Autor polazi od dobro poznatog balkanskog stereotipa — da su Crnogorci spori, letargični, narod koji je, kako se ironično govori, “prespavao raspad Jugoslavije”, prenosi Dan autorski tekst Hadži-Vukovića.
No, skoro dvije decenije nakon referenduma 2006, pred čitaocem se pojavljuje sasvim drugačija slika.
Kako piše Hadži-Vuković, Crna Gora se oslobodila svoje navodne mentalitetske tromosti i danas insistira na okončanju pristupnih pregovora sa EU već ove godine.
Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, predsjednik Jakov Milatović, kojeg predsjedavajući, kako navodi Hadži-Vuković, nije prepoznao, javno je upitao njemačkog kancelara: Kada?
– To pitanje – kratko, ali politički nabijeno, postaje simbol novog samopouzdanja Podgorice. Crna Gora je zatvorila 13 od 33 pregovaračka poglavlja i trenutno predvodi kandidate za članstvo – konstatuje Hadži-Vuković.
Podsjeća da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila zemlju kao najnaprednijeg kandidata, dok je šef njemačke diplomatije Johan Vadepul pohvalio reformski zamah.
– Optimizam ide toliko daleko da se u Podgorici spekuliše o pristupanju 2028. godine – navodi Hadži-Vuković u tekstu.
Međutim, kako dodaje, iza ove priče o uspjehu nazire nešto složenije.
– Neki govore o dvostrukom blefu – Crna Gora se predstavlja spremnom iz unutrašnjih razloga, dok EU iz strateških razloga prihvata tu naraciju. Ruski rat u Ukrajini vratio je Zapadni Balkan u fokus Brisela, ali geopolitika ne može zamijeniti vladavinu prava – piše Hadži-Vuković.
Istina je da je zemlja napravila značajan zaokret, konstatuje ovaj njemački novinar, i nakon pada dugogodišnjeg režima Mila Đukanovića 2020. godine uslijedio je obračun sa starim strukturama moći.
– Plaćene ubice, kuriri za drogu, korumpirane sudije, šefovi policije i bivši ministri sve češće se hapse – navodi Hadži-Vuković, uz ocjenu da ovaj raskid fundamentalno razlikuje Crnu Goru od Srbije pod vođstvom Aleksandra Vučića.
Ipak, ključna poglavlja 23 i 24 – pravda, osnovna prava, bezbjednost – ostaju otvorena.
– Prije nego što se zatvore, mora se donijeti nekoliko pravosnažnih presuda u vezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom na visokom nivou – podsjeća Hadži-Vuković, dovodeći u pitanje realnost 2028. godine kao roka za ulazak u EU.
Posebnu težinu tekst dobija u dijelu koji analizira uticaj Srbije. S tim u vezi, njemački novinar konstatuje da se trećine stanovništva u Crnoj Gori izjašnjava kao Srbi, a politički uticaj Beograda ostaje snažan.
Brzo članstvo Crne Gore u EU, smatra on, bilo bi politički udarac Vučićevim ambicijama i signal da je moguć drugačiji, proevropski model razvoja u regionu.
Na kraju zaključuje da Crna Gora nije besprekoran kandidat, ali je trenutno “najlakši kandidat za političku integraciju” – mala, proevropska, geopolitički relevantna i bez alternative za EU.
– Pravi test, međutim, tek dolazi. Hoće li Brisel insistirati na strogim kriterijumima, ili će se odlučiti za geopolitički pragmatizam? – u dilemi je Hadži-Vuković.
