9.1 C
Podgorica
23.02.2024.

Milatović zakazuje sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost zbog stanja u bezbjednosnom sektoru?

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razmatra sa svojim saradnicima zakazivanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, na kojoj bi se raspravljalo o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon prošlonedjeljne burne sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, saznaju “Vijesti”.

“Predsjednik je od kabineta tražio dodatne informacije, shodno čemu će se odrediti o neophodnosti sazivanja sjednice u skladu sa stavom 2, člana 130 Ustava Crne Gore da Savjet ‘analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajućih mjera’”, saopšteno je “Vijestima” iz kabineta predsjednika na pitanje da li će Milatović sazvati sjednicu Savjeta na kojoj će se razmatrati stanje u bezbjednosnom sektoru.

Na gotovo desetočasovnoj javnoj i tajnoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu sadašnji i bivši ministri, bivši premijer, šef Specijalnog policijskog odjeljenja i poslanici razmijenili su brojne međusobne optužbe za veze sa organizovanim kriminalom i korupciju.

Savjet za odbranu i bezbjednost čine Milatović, koji predsjedava tim tijelom, premijer Milojko Spajić i šef parlamenta Andrija Mandić, a po potrebi na sjednicu mogu biti pozvani ministri i drugi visoki državni zvaničnici uključujući čelnike tužilaštva, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Osim nadležnosti u oblasti bezbjednosti, Savjet, između ostalog, komanduje Vojskom Crne Gore, proglašava vanredno i ratno stanje, a sve odluke donosi jednoglasno.

“Smatram da su građani zabrinuti dešavanjima u bezbjednosnom sektoru kojih smo svi bili svjedoci u prethodnom periodu. Za razliku od političkog konsenzusa koji je konačno pronađen u Skupštini u vezi imenovanja na najvišim pravosudnim funkcijama, međusobne optužbe u okviru izvršne vlasti ne idu u prilog unapređenju vladavine prava i dodatno unose nepovjerenje kod javnosti”, rekao je Milatović u izjavi dostavljenoj “Vijestima”.

Osim optužbi da državni funkcioneri održavaju veze sa organizovanim kriminalom, Savjet bi mogao razmatrati i pitanje funkcije direktora Uprave policije, na koju je odlukom suda i Vlade nedavno vraćen Zoran Brđanin i oko čega se spore funkcioneri iz Pokreta Evropa sad i Demokrata.

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nije prihvatio Brđaninove ranije izvještaje o radu, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (DCG) predložio je Vladi njegovo razrješenje, a premijer Spajić (PES) još nije stavio taj predlog na dnevni red.

Spajić je nagovijestio da se Brđanin ne može razriješiti, jer bi ga sud opet vratio na mjesto direktora Uprave policije, već da postoji mogućnost “dogovora” sa njim.

zvori “Vijesti” tvrde da je najvjerovatnije rješenje da mu se ponudi neka druga funkcija u bezbjednosnom sektoru ili u inostranstvu, nakon čega bi podnio ostavku.

Šaranović, koji je jedini nadležan da nekoga od šefova organizacionih jedinica Uprave policije predloži Vladi za v. d. direktora, više puta je saopštio da se nerazrješavanjem Brđanina ne poštuju odluke parlamenta, kao i da je spreman da predloži više kandidata za to mjesto.

Međutim, rješenje i dalje zavisi od dogovora dvije stranke, a do tada Brđanin ostaje na funkciji.

Odluka ministra pravde Andreja Milovića da ne izruči državljanina Turske Binalija Camgoza, uprkos suprotnim stavovima Višeg, Apelacionog i Ustavnog suda u vezi sa izručenjem, kao i Upravnog suda u postupku u kojem je odbijen njegov zahtjev za dobijanje političkog azila, takođe bi se mogla naći pred Savjetom.

Turska ga traži zbog optužbi za teška krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, dok se Milović poziva na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava, tvrdeći da bi Camgoz u Turskoj bio izložen političkom progonu jer je Kurd, kao i da u zatvoru ne bi mogao imati odgovarajuće liječenje.

Camgoz je u međuvremenu pred crnogorskim organima okrivljen za druga krivična djela u vezi sa falsifikovanjem pasoša, a njegov boravak skopčan je sa bezbjednosnim problemima i velikim troškovima po crnogorske poreske obveznike.

Milatović je prekjuče rekao da je “pomalo razočaran određenim odlukama sadašnje vlade”.

“Posebno u odnosu na neizručenje ovog turskog kriminalca. Mislim da smo time poslali dvije loše poruke: prva je da je Crna Gora bezbjedna destinacija za kriminalce, a druga da ne vjerujemo zemlji za koju govorimo da nam je strateški partner, a to je Repubilka Turska. I mislim da su to bile pogrešne odluke”, rekao je Milatović na panel diskusiji “Bošnjački nacionalni identitet početkom XXI vijeka”.

(Vijesti)

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime