12 C
Podgorica
29.03.2024.

Edi Rama EKSLUZIVNO za A plus TV: Dritan je fenomen, način na koji mu kao Albancu pristupa srpska zajednica je za divljenje (LIVE)

Premijer Albanije Edi Rama u eklsuzivnom intervjuu za A plus TV, rekao je da uprkos teškoj situaciji u svijetu Zapadni Balkan nikada nije bio u boljem položaju. On je, govoreći o odnosima sa drugim liderima u regionu, poseban kompliment izdvojio za svog crnogorskog kolegu Dritana Abazovića.

“On je prvi premijer koji zaista ne preza od toga da kaže da je Albanac ili da je ovo ili ono, zato što vjeruje i ponaša se na osnovu svoga ubjeđenja da je građanin Crne Gore, a način na koji mu kao Albancu pristupa srpska zajednica, način na koji se bavi nekim neriješenim pitanjima je hrabar, ali je prije svega za veliko divljenje”, rekao je Rama.

Tekstualni prenos intervjua:

Meli Ramusović (A plus TV): Gospodine premijeru, živimo u veoma komplikovanom vremenu u svijetu. Možemo prije govoriti o haosu nego o redu. Što takva geopolitička situacija donosi Albaniji i što Albanija daje svijetu?

Edi Rama: Da, ovo su teška vremena. A nažalost, ovo je uzastopna godina kada je izgledalo da će se stvari popraviti, a onda je došlo do još gore situacije, zbog ruske agresije, inflacije, energetske krize i rasta cijena. Moram reći da je za nas na Zapadnom Balkanu situacija još teža zato što naši susjedi i prijatelji unutar Evropske unije imaju mogućnost da iskoriste posebne pakete i fondove za oporavak, otpornost, čuda, kakogod da se zovu. Ali, sa druge strane, ipak ne bih bio isuviše negativan, zato što ima neki važnih novosti iz prošle godine vezano za političku poziciju Zapadnog Balkana u Evropi i u svijetu. Prvo i prije svega, vrlo ujedinjeni front svih država Zapadnog Blakana u Ujedinjenim nacijama, uključujući i Srbije, u osuđivanju, više nego jednom, ruske agresije. To je nešto što je dobro. Treba da to prihvatimo kao takvo. Drugo, Albanija i Sjeverna Makedonija su konačno otpočele pristupne pregovore, i to je nešto što je dobro. Treće, po prvi put ikada, Evropska unija je organizovala samit Evropskog savjeta izvan granica Evropske unije, na Zapadnom Balkanu, tačnije u Tirani. I to je zaista bila jako dobra stvar koja se dogodila. Četvrto, naša regionalna saradnja se nastavlja. Berlinski proces je sada ponovo oživljen, Otvoreni Balkan je takođe dobro krenuo. Tako, rekao bih da čaša nije puna, ali ja volim da je vidim kao napola punu, a ne napola praznu.

Meli Ramusović (A plus TV): Očigledno. Zapadni Balkan, sve zemlje Zapadnog Balkana vide svoju budućnost u Evropskoj uniji. Ali Vi ste sami nedavno rekli da je proces pristupanja vrlo često nepravičan i neurotičan. Možemo li očekivati da taj proces uskoro postane mnogo lakši? Budući da svakoga dana neke od naših zemalja na Zapadnom Balkanu dobijaju neke poruke, poput nas u Crnoj Gori, da proces pristupanja može biti zaustavljen zbog unutrašjih pitanja. Da li možemo biti optimistični?

Edi Rama: Nikada neće biti lako, i ja ne očekujem da će postati lakše. Mislim da svi treba da budemo spremni na to da će postati teže, zato što se stvari sve više komplikuju na svakom frontu. Ali najvažnije je da smo mi unutar tog procesa i da smo dio tog prenosa znanja i vještina kako bi izgradili kredibilnu, funkcionalnu demokratsku državu, nezavisne institucije, kako bi bili u stanju da pružamo sigurne usluge, te praktično postali zemlja koja gaji evropske standarde. Tako da će (oprostite, ima gripe na Balkanu) politički procesi i događaji jako uticati na rokove i tehnički proces. Dakle, treba da radimo marljivo, da pokušamo da radimo još više, da ne gubimo vjeru, da nastavimo dalje i da nikada ne zaboravimo odakle dolazimo. Balkan, Zapadni Balkan nikada nije bio u boljem položaju.

