi se dug sa računa Privrednog suda.

”U ovom slučaju država bi ostala neoštećena, dok bi oštećeni bili stečajni dužnici i povjerioci”, navodi se u dokumentu Višeg suda.

Za sada su malverzacije ove grupe utvrđene u stečajnim postupcima kompanija Euromix Tours Budva, Sotto la colina Podgorica, Tehnostar Berane, Nega Tours Montenegro (hotel AS), Jastreb Podgorica, Trgošped Rožaje, Montel (motel Glava Zete) Nikšić, Princ&co Kotor, Bjelasica Rada Bijelo Polje.

Bivši državni sekretar u Ministarstvu pravde Andrej Milović objasnio je šemu po kojoj je osumnjičena grupa navodno radila.

”Blažo Jovanić dodijeli stečaj sebi bliskom stečajnom sudiji ili sebi, namještanjem kroz elektronski PRIS sistem dodjele predmeta (isključe sudije u sistemu preko bolovanja, odsustva i sistem vrti samo preostale – podobne). Stečajni sudija odredi njima bliskog stečajnog upravnika. Stečajni upravnik, kad popiše imovinu stečajnog dužnika, dodjeljuje posao zaštite i obezbjeđenja te imovine njima bliskoj security firmi (kuma, prijatelja, obično iz Nikšića)”, napisao je Milović na Fejsbuku.

Security firma, kako je objasnio, fakturiše iznos za pružanje usluge obezbjeđenja (obično cijena od 50-70.000 eura za tu uslugu), upravnik priznaje tu fakturu i na kraju isplaćuju.

”Dijele taj novac za nepostojeće obezbjeđenje imovine. I to rade u svakom, ali svakom stečajnom postupku gdje ima imovine za naplatu. Budžet Crne Gore i radnici su oštećeni za stotine miliona eura posljednjih decenija zbog stečajne mafije. Strane diplomate i izvjestioci, Crnu Goru kvalifikuju kao ‘Mafia state’, ako do sada nekome nije bilo jasno zašto, sada je svakome jasno zašto”, naveo je Milović.

Jovanić nije ispoštovao ni odluku Ustavnog suda da radnici ne mogu biti u trećem isplatnom redu: Sa ranijeg protesta bivših radnika
Jovanić nije ispoštovao ni odluku Ustavnog suda da radnici ne mogu biti u trećem isplatnom redu: Sa ranijeg protesta bivših radnikafoto: Luka Zeković
Ubiranje profita preko troškova za obezbjeđenje objekata, bio je samo jedan dio šeme. Glavni novac privilegovanim dolazio je od rasprodaje imovine, koja je prodavana po višestruko manjoj cijeni od tržišne.

To se najbolje vidi na primjeru preduzeća Mall group, čiji je suvlasnik Goran Rašović, o čemu je CIN-CG ranije pisao.

Tokom stečaja, koji traje šest godina, rasprodata je vrijedna imovina Mall group u Đenovićima, Kamenarima, Baru i Podgorici po cijenama ispod tržišnih i to kada je Rašović imao novac za isplatu duga banci koja je pokrenula stečaj. Rašović vodi nekoliko postupaka pred Privrednim sudom (za naknadu štete, za pobijanje zaključenih pravnih poslova, itd.). Žalio se i Višem i Apelacionom sudu, a 2017. godine je podnio i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) zbog sumnje u nezakonite radnje stečajnih organa.

Rašović za CIN-CG kaže da je od 12 trenutno osumnjičenih, sedam involvirano u njegov stečajni postupak – Jovanić, Lješković, Jović, Zejak, Globarević, Nikolić i Laković.

”Ovi posljednji događaji nijesu me iznenadili, a nakon mojeg, nažalost, višegodišnjeg ukazivanja na način postupanja ove organizovane grupe. Ono što me zabrinjava je da, po objavljenim izvodima iz spisa SDT-a, nijesu obuhvaćeni stečajni postupci u kojima kao stečajni sudija nije postupao Jovanić, već drugi stečajni sudija sa većim dijelom pripadnika ove organizovane grupe. Ako su ove stečajne sudije nezakonito postupale, a odgovorno tvrdim da jesu, oni su direktni saučesnici u poslovanju ove organizovane grupe u okviru Privrednog suda”, rekao je Rašović.

On kaže da se povodom toga već obratio novom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.

