“Odgovorni u državi su obavezni da javno i činjenicama pojasne situaciju u vezi sa brodom “Jadran” i na protestnu notu Hrvatske odgovore konkretno, na kulturan i ozbiljan način, čuvajući interese i dostojanstvo Crne Gore“, ocijenio je donedavni predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose, Miodrag Lekić (Demos).
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da crnogorska strana Hrvatskoj treba da odgovori takođe javno, da prethodno dobro prouči predmet i saopšti argumenate u mjeri u kojoj ih ima, a ne da se ponaša inferiorno.
Smatra da se pitanje Jadrana može riješiti bez međunarodne arbitraže.
Crna Gora nizom događanja obilježava 90. godišnjicu broda, zbog čega je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske početkom avgusta u noti izrazilo “najoštriji protest”, optužujući Crnu Goru da “svojata tuđu imovinu”.
On je rekao da vjeruje da će nova, 44. Vlada Crne biti formirana i navija da to bude ozbiljna realizacija očekivanja građana od 30. avgusta 2020. koja su uglavnom ponovljena na junskim izborima 2023 , izjavio je lider DEMOS-a Miodrag Lekić.
“Mi smo, Demos, po našem izboru manja, nebučna stranka koja ne učestvuje u domaćem šampionatu propagande, koja se ne bori za parcijalne interese, već opšte, koja nikoga nije zaposlila – podržali smo u okviru koalicije ‘Za Tebe’ zajedno sa SNP-om formiranje vlade na poznatim principima demokratije. Kako će iće dalje nakon davanja mandata (Milojku) Spajiću, ostaje da se vidi”, poručio je za Vijesti Lekić.
On je dodao da će uticaj međunarodnog faktora na političke procese će zavisiti od nas samih. Kako je naveo, javna je tajna da su 43. Vladu sastavljali ne parlamentarna većina koja je pobijedila na izborima, već razne kuhinje, pa i međunarodne, čak obrazloženo i ratom u Ukrajni.
Istakao je da je rezervisan prema bilo kome ko želi da od Crne Gore napravi bezličnu, poniznu zemlju kolonijalnog tipa.
“Lično sam, i bez proklamovane zapadne politike Crne Gore, neko ko visoko cijeni i podržava zapadnu kulturu, demokratiju i modele ekonomske racionalnosti. Ali sve to me ne sprečava da budem vrlo rezervisan prema bilo kome, makar dolazio sa Zapada, ko želi da od Crne Gore napravi bezličnu, poniznu zemlju kolonijalnog tipa. Da li ćemo uz ozbiljnu saradnju držati do dostojanstva i interesa zemlje ili će prevladati lokalni, interesni akteri autokolonijalne svijesti, čak i kriminalci koji saradničkom poniznošću žele da im se progleda kroz prste za utemeljenje endemske korupcije ovdje, kako su konstatovale upravo relevantne strane adrese.
Povodom djelovanja stranih predstavnika treba razlikovati i sljedeće – kad se radi o djelovanju prema instrukcijama iz svojih zemalja koje predstavljaju ili kad se strani predstavnici potencijalno razigravaju van instrukcija, u moguće za nekog prijatnom osjećaju i ambijentu okruženja domaćim profilima koje karakteriše protektoratska svijest, nedostatak državne kulture i neki lokalni, parcijalni interes na političkom planu” kazao je Lekić.
Prisjetio se Lekić i njegovog pokušaja formiranja prethodne 44. vlade koji je opisoa kao interesantno iskustvo, sa dosta bizarnih detalja i upliva.
“Kad bih napravio rekonstrukciju na bazi dokumentacije koju sam sačuvao, bio bi to politički triler, možda malo i dosadan, sa, ipak, karakterističnim detaljima unutrašnjim i spoljnim. O ovim drugim ne znam pouzdano, jer sa njima nisam kontaktirao smatrajući da to ne moram činiti kad se sastavalja domaća vlada. Osim, i to na demokratskim principima, sa predstavnikom Brisela – a to ne znači obavezno s ambasadorima zemalja EU koji ponekad ovdje djeluju u drugim formatima. Dakle, s Briselom s kojim imamo ugovorni odnos o evropskim integracijama. Možda se odgovor krije i u dva moja javno proklamovana bazična principa. Prvi, vlada će biti ozbiljna ili je neće biti. Drugi, vlada će biti sastavljena prema poznatim principima demokratije, i niko sa strane se neće u to miješati. U oba principa sam istrajao, čime sam jako zadovoljan. S mogućom cijenom da zbog upravo navedenog ona ipak nije bila sastavljena…
Ono što nije uspjelo manipulacijama (Mila) Đukanovića i raznim igrama iza kulisa da spriječe legitiman izbor vlade, uspjelo je manjoj stranci u parlamantu koja je potpisnik javnog sporazuma iz septembra 2022. i drugih akata, istina sa povremenim zakašnjenima, koji su ipak vodili formiranju 44. vlade. Da li je to urađeno iz vlastoljublja ili obavljenog posla za nekog spolja – nije me zanimalo ni tada, ni sada. Bili su, ipak, zanimljivi fenomeni obima prevrtljivosti određenih aktera, i još više pojava da se, posebno u novom talasu crnogorske politike, prevarantske radnje smatraju ne samo normalnom praksom, već i vrlinom politike” zaključio je Lekić.