FOTO: A plus

Meli Ramusović (A plus TV): U prošlosti. Govoreći o odnosima između Albanije i Crne Gore. U prošlosti ste podržavali Đukanovića. Sada, nedavno ste hvalili Dritana Abazovića, premijera, kao izuzetnog političara, onog koji ima budućnost, iako je često napadan od strane pro*-Đukanovićevog fronta. Što se promijenilo? Da li mislite da je Crna Gora sada…

Edi Rama: U našem regionu, u našoj tradiciji, teško je biti prijatelj sa dvoje ljudi koji među sobom nisu prijatelji. Ali treba da naučimo da je to prirodno. Da je to u redu. Dakle, Milo je prijatelj i on će uvijek biti prijatelj. Ja ga poštujem. Ja mu se divim za ono što je uradio za Crnu Goru. Da, podržao sam ga u teškom trenutku zato što je tada zastupao multietničku saradnju, ali sa jasnim pogledom na Zapadni front, na NATO i na Evropsku uniju. Ali to me ne sprječava i ne bi me moglo spriječiti da na osnovu činjenica kažem da je Dritan fenomen. On je nevjerovatan fenomen u regionu, u politici. On je, po mom mišljenju, jedini, ako ne griješim, koji je uspio da stvori pokret koji u svom središtu ima građane, koji je sam po sebi multietničan, otvoren za svakoga. On je takođe veoma, veoma hrabar u razbijanju određenih tabua, ali je u isto vrijeme stajao iza svojih ubjeđenja. On je posvećen evro-atlantskoj stvari. On je ubijeđen u evropsku stvar. On je posvećen savremeni građanin našeg regiona. Dakle, ono što je on uradio, kako pristupa veoma teškoj areni kakva je ona koju imamo na Balkanu, sa puno podjela između etničkih grupa i partija koje su etnocentrične, to je nevjerovatno. Tako da na početku, moram da priznam, nisam ga poznavao. Ali zadovoljstvo je posmatrati ga u akciji. Zadivljen sam. Mislim da je nevjerovatan.

Meli Ramusović (A plus TV): Što to znači za region? On je prvi Albanac koji je postao premijer u Crnoj Gori. Znamo da je region…

Edi Rama: Ne samo da je on prvi Albanac koji je premijer Crne Gore, već je i prvi premijer koji zaista ne preza od toga da kaže da je Albanac ili da je ovo ili ono, zato što vjeruje i ponaša se na osnovu svoga ubjeđenja da je građanin Crne Gore, a način na koji mu kao Albancu pristupa srpska zajednica, način na koji se bavi nekim neriješenim pitanjima je hrabar, ali je prije svega za veliko divljenje, zato što on nema raskorak između onoga što kaže i onoga što radi, što nije veoma česta stvar u politici i u životu.

Meli Ramusović (A plus TV): To sam Vas pitala zato što znamo da je trenutno u regionu Zapadnog Balkana najaktuelnije pitanje odnosa između Albanaca i Srba. Sada su u toku pregovori za normalizovanje odnosa između Srbije i Kosova. I u odnosu na to, hoću reći, budući da je Dritan Abazović premijer, da li bi to mogla biti dodata vrijednost za regionalne trendove, možda.

Edi Rama: Ne nam do koje mjere je to tačno, zato što postoje razne vrste odnosa između Albanaca i Srba u regionu. Postoje odnosi koji proističu iz veoma krvave prošlosti koju je teško zaboraviti, kao što su odnosi naše braće i sestara na Kosovu. Postoje odnosi između albanskih Albanaca sa Srbima koji su, premda ne nepovezani sa onim što se dogodilo na Kosovu, ali ipak otvoreniji. A tu su i odnosi Dritana i njegove albanske ekipe u Crnoj Gori, koji predstavljaju čistu saradnju sa Srbima. Dakle, postoje razne vrste odnosa što pokazuje da je istorija važna, da su sjećanja važna, da je, znate, krv važna. Ali, u isto vrijeme, važno je praviti korake ka normalizaciji i težiti ka budućnosti, uvijek poštujući i nikada ne zaboravljajući da ono što nama možda izgleda u redu ili prirodno ili lako, za ljude na Kosovu i za kosovske vođe izgleda, s pravom, mnogo teže, zato što postoji ogroman teret koji nosi istorija, a to nije istorija od prije 100 godina. To je istorija od prije nekoliko godina. Tako da je krv žrtava još uvijek svježa u sjećanju. Dakle, ja to veoma poštujem, i iako imam drugačiji pogled na neke stvari po pitanju približavanja Srbiji, veoma dobro razumijem njihovu poziciju.