”Nakon šestogodišnjeg postupka i borbe protiv ove organizovane grupe najviše me je iznenadio, neprijatno, predsjednik Apelacionog suda Mušika Dujović, koji je kao predsjednik direktno nadređenog suda i Privrednom i Višem, kao sudija odlučivao i u krivičnom postupku i u postupcima po mojim žalbama i koji je preko mojih žalbi i obraćanja bio direktno upoznat sa načinom rada ove organizovane grupe, a nije ništa preduzeo”, kazao je Rašović.

Iz Apelacionog suda su za CIN-CG rekli da su taj sud i njegov predsjednik, u granicama nadležnosti i ovlašćenja propisanih Zakonom o sudovima, postupali po više žalbi, podnesaka i obraćanja Rašovića.

”Sve odluke po žalbama gospodina Rašovića protiv rješenja prvostepenog suda donijetih u tom postupku, Apelacioni sud je donio blagovremeno u rokovima propisanim zakonom, poštujući načelo hitnosti stečajnog postupka, a na svaki podnesak i obraćanje predsjedniku Apelacionog suda, nakon detaljnog razmatranja njegove sadržine i preduzimanja radnji koje su u nadležnosti predsjednika suda, odgovoreno je u najkraćem roku”, kazala je portparolka Apelacionog suda Danijela Vukčević.

Ona je navela da su se podnesci i obraćanja Rašovića odnosili uglavnom na postupke povodom podnijetih žalbi o kojima je jedino ovlašćeno da odlučuje vijeće ovoga suda, što je imenovanom više puta i ukazano.

Jovanić stečajni sudija za najveća preduzeća

Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija za najveća crnogorska preduzeća Kombinat aluminijuma Podgorica, Rudnike boksita Nikšić, Radoje Dakić, Vektra Boka, Brodogradilište Bijela, Onogošt, Bjelasica Rada i dr.

Protiv Jovanića su podnijete brojne krivične prijave, međutim iz SDT-a nijesu željeli da odgovore na pitanja CIN-CG koliko je tačno podnijeto krivičnih prijava protiv Jovanića, od kada je na čelu Privrednog suda, ali i prije toga.

”SDT ne daje podatke i informacije o tome da li je i protiv kojeg lica u ovom tužilaštvu formiran predmet, već samo podatke i informacije po konkretnim krivičnim prijavama”, rekla je portparolka SDT-a, tužiteljka Sanja Jovićević.

Samo su NVO “Bivši radnici Vektra Boke” protiv Jovanića i menadžmenta Vektre Boke podnijeli 14 krvičnih prijava, zbog sumnji u malverzacije vezane za privatizaciju i stečajni postupak u Vektri.

Predsjednik te NVO Đorđe Rajak za CIN-CG je rekao da su po prijavama formirani predmeti, ali ništa nije urađeno.

”Kad je uveden stečaj u Vektru Boka nastala je otimačina, pljačka i rasprodaja, a pokrovitelji svega bili su Blažo Jovanić i sekretar društva”, kazao je Rajak.

Hotelsko-turističko preduzeće Boka (54 odsto kapitala) prodato je 2007. godine Vektri Montenegro biznismena Dragana Brkovića, po cijeni od 22,2 miliona eura, gotovo 50 miliona eura manje nego što je bio procijenjen akcionarski kapital turističkog kompleksa.

Tom privatizacijom se više puta bavila skupštinska Komisija za kontrolu privatizacije na čijim sjednicama su poslanici ukazivali da je HTP Boka prije privatizacije godinama bila ključni nosilac razvoja turističke privrede u Herceg Novom. Uoči privatizacije, u kompaniji su bila zaposlena 222 radnika, dok je u vlasništvu turističkog kompleksa bilo preko 126 hiljada kvadrata zemljišta i blizu 50 hiljada kvadrata objekata, poput nekada prestižnih hotela Plaža, Tamaris i Igalo ili restorana Žanjice, Galeba i Levangera. Svi turistički objekti nalaze se na atraktivnim lokacijama hercegnovskog zaliva.

Rajak podsjeća da Brković nije ispoštovao kupoprodajni ugovor i da su ostala otvorena pitanja da li su i koliko plaćene akcije, kako je imovina Boke založena za kredite, kada je kupoprodajnim ugovorom definisano da ne može biti založena.

”Prošle sezone je pun bio hotel, ali ništa nije išlo preko računa”: Bokin hotel Plaža
”Prošle sezone je pun bio hotel, ali ništa nije išlo preko računa”: Bokin hotel Plažafoto: Biljana Matijašević
U stečajnom postupku, kako kaže, bivši radnici nisu bili upoznati ni sa detaljima plana reorganizacije, koji je nije ni sprovođen kako treba.

