Vrijednost euribora, referentne kamatne stope na međubankarskom tržištu, dostigla je 1,67 odsto, što će uticati na povećanje rate kredita sa varijabilnom kamatnom stopom oko 15 odsto.
To znači da će rata za kredit koja sada iznosi 300 eura skočiti na oko 345 eura.
Vrijednost euribora, kamatne stope koja se dodatno računa na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, na početku godine bila je negativna, a u Crnoj Gori se računala kao nula, pišu Vijesti i podsjećaju da rast ove kamatne stope utiče na povećanje rata za kredite sa varijabilnom kamatom, prenosi Investitor.me.
Iz Centralne banke (CBCG) su Vijestima kazali da su uočavajući taj problem i mogućnost daljeg rasta euribora obavezali komercijalne banke da do kraja septembra izrade programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom. Ti programi bi trebalo da omoguće klijentima prelazak na kredite sa fiksnom kamatnom stopom ili neki kombinovani model.
Do sada je klijentima bilo povoljnije da uzmu varijabilnu kamatnu stopu, koja je, na primjer, za stambeni kredit na početku iznosila četiri odsto plus euribor koji je bio nula, dok je kod kredita sa fiksnom kamatom ona bila oko pet i po odsto.
Ti klijenti su imali nešto niži iznos rata kredita, ali se situacija sada promijenila sa rastom euribora.
Iz CBCG su naveli da je zakonom utvrđena obaveza banaka da prije zaključivanja ugovora potrošačima u pisanoj formi pruže informacije o glavnim karakteristikama kreditnog proizvoda, ukupnim troškovima kredita, kao i ostalim važnim pravnim aspektima značajnim za potrošača.
Sa sastanku predstavnika CBCG i poslovnih banaka, koji je održan 6. septembra, saopšteno je da će u cilju daljeg snaženja povjerenja i unapređenja odnosa između banaka i njihovih klijenata, a zbog zabilježenog trenda rasta euribora, banke u najkraćem roku pripremiti programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, a koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom.
”Kroz te programe, korisnici kredita biće na jasan i nedvosmislen način upozoreni na sve rizike koji proizlaze iz promjenjivosti kamatnih stopa. Prije zaključivanja ugovora o kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom, banke će upoznati klijente sa posljedicama eventualnog daljeg rasta euribora, pa će oni biti u prilici da procijene da li je predloženi ugovor o kreditu prilagođen njihovim potrebama i finansijskom stanju”, navedeno je tada iz CBCG.
Iz CBCG nijesu mogli da preciziraju kako će rasti rate kredita zbog euribora, navodeći da to zavisi od više parametara.
”Rate kredita sa varijabilnom kamatom rastu u zavisnosti od ugovorene stope za određenu vrstu, namjenu i ročnost kredita. Rata se uvećava dva puta godišnje u zavisnosti od visine euribora na obračunski period i važi do sljedećeg polugodišnjeg obračuna varijabilnih stopa na odobrene kredite“, objasnili su iz CBCG.
Oni su dodali da će nivo fiksne kamatne stope koje će ponuditi banke, odnosno iznos rata kredita koji je vezan za varijabilnu kamatnu stopu zavisi od više faktora koji su definisani poslovnom politikom banaka i ugovorom između banke i klijenta, uzimajući u obzir postojeću politiku kamatnih stopa, nivo fiksnog udjela u kamatnoj stopi po kojoj su navedeni krediti inicijalno odobravani, kao i očekivanje daljeg kretanja euribora.
Koliko je kredita sa varijabilnom kamatnom stopom
Prema podacima kreditnog registra CBCG, ukupno odobreni krediti sa varijabilnom stopom na kraju jula iznosili su 846,1 miliona eura i činili 28 odsto ukupnih. To znači da je svaki četvrti odobreni kredit sa varijabilnom kamatnom stopom i da će im iznos rata rasti zajedno sa euribora.
Najznačajniji dio kredita po varijabilnim stopama odobren je nefinansijskom sektoru, 40 odsto.
„Nefinansijski sektor uzima kredite po varijabilnim stopama dominantno za refinansiranje obaveza 37 odsto, za likvidnost 18 odsto i nabavku osnovnih sredstava 15 odsto. Pored toga, sektor stanovništva je sa 34 odsto drugi po značaju korisnika kredita odobrenih sa varijabilnom kamatnom stopom, pri čemu su to najvećim dijelom stambeni krediti 62 odsto, gotovinski 13 odsto i za refinansiranje obaveza 11 odsto“, naveli su iz CBCG.
Nakon sektora stanovništva, slijedi sektor opštine i Vlada sa 24 odsto, gdje se krediti sa varijabilnim stopama dominantno odobravaju za likvidnost, odnosno, obrtna sredstva, 56 odsto.