Meli Ramusović (A plus TV): Da li smatrate da je taj francusko-njemački plan put ka boljoj budućnosti?

Edi Rama: Mislim da je francusko-njemački plan, barem je to plan koji ja poznajem, zato što ima mnogo onih koji su od njega izvedeni i dokumenata koji su u opticaju. Ali taj koji ja poznajem i u koji vjerujem, onaj koji je na stolu, je najbolji, najbolja stvar koja se ikada dogodila između te dvije strane u tom veoma, veoma teškom dijalogu. Dakle, na njima je da ga razmotre i razriješe.

FOTO: A plus

Meli Ramusović (A plus TV): Veoma dobro poznajete predsjednika Vučića, poznajete i situaciju na Kosovu. Da li smatrate da je realno da će stvari ići naprijed.

Edi Rama: Popratio sam posljednju izjavu predsjednika Vučića iz Davosa, i mislim da je bila prilično respektabilna s obzirom na način na koji je iskazao potrebu da se krene naprijed. Naravno, na svoj veoma poseban karakterističan način komuniciranja, ali iskazao je poštovanje.

Meli Ramusović (A plus TV): Kada govorimo o predsjedniku Vučiću. Rekli ste da je gospodin Đukanović Vaš prijatelj, ali veoma često on napada premijera Dritana Abazovića i njegovu vladu, da ona u stvari više radi u interesu Vučića nego u interesu svoje zemlje. Da li smatrate da je to stvar politike ili …

Edi Rama: Čujte, Milo napada Dritana i Dritan, ja ne znam da li on napada Mila ili ne, ali pretpostavljam da je tako, premda je Dritan mnogo više opsjednut korupcijom i organizovanim kriminalom kao pojavom koju je potrebno iskorijeniti iz crnogorskog društva. Takođe i između predsjednika Srbije i premijera Kosova ima mnogo napadanja koji su nekada čak i mnogo teži. I ljudi me pitaju, kako je moguće da si, znate, ali zamislite ako bi svi gledali samo crno-bijelo i ako bi svi samo držali svoje pozicije i ako niko ni sa kim ne bi razgovarao. Stvari ne bi bile bolje. Dakle, uvijek je najbolje razgovarati sa ljudima, pokušati razumjeti razloge, iznositi svoje argumente. Predsjednik Vučić i ja uvijek imamo veoma jaka stanovišta, potpuno različita stanovišta po pitanju Kosova, koje on zove Kosovo i Metohija. Za mene je to slobodna, demokratska, suverena država Kosovo. Ali ako je situacija trenutno takva, mislim da u međuvremenu stvari, znate, napreduju, stvari se mijenjaju. Stvari se kreću u pravom smjeru. Polako, ali se kreću. Nekada nismo imali nikakvu komunikaciju i bilo je nemoguće zamisliti da bi Srbi i Albanci mogli biti za istim stolom. Dakle, biće potrebno vrijeme, trebaće vremena, ali to je u redu.

Meli Ramusović (A plus TV): Dakle, veoma često čujemo da ...

Edi Rama: Ja sam, na primjer veoma dobar prijatelj Džordža Soroša i Redžepa Tajipa Erdogana, znate, a to je čak i veći nivo konflikta, hajde da čak kažemo duel svjetskih razmjera. 

FOTO: A plus

Meli Ramusović (A plus TV): Počeli smo ovaj intervju razgovarajući o veoma složenoj geopolitičkoj situaciji, ali da se vratimo na region Zapadnog Balkana, takođe i na unutrašnje procese u Crnoj Gori, na Kosovu. Uvijek slušamo mišljenja naših euro-atlantskih partnera da, na primjer, preko Rusije, Srbije, ili takođe preko Srpske pravoslavne crkve, imamo prisustvo ruskog uticaja. Takkođe, u Davosu smo čuli napade nekih medija na predsjednika Vučića daje on Putinova marioneta, i slične stvari. Da li Vi smatrate da je to realno ili je to više stvar, ponovo, politike?