Privredni sud uveo je stečaj 13. juna 2015. zbog duga od četiri miliona eura prema Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB). Za stečajnog upravnika imenovan je Sreten Mrvaljević, jedan od osumnjičenih članova organizovane grupe. U decembru 2015. izglasan je Plan reorganizacije, ali zbog žalbe OTP faktoringa postupak je trajao još godinu.

Planom reorganizacije predviđeno je bilo da se prodajom dijela obezbijedi 25,69 miliona eura za isplatu dugova, najvećim dijelom prodajom imovine.

Rajak podsjeća da je Jovanić dozvolio prodaju kapitalnih objekata, a odobrio je i prodaju hotela Plaža, Igalo i Tamaris, iako se oni, prema ugovoru, ne smiju prodavati. Prodaju je spriječio Savjet za privatizaciju.

”Jovanić nije ispoštovao ni odluku Ustavnog suda, gdje je izričito navedeno da radnici ne mogu biti u trećem isplatnom redu”, naveo je Rajak.

Podsjeća da je odlukom Ustavnog suda iz juna 2018. godine prestao da važi dio člana 55 Zakona o stečaju na način da sva potraživanja bivših radnika spadaju u prvi isplatni red, a ne samo potraživanja dospjela 24 mjeseca prije stečaja.

Brković, njegovi sinovi Boris i Bojan i izvršni direktor Vektra Boke Milić Popović hapšeni su u avgustu prošle godine zbog sumnje da državu oštetili za nešto više od sedam miliona eura, nepoštovanjem ugovora o kupoprodaji HTP Boka. Oni su u oktobru pušteni da se brane sa slobode.

Tužioci su ispitivali kako je Brković kupio Boku, ali i da li je nakon što je njegova uprava dovela preduzeće do bankrota, sprovođenjem stečaja kroz reorganizaciju krčmio imovinu firme i iz nje pozajmicama izvlačio novac, dok bivši radnici još nijesu naplatili potraživanja.

Rajak kaže da su oni i iz zatvora pravili štetu Boki.

”Prošle sezone je pun bio hotel (Plaža), ali ništa nije išlo preko računa, sve je bilo u kešu. Nijedan cent poreza ni doprinosa nije plaćen, ni boravišna taksa”, tvrdi Rajak.

Rudnike boksita “pojeo” decenijski stečaj
Stečaj u nikšićkim Rudnicima boksita traje skoro deset godina. Uveden je u novembru 2013. godine, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke zbog duga od 1,59 miliona eura, a potom je proglašen i bankrot, jer niko u zakonskom roku nije dostavio plan reorganizacije preduzeća. Prethodno je Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), ruskog biznismena Olega Deripaske upravljala Rudnicima i Kombinatom aluminijuma Podgorica (KAP). Rusi su tim kompanijama od 2005. do 2009. upravljali na osnovu većinskog vlasništva, a od tada do uvođenja stečaja, sa 29,36 odsto akcija koliko je imala i Vlada, na osnovu Ugovora o poravnanju kojim mu je Vlada prepustila upravljanje. Proizvodnjom na rudokopima od 2016. godine upravlja kompanija Uniprom Veselina Pejovića.

Stečani upravnik u Boksitima bio je prvo Veljko Rakočević, koji je razriješen dužnosti na lični zahtjev, zatim Zdravko Cicmil. Nakon što je Cicmil podnio ostvaku 2015. za novog stečajnog upravnika imenovan je Mladen Marković, kojeg SDT takođe označava kao člana Jovanićeve grupe.

Bivši radnik Rudnika i povjerilac Rašo Čivović podnio je preko 100 prigovora u vezi sa stečajnim postupkom, od kojih su mu tri usvojena.

On za CIN-CG kaže da se jedan usvojeni prigovor odnosio na prodaju upravne zgrade Boksita, drugi na neosnovano isplaćene plate jednom broju radnika i treći na isplate bivšim ruskim menadžerima, čime je stečajnoj masi nanijeta šteta.

Podnio preko 100 prigovora u vezi sa stečajnim postupkom u Boksitima: Rašo Čivović
Podnio preko 100 prigovora u vezi sa stečajnim postupkom u Boksitima: Rašo Čivovićfoto: Boris Pejović
Čivović se godinama u sudovima borio za pripadajuću otpremninu koju je dobio tek nedavno zahvaljujući usvajanju Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku zaposlenima u sektoru rudarske i metalske industrije. Kao član organizacionog odbora protesta bivših i sadašnjih radnika Boksita, Čivović godinama ukazuje na probleme u vezi sa spornom promjenom vlasnika radničkog placa, njihovim potraživanja iz stečajne mase, kao i prodajom upravne zgrade preduzeća u Nikšiću. Upravna zgrada je prodata u januaru kompaniji Roming Montenegro za 872 hiljade eura.

