26.8 C
Podgorica
21.05.2024.

MMF: “Evropa sad 2” je rizik po državu

Nova vlada je obećala kroz sprovođenje programa “Evropa Sad 2” povećanje minimalne zarade na 700 eura i smanjenje ili ukidanje doprinosa za penzije što predstavlja visok rizik za javne finansije, stav je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

“Ove politike bi dovele do značajnog pogoršanja fiskalnog položaja. Povećanje plata bi dovelo i do veće inflacije”, upozorio je MMF u najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. godinu.

MMF je ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2” javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).

Opšta stopa PDV-a sada iznosi 21 odsto i Ministarstvo finansija kroz izmjene zakona planirane za kraj ove godine zvanično je saopštilo da ova stopa ostaje ista.

“Na primjer, povećanje stope PDV-a za šest odsto donijelo bi dodatni prihod od samo četiri procenta BDP-a, a potrebno bi bilo prilagođavanje PDV-a od devet odsto da se primarni balans dovede na nulu. Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi regresivno i visoko inflatorno”, stav je MMF-a.

MMF podsjeća da ova izborna obećanja nijesu sadržana u ovogodišnjem budžetu, ali pod pretpostavkom da se počnu sprovoditi u 2025. godini javni dug bi premašio 100 odsto BDP-a u 2029. godini.

“Vijesti” čekaju odgovor Ministarstva finansija u vezi s ovim ocjenama MMF-a.

Premijer Milojko Spajić je u više navrata najavio do kraja godine povećanje minimalne plate na 700 eura, a nije poznato šta će biti sa doprinosima za penziono osiguranje. Obećano je da se neće ukidati Fond PIO.

MMF ukazuje da će se fiskalni deficiti ponovo pojaviti od 2024. uz postepeni rast duga, usljed velikih finansijskih potreba, te da će biti potrebne kredibilne mjere prilagođavanja kako bi se dug učvrstio na pragu od 60 procenata BDP-a u na srednji i dugi rok, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj održivosti.

Posljedice ukidanja doprinosa za zdravstvo

Prema računici MMF-a javni dug države će u narednom periodu nastaviti da raste posteno i to sa 61,5 odsto BDP-a u 2023. godini na 66,1 odsto u 2029. Za jedan od razloga koji će dovesti do rasta javnog duga navode gubitak prihoda od doprinosa na zdravstveno osiguranje i uvođenje neoporezivog dijela zarada do 700 eura. Ove mjere su sprovedene početkom 2022. godinu u okviru reforme “Evropa sad”.

“Ukidanje zdravstvenih doprinosa košta oko četiri procenta BDP-a u prihodima, dok su prihodi od poreza na dohodak pali za oko jedna procentni poen u BDP-u zbog uvođenja neoporezivog dijela zarade do 700 eura”, ukazuje MMF koji dodaje da su ove dvije mjere dovele do rasta budžetskog deficita u 2022. godini na 4,1 odsto BDP-a.

U izvještaju MMF ukazuje da je došlo do veće privatne potrošnje zbog reforme iz 2022. i priliva migranata, te da je to skupa dovelo do povećanja prihoda od PDV-a za više od 1,5 odsto BDP-a.

“Međutim, velike stope rasta prihoda od poreza na dohodak i PDV-a će verovatno smanjivati kako se ekonomski rast usporava. Mjere na prihodnoj strani uvedene u budžet za 2024. godinu očekuju se da će povećati prihode za 1,3 procenta BDP-a, što je još uvijek nedovoljno za nadoknađivanje gubitaka u doprinosima za zdravstvenu zaštitu i porezu na dohodak”, konstatuje MMF.

Obuzdati rast plata u javnom sektoru

MMF smatra da je neophodno da Vlada sprovede set mjera da bi se spriječilo ponavljanje nepovoljne fiskalne situacije.

Počevši od 2024. godine, vlastima se savjetuje da osnaže Upravu prihoda i upravu carina, odnosno da završe projekat reformi posebno digitalizacije. Sve skupa bi, navodi se u izvještaju, dovelo do novih prihoda u budžetu od 0,9 odsto BDP-a, dok bi povećanje PDV-a za jedan procentni poen povećalo naplatu za oko 0,7 odsto BDP-a.