Edi Rama: Čujte, za mene je važno da Srbija ostane na pravoj strani u Ujedinjenim nacijama, da nastavi sa osuđivanjem ruske agresije, da nastavi da glasa skupa sa cijelim našim frontom, i da Srbija nastavi da sarađuje a ne da bude satjerana u ugao dotle da može postati izvor nevolja. Za mene je mnogo važniji mir, stabilnost i, znate, što je moguće bolja komunikacija i saradnja i dijalog, i razmjena različitih mišljenja od svega toga, znate, od svih tih drugih kategorizacija. Znate, na primjer, ja sam uvijek, svuda gdje se vodila diskusija o tome na međunarodnim sastancima ili tokom intervjua, jasno govorio da je nametanje pritiska Srbiji da uvede sankcije Rusiji isuviše rano i da preveliko insistiranje u tom pravcu može postati razlog za velike probleme, zato što to može otuđiti Srbiju, zato što, objektivno, Srbija nije u poziciji da diše u ekonomskom smislu po pitanju gasa, energije, bez ruskih ugovora. Dakle, tako ja na to gledam. Tzbog toga me, ponekad, znate, lako smatraju izdajnikom. Ali ja ne mislim da sam izdajnik. Ja mislim da je istina uvijek važna i da je odanost istini garancija. Važno je da nikada ne pogazite svoja načela na proizvoljan način ili izdate vaš narod.

Meli Ramusović (A plus TV): Rekli ste izdajnik. Takođe, veoma često čujemo u Crnoj Gori, u Srbiji da naš…

Edi Rama: Naš život je toliko dugo u ovom regionu velika borba između heroja i izdajnika, nema sredine. Proizveli smo mnogo više istorije nego što možemo probaviti. Dakle, zbog toga smo propatili. Zastoj je uzrokovao još veće probleme cijelom evropskom organizmu, ne samo nama lično. Tako da je bolje da postanemo skromniji i budemo čvršće na zemlji. I bilo bi bolje da razumijemo da nismo niti heroji niti izdajnici. Mi smo samo ljudi sa određenim razlikama. Ali, na kraju krajeva, izglasan sam od strane drugih, od našeg naroda da bih radio dobre stvari. Pa, hajde da pokušamo da to i uradimo.

Meli Ramusović (A plus TV): Kada govorimo o pokušajima da se urade dobre stvari. Mnogi smatraju inicijativu Otvoreni Balkan jednim od načina da se fokusiramo na pozitivne aspekte u regionu. Ali to je, takođe, inicijativa koju često napada jedan dio crnogorske i kosovske javnosti. Možete li nam reći nešto više o pozitivnoj strani te inicijative.

Edi Rama: U našem regionu, čak i u svakodnevnom životu, siguran sam da i vi imate takvo iskustvo, ljudima je mnogo više stalo ko se sa kim sastao, ko je sa kim razgovarao, a ne što je neko nekome rekao. Dakle, samim sastajanjem sa ljudima koji se ne dopadaju drugima, smatra se da radite nešto loše. Ali kada se dođe do suštine i do činjenica, stvari su drugačije. Berlinski proces je ponovo oživio. Potpisali smo više dokumenata, ali gle čuda, potpisali smo ono što smo već između sebe potpisali. Dakle, to su sve bili dokumenti koje su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale između sebe i ništa drugo. Zašto? Zato što je Otvoreni Balkan osmišljen kao mehanizam koji će ubrzati sprovođenje Berlinskog procesa, kao mehanizam vlasništva u sprovođenju onoga što smo odlučili i usaglasili i više puta usaglašavali i odlučivali na berlinskim samitima, ali što nikada nismo sproveli zato što nije na Angeli Merkel ili Olafu Šolcu da sprovedu ono što vlade u ovoj zemlji, u ovim zemljama moraju da sprovedu, već je to na nama. I, znate, činjenica da čak i kada moramo da rješavamo probleme ili kada moramo da imamo dijaloge o teškim pitanjima, nama su potrebni tutori i ljudi koji govore engleski koji ne razumiju nužno naš region ili naše zemlje iznutra bolje od nas samih. Potrebno je da nam dolaze ambasadori i da razgovaramo na engleskom među sobom, umjesto na maternjem jeziku. To je smiješno. To je smiješno.

Meli Ramusović (A plus TV): Veoma često čujemo o tim linijama podjela, na primjer, u regionu, takođe i u pojedinim zemljama; sada govorim o Crnoj Gori, imamo Dritana Abazovića koji je za inicijativu Otvoreni Balkan i učešće Crne Gore u njoj. Zatim, imamo blok koji je uz Đukanovića koji napada ovu inicijativu, da je politička, da nije ekonomska, da je ona pokriće za neke državne nacionalističke projekte. Što biste rekli Vašem prijatelju Đukanović?

Edi Rama: Čuo sam za to. I ne samo za mog prijatelja Đukanovića. Takođe, i moj prijatelj Albin Kurti, govori o tome kao o ruskoj i kineskoj zavjeri. Znate, to je ono što je uvijek bilo na Balkanu. Stvaranje mnogo više istorije nego što možemo probaviti. To mišljenje da smo toliko važni, da smo pupčana vrpca svijeta i da sve što radimo ima neke veze sa Kinezima ili Rusima ili da iza svega stoje Amerikanci ili CIA ili…

Meli Ramusović (A plus TV): Teorija zavjere.

Edi Rama: To je lako, ali ponekad ljudi padnu na to zato što, znate, mi smo, mi živimo u eri serija, dokumentarne serije na Netflix-u i, znate, turske telenovele. Da li i vi imate na crnogorskoj televiziji turske telenovele?

Meli Ramusović (A plus TV): U prošlosti smo ih imali mnogo više. Imamo ih i sada ali nisu toliko popularne.

Edi Rama: Ja sam uvijek posmatrao našu politiku kao produžetak turskih telenovela, znate, i puno vremena i energije se gubi na međusobnom okrivljavanju i sramoćenju umjesto da se o razlikama govori na drugačiji način. Zato što, konačno, kvalitet života jedne zemlje ili strane organizacije ili čak neke porodice se ne zasniva toliko na tome koliko se slažeš sa nekim, već na tome kako se ne slažeš sa nekim. Ako je to neslaganje dostojanstveno, to je drugačiji kvalitet života. Ako je to neslaganje samo međusobno pljuvanje, čupanje za kosu i vrištanje, to je drugačiji kvalitet života. Tako, konačno, ljudi, obični ljudi u svojim domovima koji gledaju TV ili djeca koja prolaze kroz ova luda ogledala pametnih telefona, postaju žrtve.

FOTO: A plus

Meli Ramusović (A plus TV): Malo kasnije ću Vas pitati o ekonomskim aspektima Otvorenog Balkana. Ali prvo bih željela da Vam postavim još jedno političko pitanje, zato što ima nekih, čujemo neka mišljenja ne samo iz regiona, već i iz inostranstva, da se, na primjer, ljudi poput Đukanovića protive Otvorenom Balkanu, jer se u stvari plaše da će izgubiti poziciju u Crnoj Gori i u regionu.

Edi Rama: Čujte, nećete uspjeti ni na koji način da me natjerate da kažem bilo što što nije pozitivno i prijateljski usmjereno u vezi sa Milom. Znate, on je zaista spomenik u mojim očima zbog onoga što je uradio za Crnu Goru i kako je uspio da plovi u zaista komplikovanim vremenima, kroz rijeke krvi, ali ne povrijedivši Crnu Goru. Tako, kad se sretnem sa njim, ja uvijek kažem Kralju, znate, ja ga nikada ne vidim kao predsjednika ili premijera, već, znate, a što se tiče unutrašnje politike i onoga što on kaže za Dritana.

Meli Ramusović (A plus TV): Možda je ljubomoran na vaš odnos…

Edi Rama: Ma haj’te, zašto bi on morao biti ljubomoran u vezi našeg odnosa? On je visok i zgodan. On je, on je istorija Crne Gore. Ja sam samo jedan od premijera Albanije. Dakle, nemojte. Nema takve kategorije ljubomore i takvih stvari između, znate, kako, zašto treba da postoji …

Meli Ramusović (A plus TV): Samo da bi bio adresa Zapada. Možda.

Edi Rama: Možda on i ja možemo biti ljubomorni na vas, ali ne jedan na drugog, znate?

Meli Ramusović (A plus TV): U redu, da se vratimo na privredne aspekte Otvorenog Balkana, zato što neki ekonomisti u Crnoj Gori, mislim i na Kosovu, govore da smo mi dvije male ekonomije i da će nas poklopiti mnogo veće ekonomije, poput onih Albanije i Srbije. Ali po pitanju tog argumenta…

Edi Rama: Kakva je to priča? Kakva je to priča o malim privredama i velikim privredama poput Srbije i Albanije? Što je Kinom i Amerikom? A što je sa Brazilom? Evropa je, znate, mala u poređenju sa njima, a što smo mi u poređenju sa Evropom. Znate, svakog jutra, moramo donijeti obavezujući zakon, da svakog jutra svaki Albanac, Crnogorac, Srbin i bilo ko drugi u ovom regionu koji ima kameru i mikrofon kaže ljudima da treba da pogledaju mapu i da treba da shvate koliko smo mali i u kojoj maloj rupi svijeta živimo. Dakle, nemojte, znate što? Velike privrede, mi moramo da imamo potpuno otvorene privrede i treba da sve naše privrede smatramo kao jednu. A i onda smo veoma mali. Kakva je to priča o velikoj privredi? Znate, Srbija, velika privreda, koliko je velika? Veća od nas. Da, ali kakva velika privreda? Albanska veća od crnogorske. Pa što onda? To je neka vrsta upoređivanja, ko je je najveći? Kako je na engleskom ime one djevojke sa sedam patuljaka?

Meli Ramusović (A plus TV): Snežana.

Edi Rama: Snežana. Dakle, to je kao neko takmičenje, ko je najviši poslije Snežane, znate. Potrebno je da uradimo suprotnu stvar, da se popnemo jedan drugome na rame i postanemo viši, veća privreda. Inače smo mrtvi, gotovi smo. I nećemo imati budućnost ovdje za naše mlade, buduće generacije.

Meli Ramusović (A plus TV): Da bih bila konkretnija. Na primjer, veoma često čujemo da je Luka Bar veoma važna za privredu Crne Gore.

Edi Rama: Mislio sam da ćete reći da je Luka Bar veoma važna za svjetsku privredu. Da, da bi privreda rasla.

Meli Ramusović (A plus TV): Da, važno je da će ostati po strani zbog Luke Drač u tom Otvorenom Balkanu. To su argumenti koji su u opticaju u javnosti. Dakle, željela bih da mi kažete …

Edi Rama: Fiat Punto će izgubiti trku sa Fiat Rosso. A što je sa Boingom i Sterlingom? Što je sa raketama? Nemojte. Znate, hajde da završimo sa tim suludim takmičenjem među nama. To je veoma provincijalno. To je veoma nebitno. Znate, moramo da razmišljamo šire od toga i moramo da razumijemo da ako smo zajedno, barem smo malo veći i radimo zajedno. Barem možemo uraditi neke veće stvari od onih koje sami radimo i možemo našim ljudima pružiti drugačiju perspektivu. Ta priča o luci Bar, Drač, što je to? 

Meli Ramusović (A plus TV): Ne samo to, ali EU traži od nas veći stepen regionalnih integracija. Da li ste, za posljednji dio intervjua, da li ste optimistični u vezi crnogorskog, kosovskog uključenja u Otvoreni Balkan?

Edi Rama: Pa, oni mogu da budu. Na njima je da odluče. Ako odluče da budu, dobrodošli su. Ako odluče da ne budu, u redu. Mogu da stvore neku drugu vrstu inicijative. Mogu je nazvati Sunčani Balkan, i mi ćemo učestvovati. Dakle, svako može da pokreće inicijative i moramo da prestanemo. Nema nikakve ekskluzivnosti, nema zavjere, nema ničega. I, konačno, ljudi, mi ljudi moramo da naučimo da gledamo činjenice, što su činjenice. Činjenice su da ono što radimo unaprjeđuje živote ljudi. Unaprjeđuje komunikaciju, unaprjeđuje poslovnu aktivnost, uslove poslovanja. Vidio sam brojke, i samo za gorivo, gorivo koje smo uštedjeli našim izvoznicima u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog brzog kolosjeka Otvorenog Balkana. Zelena linija, kakogod da se zove, stvara ogromne uštede. Dakle, gdje je tu Kina ili Rusija kad govorimo o gorivu za poljoprivredne proizvođače na jugu Albanije koji će prodavati svoj paradajz u Nišu ili Novom Sadu, što je onda to.

Meli Ramusović (A plus TV): Kada govorimo o boljem životu građana u našem regionu, veoma često je korupcija velika prepreka za to. Da li u regionu radimo dovoljno? Rekli ste da je premijer Dritan Abazović počeo stvarnu borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala. Da li radimo dovoljno da se borimo sa tim?

Edi Rama: Nikada nije dovoljno, ni u kom smislu. Uvijek se može uraditi više. Ali, imajte na umu da je borba protiv korupcije s jedne strane modernizuje vašu zemlju, sve više sužavajući prostor za potencijalnu korupciju, i stvarajući sisteme koji sprječavaju korupciju, unaprjeđuju usluge i sve drugo, i podiže kvalitet života, unaprjeđuje privredu, povećava prihode. Dakle, to da ikre ruku pod ruku. I opet, potrebno je da razmišljamo o široj slici i izvan vlastitih granica. Znate, treba da zaboravimo granice, zato što mislim da je vrijeme graničnih sporova završeno u ovom regionu, drugdje to možda nije slučaj, ali jeste u ovom regionu. Znate, bilo je suludo gledati sva ta dramatična dešavanja, ali istovremeno, opet, kažem da je suluda bila situacija na sjeveru Kosova, znate, sa svim tim tenzijama i svom tom propagandom i pokazivanjem svih tih mišića i, znate, tražiti od NATO-a da dovede vojnike iz Srbije ili nešto drugo, to je završeno. Znate, treba da razmišljamo o ljudima i o njihovim životima.

Meli Ramusović (A plus TV): Da li mislite da dovoljno otvaramo naše granice, dovoljno brzo. Hoću da kažem, u pozadini svega o čemu govorimo je korupcija i organizovani kriminal.

Edi Rama: Da, da, da, čuo sam za to. Čuo sam od jednog filozofa iz Crne Gore da će Otvoreni Balkan podsticati korupciju zato što će granice biti otvorene. Ali zatvorene granice nisu problem za kriminalce; zatvorene granice su problem za obične ljude, zato što kriminalci nalaze svoje načine. Vi znate i mi znamo veoma dobro istoriju naših zemalja. Mi znamo veoma dobro da zatvorene granice nisu spriječile Crnu Goru da tokom mnogo godina u prošlosti bude sigurna luka za krijumčarenje. Dakle, što je to? Znate, otvorene granice pomažu običnim ljudima, a zatvorene granice pogoduju kriminalcima, stvaraju se mnogi tajni sporazumi između kriminalaca i vlasti, zato je, kao što sam rekao, znate, potrebno suziti prostor na kojem može doći do korupcije, podmićivanja, tajnih sporazuma. A zatvorene granice su jedan od takvih prostora koji je potrebno suziti otvaranjem granica.

Meli Ramusović (A plus TV): Da, otvaranje granica zasigurno. Zaustavimo se na jedan od najvećih problema u regionu, a to je nacionalizam. Na primjer, imamo situaciju u Crnoj Gori da aktuelni premijer pokušava da se bori protiv korupcije, organizovanog kriminala. Druga strana ponovo pokušava da igra na kartu identitetske politike. Čula sam, takođe, u pripremi za ovaj intervju da Vas Vaša opozicija napada u vezi sa ovim shemama, da i Vi pokušavate da igrate na identitetsku kartu, da ne govorite o korupciji i ostalom. Je li to tačno?

Edi Rama: Čujte, prije svega, ja ne govorim ni na kojem stranom jeziku o mojoj opoziciji. To je nešto što nikada ne radim ni sa jednim novinarom. Zato se nemojte uvrijediti ako ne dajem komentar o njima, zato što mislim da nije etički ispravno da, znate, izađete iz svoje kuće.

Meli Ramusović (A plus TV): Govorite u drugoj kući. Sretnete turiste na trgu u Ulcinju i onda im pričate kako su kod vas ljudi loši.

Edi Rama: Drugo, ne bih se miješao u politiku vaših partija. Kao što sam rekao, znate, jedna strana drugoj strani. Ali ono što ja mogu reći je da pjevanje himne nema nikakve veze sa nacionalizmom. Kao i što učenje vašeg jezika nema nikakve veze sa nacionalizmom, i kao što učenje vaše istorije nema nikakve veze sa nacionalizmom, kao što učenje vaše geografije nema nikakve veze sa nacionalizmom. Dakle, sve je to s….. Dakle, ja ne mislim da se radujemo fudbalskoj utakmici na kojoj je muk na cijelom stadionu zato što više niko ne zna da otpjeva himnu. Još uvijek nismo otkrili život na Mjesecu ili na Marsu. Dakle, kada jednom osvojimo zvjezdani pehar, tada ćemo pjevati himnu našeg svijeta, a oni himnu Marsa. Dakle, to su stvari koje predstavljaju naše razlike i one su dobre i lijepe. Znate, ne radi se tu o nacionalizmu, voljeti svoju zemlju i svoje susjedstvo, voljeti vaš narod nije stvar nacionalizma; mrzjeti nečiju himnu, mrzjeti nečiju zastavu, mrzjeti nečije umjetnike i književnike i fudbalere i tenisere i košarkaše, to je nacionalizam. To je ono što je pogrešno. Ali voljeti svoju zemlju nije nacionalizam.