Radnici traže da stečajni upravnik, u skladu sa zakonom, novac prioritetno opredijeli za obeštećenje radnika koji su u prvom naplatnom redu. Međutim, kako kaže Čivović, sumnjaju da je novac uplaćen mađarskoj kompaniji Vagonimpex, koja sudskim putem traži naknade izgubljene dobiti od 891 hiljadu eura sa kamatama, zbog jednostranog raskida ugovora o kupovini rude.

”Što se tiče mojih predmeta, nekoliko puta sam tražio izuzeće sudija Jovanića i sutkinje Borjanke Zogović. Jednom mi je bio predmet kod sutkinje Nataše Bošković i kada sam došao na ročište ona mi je rekla da joj je predmet oduzet bez objašnjenja”, kaže Čivović.

On je najavio da će tražiti reviziju postupaka u njegovim predmetima koji se tiču otpremnine, razlika u plati i sl.

On je ranije podnio pritužbu Sudskom savjetu Crne Gore protiv Jovanića i tražio pokretanje disciplinskog postupka protiv ovog stečajnog sudije, tvrdeći da je došlo do “oštećenja stečajne mase” nikšićke firme od više od 328.649 eura.

Ovo je samo dio preduzeća, čija je stečajna masa vrijedna milione eura, rasprodavana u bescjenje privilegovanim kupcima, povezanim sa osumnjičenom organizovanom grupom, ili kako se u javnosti često pominjalo, stečajnom mafijom koju je očito predvodio Jovanić.

Prijave zbog DKP-a, Solane, Meljina
Krivičnu prijavu protiv Jovanića podnijelo je Udruženja za zaštitu interesa manjinskih akcionara Duvanskog kombinata Podgorica, zatim MANS zbog sumnje da je nevršenjem svoje dužnosti u okviru predmeta koji se odnosi na stečajni postupak u ulcinjskoj Solani “Bajo Sekulić” zloupotrijebio službeni položaj.

Udruženja za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a, izgubilo je sporove kod Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda u vezi sa spornom prodajom imovine preduzeća Zetagradnji, kao i u vezi sa osnivanjem Novog duvanskog kombinata. Međutim, najavili su da će ići do Strazbura.

Iz Udruženja su vuše puta saopštili da je komisija stečajnog dužnika prvo procjenila imovinu, zemljište i zgrade Duvanskog kombinata na 25,5 miliona eura, a da su naknadne procjene spustile taj iznos na 13,1 milion eura. Kao i da je naknadno cijena jedinom ponuđaču “Zetagradnji” spuštena za još 700 hiljada eura na ime troškova rušenja. Zbog kašnjenja primopredaje cijena je naknadno smanjivana za još 98 hiljada eura za svaki mjesec kašnjenja.

MANS je u maju 2019. godine protiv Jovanića podnio krivičnu prijavu zbog, kako su naveli, nezakonitih tendera za prodaju zemljišta Solane. Naveli su da je Jovanić mjesecima ignorisao upozorenja na nezakonito ponašanje stečajnog upravnika Solane jer se na tenderu nudilo zemljište koje nije bilo u vlasništvu kompanije “Bajo Sekulić”, da bi na kraju konstatovao kako je “sve u redu”.

Navodi se da je tada stečajni upravnik Žarko Ostojić 11. marta 2019. godine raspisao 15. po redu tender za prodaju imovine Solane, pri čemu je na prodaju oglasio i državnu zemlju koju je Solana imala pravo da koristi samo dok je proizvodila so. To pravo prestalo je po proglašenju stečaja u kompaniji.

Lokalni parlament u Ulcinju proglasio je u aprilu 2019. Solanu parkom prirode.

Protiv Jovanića, kao i stečajnog upravnika Zejaka i direktorice Meljina Olivere Mihajlović Elez, krivičnu prijavu je 2019. podniijela kompanija “Atlas cap” koja je većinski vlasnik Meljine kompleksa.

”Oni se terete da su početkom 2018. godine stvorili kriminalnu organizaciju sa ciljem da na nezakonit način prouzrokuju stečaj u kompaniji Meljine kompleks”, navodi se u prijavi.

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime