Grupa visokih vojnih oficira u Gabonu objavila je na nacionalnoj televiziji da je preuzela vlast i da su izborni rezultati poništeni, samo nekoliko minuta nakon što je predsjednik Ali Bongo proglašen pobjednikom, osvojivši treći mandat. Ako se ispostavi kao uspješan, ovo bi bio osmi puč od 2020. u zapadnoj i centralnoj Africi.
Niger
U julu 2023. pripadnici predsjedničke garde Nigera priveli su predsjednika Muhameda Bazuma u njegovoj palati i na nacionalnoj televiziji objavili da preuzimaju vlast kako bi okončali “pogoršanje bezbjednosne situacije” i zaustavili “loše upravljanje“.
Nekoliko dana kasnije hunta je proglasila šefa predsjedničke garde Abdurahmana Tianija novim šefom države.
Ovaj državni udar doveo je do zabrinutosti za bezbjednost u regionu u kojem je Niger bio ključni saveznik zapadnih sila, nastojeći da obuzda pobune militanata povezanih sa Al Kaidom i Islamskom državom.
Glavni zapadnoafrički blok Ekovas pokušava da pregovara sa vođama puča, ali i poručuje da je spreman da pošalje trupe u Niger radi uspostavljanja ustavnog poretka, ako diplomatski napori ne uspeju.
Niger je ovlastio oružane snage Malija i Burkine Faso da intervenišu na njegovoj teritoriji u slučaju napada.
Burkina Faso
U januaru 2022, vojska Burkine Faso zbacila je predsjednika Roša Kaborea, optužujući ga da nije obuzdao islamističke militante.
Vođa puča, potpukovnik Pol-Anri Damiba obećao je da će povratiti bezbjednost, ali su se napadi pogoršali, narušavajući moral među vojnicima i dovodeći do novog državnog udara u septembru 2022, kada je sadašnji vođa hunte Ibrahim Traore preuzeo vlast.
Gvineja
U septembru 2021. komandant specijalnih snaga pukovnik Mamadi Dumbuja je zbacio predsjednika Alfa Kondea.
Godinu dana ranije, Konde je promijenio ustav kako bi mogao da se kandiduje za treći mandat, što je dovelo do nereda.
Dumbuja je postao privremeni predsjednik i obećao je tranziciju na demokratske izbore u roku od tri godine.
Ekovas je taj vremenski okvir odbacio i uveo sankcije hunti i njihovim rođacima, uključujući zamrzavanje bankarskih računa.
Vojni režim je predložio 24-mjesečnu tranziciju u januaru 2023, ali opozicione stranke tvrde da je malo toga urađeno kada je riječ o uspostavljanju ustavnog poretka.
Čad
U aprilu 2021. vojska je u Čadu preuzela vlast nakon što je predsjednik Idris Debi ubijen na bojnom polju dok je bio u posjeti trupama koje se bore protiv pobunjenika na sjeveru zemlje.
Prema tamošnjem zakonu, predsednik parlamenta je trebalo da dobije predsjednička ovlašćenja. Vojni savet je, međutim, raspustio parlament navodeći da je to učinjeno zarad bezbjednosti.
Debijev sin, general Mahamat Idris Debi, imenovan je za privremenog predsjednika i zadužen da nadgleda 18-mesečnu tranziciju ka izborima.
Neustavan prenos vlasti doveo je do nereda u glavnom gradu Ndžamenu, koje je vojska ugušila.
Mali
U avgustu 2020. grupa malijskih pukovnika predvođena Asimijem Gotom zbacila je predsjednika Ibrahima Bubakara Keita. Do puča je došlo nakon antivladinih protesta zbog pogoršanja bezbjednosti, osporenih izbora i korupcije.
Pod pritiskom zapadnoafričkih susjeda, hunta je pristala da ustupi vlast privremenoj vladi koju predvode civili sa zadatkom da nadgleda 18-mjesečnu tranziciju ka demokratskim izborima koji je trebalo da se održe u februaru 2022.
Međutim, vođe puča su se sukobile sa privremenim predsjednikom, penzionisanim pukovnikom Bahom Ndavom, dovodeći do drugog državnog udara u maju 2021. Gota, koji je bio privremeni potpredsjednik, tada je uzdignut na mjesto predsjednika.
Ekovas je ukinuo neke od sankcija Maliju nakon što su vojne vlasti predložile dvogodišnji prelazak na demokratiju i objavile novi izborni zakon. Planirano je da se predsjednički izbori održe u februaru 2024.
(RTS)
