Dok odluka američkog suda da odbaci građansku tužbu protiv saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana vjerovatno označava kraj nastojanja da se budući kralj pozove na odgovornost za ubistvo iz 2018, grupe za ljudska prava upozoravaju da će to dati zeleno svjetlo drugim autoritarnim vladarima širom svijeta za buduća zlostavljanja, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.
Uprkos “vjerodostojnim tvrdnjama” o umiješanosti prestolonasljednika Bin Salmana u ubistvo novinara disidenta Kašogija 2018, američki sudija je 6. decembra naredio da se odbaci tužba protiv saudijske kraljevske porodice, piše Vašington post.
Osnova za odluku, napisao je sudija Džon Bejts s Okružnog suda za Distrikt Kolumbiju, bila je pravna zaštita na koju princ ima pravo u svojoj novoj ulozi premijera Saudijske Arabije – “dok je na dužnosti”.
Prošlog mjeseca, Bajdenova administracija je utvrdila da je Mohamed bin Salman, poznat kao MBS, imun na tužbu s obzirom na to da je princ imenovan za šefa vlade. Tužbu su 2020. pokrenuli Kašogijeva bivša vjerenica i organizacija za građanska prava koju je novinar osnovao prije svoje smrti, DAWN.
Kralj Salman imenovao je Bin Salmana za premijera 27. septembra, samo šest dana prije isteka roka koji je odredio Stejt department da utvrdi da li je MBS zaštićen od pravnog postupka. Organizacija DAWN je ovaj potez osudila kao “posljednji pokušaj da se izbjegne nadležnost suda”, najavivši razmatranje svih opcija za nastavak “pravnog osporavanja njegovog kriminalnog ponašanja”.
Bin Salman je ranije rekao da preuzima odgovornost za ubistvo, ali je negirao ličnu ulogu u brutalnom ubistvu koje je izazvalo šok u cijelom svijetu nakon što je istraga UN otkrila da je kolumnista Vašington posta bio žrtva “namjernog, unapred smišljenog pogubljenja” u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Nekoliko mjeseci nakon Kašogijeve smrti CIA je utvrdila da je princ naručio atentat.
Kada je Stejt department prošlog mjeseca predložio da se Bin Salmanu odobri imunitet, naveo je da je Kašogijevo jezivo ubistvo “gnusno”, ali je tvrdio da MBS-u treba da bude odobren imunitet zbog “neprekinute prakse” davanja istog šefovima stranih vlada, ističe CNN.
Da administracija nije dala tu preporuku, sud bi razmotrio argumente da slučaj protiv MBS-a ne treba odbaciti, napisao je u obrazloženju odluke sudija Bejts, dodajući da bi umjesto toga, protivljenje volji administracije “neopravdano ometalo njene diplomatske odgovornosti”.
Ipak, dodaje američki televizijski kanal, imenovanje princa bin Salmana premijerom za neke posmatrače je djelovalo kao trik za osiguranje imuniteta šefa vlade u tužbi pred američkim sudom.
Sudija Bejts je takođe primijetio “sumnjivo vrijeme” prinčevog imenovanja i argument tužioca da je do sada samo kralj bio premijer zemlje. Bejts je naveo da pregled saudijskog kraljevskog poretka sugeriše da imenovanje “nije bilo motivisano željom da bin Salman bude šef vlade, već da bude zaštićen od potencijalne odgovornosti u ovom slučaju”.
Bejts je takođe odbacio tužbu protiv dvojice saradnika MBS-a, Sauda el Katanija i Ahmeda el Asirija, na osnovu nadležnosti. Ministarstvo finansija je prošle godine navelo da je Asiri, tada zamjenik šefa saudijske obavještajne službe, “bio šef operacije i da je sa el Katanijem, koordinisao organizaciju i slanje tima od 15 ljudi da ubiju i raskomadaju Kašogija”.
Osim te trojice saudijskih zvaničnika, bilo je još 26 optuženih, ali se drugi nijesu spominjali u ovom slučaju.
Dok je Bajdenova administracija poštedjela princa Mohameda od odgovornosti za ubistvo kolumniste Vašington posta, pozivajući se na dugogodišnji pravni presedan o imunitetu šefova vlada, grupe za ljudska prava i saudijski prognanici tvrde da su tim potezom prestolonasljednik i drugi autoritarni vladari širom svijeta dobili zeleno svjetlo za buduća zlostavljanja, ukazuje Asošiejtid pres.
Ubistvo Kašogija, kolumniste Vašington posta koji je kritički pisao o postupcima princa Mohameda, otvorilo je razdor između Bajdenove administracije i Saudijske Arabije.
Međutim, dodaje AP, Stejt department je posljednjih mjeseci pokušavao da popravi odnose, dok su SAD neuspješno tražile od kraljevine da poništi smanjenje proizvodnje nafte na globalnom tržištu uzdrmanom ratom u Ukrajini.
Bajden se držao na distanci od kraljevine i kritikovao je stanje ljudskih prava, piše Njujork tajms, dodajući da je tokom predsjedničke kampanje 2020. obećao da će Saudijsku Arabiju učiniti “parijom” za ubistva i druga kršenja ljudskih prava.
Ubrzo poslije ulaska u Bijelu kuću, činilo se da će Bajden ispuniti obećanje iz kampanje te je u jednoj od prvih spoljnopolitičkih odluka odobrio objavljivanje izvještaja američke obavještajne službe u kojem se navodi da je princ Mohamed odobrio ubistvo Kašogija.
Ipak, naglašava list, ovog ljeta je pokleknuo pred sugestijama najviših saradnika za nacionalnu bezbjednost da bi trebalo da pokuša da popravi odnose s princom Mohamedom. Bajden je posjetio kraljevinu u julu i razmijenio pozdrav dodirom pesnicama s princom, što je izazvalo široku osudu zagovornika ljudskih prava.
U oktobru je princ predvodio sastanak OPEK+ u najavi naglog smanjenja proizvodnje, što je razbjesnilo američkog predsjednika i napravilo novi zastoj u američko-saudijskim odnosima. Bajden je, dodaje list, optužio princa da je stao na stranu Rusije, koja se oslanja na visoke cijene nafte kako bi podržala svoju potrošnju tokom rata protiv Ukrajine.
Odluka o odbacivanju građanske tužbe protiv Bin Salmana vjerovatno označava kraj nastojanja da se budući saudijski kralj pozove na odgovornost za ubistvo Kašogija i on sada vjerovatno može slobodno da putuje u SAD, ukazuje Gardijan.
Saudijski disidenti i kritičari princa Mohameda ranije su izrazili ozbiljnu zabrinutost, rekavši da bi svaka odluka o imunitetu za MBS-a zapečatila auru nekažnjivosti 37-godišnjeg princa i da bi se mogla shvatiti kao dozvola za targetiranje drugih novinara i disidenata širom svijeta.