Meli Ramusović (A plus TV): Nema ničega pogrešnog sa tim u vezi, to je sigurno. Ali da li generalno mislite, pitam za region, da stavljamo identitetsku politiku u prošlost i da ćemo se kroz inicijative poput Otvorenog Balkana više koncentrisati na druga pitanja u politici, na ona vezana za opšte zdravlje, mentalno zdravlje i slično.

Edi Rama: Čujte, ta identitetska politika je umnogome nešto što je povezano sa privrednim, ili sa teškim privrednim situacijama ili nedostatkom ideja i rješenja za pružanje, davanje ljudima bolje perspektive i ubjeđenja, uopšte. Identitetska politika, opet, nema tu ničeg lošeg, voljeti i hvaliti vaše bližnje, vaše sugrađane i vašu zemlju. Ali kada to postane politika monopolizacije istine o zemlji, o himni, o svemu, to je veoma, veoma opasno.

Meli Ramusović (A plus TV): Željela bih da ovaj intervju privedem kraju fokusirajući se na, da kažem, optimistične stvari o kojima smo pričali.

Edi Rama: Ja pokušavam da budem optimističan. Vi ste bili pesimistični cijelo vrijeme.

Meli Ramusović ( Aplus TV): Ne, ne, ja sam realista. Naša politika je realna. Dakle, kako da se fokusiramo na…

Edi Rama: Čujte, pesimista i optimista, oboje umiru. Razlika je u tome kako žive. Ali ja nisam… Ja sam tragično optimističan. Ja nisam optimističan kao neko ko drži zatvorene oči. Oči su mi otvorene i ja sam tragično optimističan. Dakle, moje ubjeđenje je da se ide naprijed i to je to.

Meli Ramusović (A plus TV): Dopustite mi da Vas pitam još i ovo. Kako da zajedno nastavimo dalje u regionu.

Edi Rama: Pokušavati, pokušavati i ne slušati toliko gluposti koje se izgovore svakoga dana i toliko laži koje se šire svakoga dana i toliko mnogo…

Meli Ramusović (A plus TV): Tih istina koje se realno šire u medijima, hibridnih ratova, čak je i Albanija bila napadnuta.

Edi Rama: Da, ali koja je druga opcija, da se predamo, da postanemo oni koji će reći da Albaniju ponovo učinimo velikom tako što ćemo zatvoriti granice i graditi zidove oko Albanije? Što je to onda? To može biti moguća alternativa, ali ne za nas, Albanija je isuviše mala. Crna Gora, pretpostavljam, je malo manja. Drugi su malo veći. Ali mi smo u istoj kategoriji, znate. Mi smo oni patuljci iza Snežane. Dakle, moramo biti skupa i pomagati jedni drugima da bismo rasli.

Meli Ramusović (A plus TV): Pokušati da imamo napetost Snežane.

Edi Rama: Pomognimo jedni drugima da idemo naprijed.

Meli Ramusović (A plus TV): Da rastemo. A da li mislite da ćemo uskoro zajedno rasti? Govorimo o Evropskoj uniji i

Edi Rama: Ili će Evropska unija doći zajedno kod nas. Nije važno. Važno je da ne izgubimo priključak, važno je da ostanemo skupa u tom procesu. Važno je da budemo dio ovog kontinenta, ne samo geografski i istorijski, već i ekonomski i politički. Dakle, to je važna stvar.

Na kraju razgovora premiejr Albanije je prokomentarisao Crnu Goru i iz ugla svoje pimarne profesije – likovnog umjetnika.

Crna Gora je mala, ali je to zemlja velikih umjetnika. Jedan od njih je bio moj veoma dragi prijatelj Leo Đokaj iz Tuzi. On je preminuo, ali ja čuvam divna sjećanja na njega, a zahvaljujući njemu bolje poznajem crnogorsku umjetničku scenu i njenu istoriju umjetnosti koja je nevjerovatna, zaista nevjerovatna”, zaključio je Rama.

 

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime