Veting u pravosuđu mora da bude kontinuirani proces, jer jedno je veting, a drugo hajka, poručio je ministar pravde Bojan Božović na otvaranju CDT-ove konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme”.
Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odsudnom trenutku u 25 godina reformi zbog izazova, planova i ciljeva koje imamo, a kako bismo do kraja sljedeće godine zaključili pregovore u poglavljima 23 i 24.
Upitan šta su ključne tačke i prepreke u reformi pravosuđa, Božović je rekao da sama činjenica da nešto zovemo reformom, a da traje četvrt vijeka, znači da reforma nije postojala u onom formatu koji su svi željeli.
“Sama činjenica da pregovori sa EU traju toliko dugo govori da nismo bili dovoljno zreli da reformišemo naše društvo i dostignemo taj nivo demokratije koji nam je neophodan i nije bilo političke volje da se sve to sprovode” rekao je Božović.
Balasti prošlosti, ali i loša dinamika u protekle četiri godine
Kazao je da razlozi za to leže u donosiocima odluka.
“Tu mislim na brojne izazove i probleme, balaste prošlosti, ali i u prethodne 4 godine ni mi vjerovatno nismo odradili stvari onom dinamikom kojom smo željeli. Pomaka ima što se konstatuje kroz izvještaje”, rekao je Božović.
“Ne smijemo se uljuljkati i govoriti sve je odogovornost nekog prethodnog vremena, ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa o tome da ne tražimo izgovore već da rješavamo probleme, a problema ima prilično”, dodao je Božović.
Problemi se, kako kaže, prije svega odnose na obezbjeđivanje što većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa.
“Odsustvo političkog uticaja mora biti apsolutno, moramo uvesti što je moguće veći stepen mjerljivih kriterijuma kako bi oni najbolji unutar sistema bili, ne samo sačuvani, već na svaki način zaštićeni od bilo kakvih uticaja”, rekao je ministar.
Veting kao populizam
Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja Evropske komisije.
“Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati. Čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć nego je i neracionalan” rekao je Božović.
“Kada govorim o vetingu govorim o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih nas koji smo uvezani sa tim, veting mora da bude jedan kontinuirani proces. Ja bih postao najpopularniji političar da sa ove bine kažem sve ćemo da dovedemo nove sudije i tužioci i biće svi najbolji na kugli zemaljskoj, to je nerealna priča, neću da potpadam pod taj nivo populizma”, istakao je ministar.
Ipak, kako dodaje, treba nam dodatno jačanje izvora prava i implementacije tih izvora prava u smislu provjere prava i dsiciplinskog kvaliteta svih u sistemu.
“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera, samim tim sudija i tužilaca, unutar sistema, sa licima koja imaju imovinu koju ne mogu da opravdaju”, kazao je Božović.
Problem je, kako je kazao, veći nego što se misli.
“Usvajajući IBAR zakone mi smo predvidjeli nove kriterijume za provjeru disciplinske odgovornosti, ali da bi se, npr. u tužilaštvu to realizovalo, Tužilački savjet je morao da formira komisiju koja će to pratiti, a do prije neki dan nismo imali formiran Tužilački savjet”, kazao je ministar.
“U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo”, naglasio je on.
“Danas više nego ikad nam je potrebno mišljenje EK za svaki ovakav zakon. Bilo je propuštenih šansi ali i iznevjerenog povjerenja. U posljednjih pet godina skoro polovina sudija nije dio sudskog sistema u odnosu na 2020, slična je situacija sa ukupnim brojem tužilaca, da smo krenuli u totalni reizbor 2021, u apsolutnim brojkama situacija ne bi bila puno drguačija”, naveo je on.
Apstraktne norme za brojne pozicije
Komentarišući neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda, on je kazao da mu je žao mi je što nisu izabrani svo troje kandiata, da je dobro što ipak nećemo biti u blokadi Ustavnog suda, ali da to ne treba da nas zavara i da ga moramo kompletirati što prije.
“Za neke pozicije moramo uvoditi jasne i mjerljive kriterijume i standarde. Naše norme previše apstraktno postavljene za brojne pozicije. Jako loše što sudija Ustavnog suda može biti svako ko ima preko 40 godina života, preko 15 godina radnog iskustva i samo da je pravnik. Mislim da je to nedopustivo. Zbog toga smo napravili radnu grupu za novi zakon o ustavnom sudu, treba nam korjenita promjena tog zakona gdje ćemo jasno naznačiti ko može da bude a ko ipak ne jer je prerano”, kazao je Božović.
