Lideri zemalja učesnica Procesa Brdo-Brioni danas su u Skoplju usvojili deklaraciju kojom su se obavezali da intenziviraju strateški dijalog sa institucijama EU radi ubrzanja procesa pristupanja Uniji, da ubrzaju prelazak na obnovljive izvore energije i povećaju energetsku efikasnost, i da rade na zadržavanju mladih u regionu.
Predsjednici zapadnobalkanske šestorke, Hrvatske i Slovenije u Skopskoj deklaraciji navode da su se sastali u Skoplju, vođeni principima regionalne saradnje, demokratije i održivog razvoja, da istaknu ključni značaj ubrzanja procesa evropskih integracija regiona i potrebu prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena i da razgovaraju o mjerama koje osiguravaju vitalnost društava zadržavanjem mladih u regionu.
https://aplusme.me/milatovic-na-samitu-brdo-brioni-sa-liderima-regiona/
„Ponavljanjem naše pozicije o politici proširenja EU i perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, kao najdirektnijeg doprinosioca očuvanju mira i stabilnosti, i više nego ikada geopolitičkog pitanja, obavezujemo se da ćemo intenzivirati strateški dijalog sa institucijama EU sa ciljem ubrzanja procesa pristupanja Uniji i sprečavanja zaostajanja regiona“, navode lideri u deklaraciji.
Kako bi taj cilj bio postignut, i EU i Zapadni Balkan treba da budu spremni za proširenje, što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine, dodaje se.
Uspješan samit #BrdoBrioni u Skoplju. 🤝
Na sastanku šefova država učesnica Procesa usvojili smo Deklaraciju kojom se traži ubrzanje 🇪🇺 integracija zemalja Zapadnog Balkana, tretira pitanje klimatskih promjena i poboljšanja uslova za život mladih u regionu.
1/3 pic.twitter.com/Oha4RrVTgp— Jakov Milatovic 🇲🇪🇪🇺 (@JakovMilatovic) September 11, 2023
U dokumentu lideri navode i da „ponovo ukazuju na neophodnost snažne, otporne i inkluzivne EU, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, imajući u vidu kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu i njen efekat prelivanja na Zapadni Balkan“.
„Priznajemo da su sveobuhvatne političke, ekonomske i društvene reforme ključne za pristupanje EU. Obavezujemo se da intenziviramo napore u sprovođenju reformi na Zapadnom Balkanu u cilju jačanja vladavine prava, prosperiteta, funkcionisanja demokratskih institucija i javne uprave“, stoji u deklaraciji.
Lideri potvrđuju da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi od suštinskog značaja za napredovanje na putu u EU i dodaju da se obavezuju „da će zajedno raditi na njegovanju atmosfere uzajamnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja preostalih bilateralnih pitanja i solidarnosti jednih prema drugima“.
„Ističemo značaj postizanja opipljivih koristi i prilika za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja Uniji. Stoga pozivamo EU da razmotri otvaranje puteva koji će omogućiti Zapadnom Balkanu da istražuje mogućnosti pristupajući specifičnim politikama, inicijativama i fondovima EU i koji će već danas ljudima Zapadnog Balkana donijeti neke od prednosti članstva u EU“, piše u deklaraciji.
Kad je riječ o borbi protiv posljedica klimatskih promjena i ublažavanje njihovih efekata, lideri navode da prepoznaju „hitnu potrebu“ da se Zapadni Balkan prilagodi rastućim prijetnjama klimatskih promjena.
„Priznajemo da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednička odgovornost, koja zahtijeva zajedničke napore naših vlada, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih partnera. Ovi napori će biti koordinisani sa EU i njenim srodnim programima“, piše u deklaraciji.
Lideri navode i da treba dodatno promovisati suočavanje sa izazovima klimatskih promjena, sprovođenje zelene tranzicije i podsticanje zelenog rasta, zajedno sa povećanjem energetske diversifikacije i prelaskom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
„Obavezujemo se da ubrzamo prelazak na obnovljive izvore energije i da povećamo energetsku efikasnost kako bismo smanjili naš ugljenični otisak i osigurali održivu energetsku budućnost“, dodaje se u dokumentu.
Lideri u Skopskoj deklaraciji navode i da iseljavanje mladih sa Zapadnog Balkana ima značajne posljedice na dugoročnu vitalnost društava tog regiona, na održiv ekonomski rast i na društveni napredak, i ukazuju na značaj podrške Evropske unije u tom pogledu.
„Prepoznajemo ključnu važnost zadržavanja mladih na Zapadnom Balkanu. Čvrsto vjerujemo da je korišćenje potencijala mladih ključno za unapređenje naših društava i za dugoročni prosperitet. Ističemo važnost saradnje i podrške EU u zadržavanju mladih u regionu. Angažovanje i partnerstvo EU su ključni u obezbeđivanju uspješne primjene strategija koje imaju za cilj korišćenje potencijala mladih“, navodi se.
Lideri se u deklaraciji obavezuju da će raditi na stvaranju atraktivnog poslovnog okruženja koje podstiče inovacije, preduzetništvo i otvaranje radnih mjesta, kako bi time zadržali mlade u regionu.
Skopsku deklaraciju su podržali predsjednici Hrvatske i Slovenije, Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar, predsjednici Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, Aleksandar Vučić, Jakov Milatović, Stevo Pendarovski, Bajram Begaj i Vjosa Osmani, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Proces Brdo-Brioni je inicijativa koju su 2010. pokrenuli tadašnji premijeri Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Jadranka Kosor, radi jačanja regionalne saradnje i uzajamnog povjerenja, sa ciljem brže integracije Zapadnog Balkana u EU.
(agencije)