Dalje MMF predlaže da se obuzda rast plata u javnom sektoru i da se uvede kontrola naknada koje ne spadaju u zarade, da se racionalizacija i poboljšaju socijalna davanja. Navode za primjer izdvajanja za majke sa troje i više djece da nijesu dobro ciljana i da su diskriminatorna po presudi iz 2016. godine.

“Naknada za majke je ponovo uvedena u 2022. godini i daje pravo majkama troje ili više djece na beneficiju koja je u iznosu od 40 do 70 odsto prosječne neto plate u prethodnoj godini. Očekuje se da će ova korist smanjiti podsticaje za učešće žena u radnoj snazi. Potrebno je poboljšati davanje dječjeg dodatka na porodice sa niskim prihodima što bi moglo dalje smanjiti rashode. U maju 2021. godine dječji dodatak je uveden za djecu mlađu od šest godina, i proširen je na svu djecu mlađu od 18 godina od kraja 2022. godine. UNICEF procjenjuje da manje od 40 procenata proširenog dječjeg dodatka se troši na najsiromašniji”, piše u Izvještaju.

MMF ukazuje da treba unaprijedi efikasnost potrošnje u zdravstvenom sektoru, odnosno, da je važno da se ograniče farmaceutski rashodi koji su dostigli 2,5 odsto BDP-a u 2022. godini, te da je bitno da se prati ova rashodna stavka.

Ocijenjeno je da je Vlada uspješno ušla na međunarodno tržište obveznica u martu ove godine, ali da otplate duga ostaju visoke u narednim godinama, zbog čega je neophodno usvajanje i jasna komunikacija kredibilne srednjoročne fiskalne strategije.

“Strukturne fiskalne reforme koje poboljšavaju efikasnost javnog zapošljavanja, bolje ciljani socijalni transferi i jačanje upravljanja javnim investicijama će podržati zdravlje javnih finansija”, konstatovano je u izvještaju.

Pad realnog rasta ekonomije u ovoj i narednim godinama

MMF navodi da je crnogorska privreda snažno porasla za šest procenata u 2023. pošto je potrošnja ostala jaka, prihodi od turizma premašili su nivoe prije pandemije, a priliv relativno bogatih ruskih i ukrajinskih državljana zbog rata u Ukrajini takođe su doprinijeli rastu.

“Nezaposlenost je pala na najniži nivo svih vremena. Inflacija je značajno pala sa svog vrhunca iz 2022. godine. Očekuje se da će se rast ekonomije umanjiti na 3,7 odsto u 2024. i dalje se smanjiti na oko tri odsto u srednjeročnom periodu”, piše u izvještaju.

Deficit će biti zbog kapitalnih ulaganja

Ministarstvo finansija saopštilo je da je MMF u izvještaju potvrdio snažan ekonomski oporavak nakon kovid pandemije i značajno poboljšanje fiskalne pozicije.

“MMF je konstatovao da se prema projekcijama predviđa fiskalni deficit od 2024. godine, uz postepeni rast duga, usljed potreba za finansiranjem. Navedeni deficit biće prvenstveno odraz novih ulaganja u postojeće kapitalne, odnosno infrastrukturne projekte (škole, bolnice, vrtići, postrojenja za otpadne vode i vodosnabdijevanje …), među kojima je najznačajnija dalja izgradnja preostalih dionica auto-puta, koja će zahtijevati dodatna sredstva da bi se svi projekti finansirali”, stav je Ministarstva finansija.

Ovaj resor navodi i da podaci na osnovu kojih su rađene MMF projekcije, u periodu misije krajem januara i početkom februara, ne uključuju mjere na fiskalnoj strani koje će biti sprovedene Fiskalnom strategijom, kao i očekivano smanjenje troška zaduženja na međunarodnom tržištu, što se i ogleda u posljednjoj emisiji obveznica u martu ove godine.

- Oglasi-spot_imgspot_img
IzvorVijest
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime