Ulazak Crne Gore u NATO 2017. godine bio je istorijski trenutak koji je državu stavio pod kolektivni štit bezbjednosti, dok će članstvo u Evropskoj uniji donijeti dodatne obaveze u oblasti vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, ocijenio je Ivan Pekić, doktor nauka bezbjednosti, gostujući u emisiji „Klub Aplus“ na Aplus televiziji.
Pekić je podsjetio da je članstvo Crne Gore u NATO-u 2017. godine predstavljalo važan bezbjednosni iskorak za državu.
„Ta 2017. godina je izuzetno važna. Punopravno članstvo u NATO-u nas je stavilo pod kolektivni štit bezbjednosti i to je zaista bio jedan istorijski trenutak“, rekao je Pekić.
Borba protiv organizovanog kriminala ubrzana nakon 2020.
Pekić je ocijenio da je borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije nakon 2020. godine ubrzana, ali da ostaje pitanje da li rezultati odgovaraju očekivanjima.
„Borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije nakon 2020. godine je zaista, mogu slobodno reći, ubrzanim korakom krenula“, rekao je Pekić.
Dodao je, međutim, da tek treba vidjeti da li će procesuiranje funkcionera i drugih visokopozicioniranih lica na kraju rezultirati pravosnažnim presudama.
„Smatram da je Specijalno državno tužilaštvo uradilo 2021. godine zaista ogroman posao. To niko u Crnoj Gori nije mogao sanjati, jer se iza rešetaka našao određeni broj lica koji su obnašali najviše funkcije u Crnoj Gori. I mislim da to niko ne može osporiti“, kazao je Pekić.
Ipak, upozorio je da spektakularna hapšenja sama po sebi nijesu dovoljna ukoliko postupci nakon nekoliko mjeseci ili godina završe oslobađajućim presudama.
„Dok god nemate pravosnažnu presudu, vi nemate gotovu presudu koja je apsolutno zadovoljavajuća ni za naše evropske partnere“, rekao je.
„Protivnik sam navijanja za hapšenja“
Pekić je posebno naglasio da ne podržava javno slavljenje hapšenja bilo kog lica, bez obzira na njegovu funkciju ili političku pripadnost.
„Ja sam protivnik, uvijek i od samog početka, navijanja i pozdravljanja lišavanja slobode bilo koga“, rekao je Pekić.
Istovremeno, smatra da politička podrška institucijama koje se bore protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije mora da postoji.
„Nijesam za to da u momentu ne postoji politička podrška određenim državnim organima u borbi protiv organizovanog kriminala. Ona uvijek mora postojati, jer određena politička lica se nalaze na tim najznačajnijim funkcijama, od ministra pa nadalje“, kazao je.
Pekić je, međutim, upozorio da politička podrška ne smije prerasti u pritisak na pravosuđe.
„Ne možete vršiti pritisak kao političar na pravosuđe“
Govoreći o najavama i zahtjevima za veting u pravosuđu, Pekić je naglasio da sudstvo mora ostati nezavisna grana vlasti.
„To su insinuacije prema državnim organima koji definitivno moraju biti izdvojena grana vlasti, kao što jeste pravosuđe. Vi ne možete vršiti pritisak kao političar na pravosuđe. Ono je izdvojena grana vlasti“, rekao je.
Pekić je naveo da je imao priliku da razgovara i drži predavanja tužiocima, sudijama i predsjednicima sudova, te da je kroz te razgovore stekao utisak da u pravosudnom sistemu već postoje brojni mehanizmi kontrole.
„Vjerujte mi da ti ljudi u direktnoj komunikaciji sa mnom uopšte ne bi željeli veting. Naprotiv. Kada sam od njih, kao profesionalaca, čuo koji broj kontrola i mehanizama za kontrolu njihovog životnog stila i svega ostalog imaju, vjerujte mi da oni već sada zakonski imaju jedan mini veting u svojim redovima“, kazao je.
Neriješeni slučajevi opterećuju Crnu Goru
U razgovoru je bilo riječi i o slučajevima koji godinama nijesu dobili pravosudni epilog, među kojima je i ubistvo novinara i glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića.
Pekić je kazao da razumije zahtjeve da se utvrdi zbog čega pojedini slučajevi nijesu riješeni, ali je izrazio protivljenje formiranju skupštinskih anketnih odbora koji bi, kako smatra, preuzimali posao institucija zaduženih za istrage.
„Ja sam protivnik formiranja anketnih odbora koji treba nešto da provjere, što je, po njihovoj logici, propustilo državno tužilaštvo i Uprava policije i svi ostali državni organi“, rekao je Pekić.
Prema njegovim riječima, teško je očekivati da anketni odbor, nakon više od dvije decenije, može da rasvijetli slučaj koji nijesu uspjele da riješe nadležne institucije.
„Ne možete nakon protoka vremena od preko 20 godina da vi kao anketni odbor sada pomognete jednom tužilaštvu ili jednoj Upravi policije koja je imala saradnju, na kraju krajeva, i sa njemačkom kriminalističkom policijom u Visbadenu i mnogim drugim slučajevima“, kazao je.
„Policija i tužilaštvo moraju da budu jedno“
Pekić smatra da su policija i tužilaštvo ključne institucije u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije i da njihova međusobna saradnja mora biti funkcionalna.
„Ta policijsko-tužilačka reakcija je najključnija. Ne smije da se dešava u javnosti, žargonski rečeno, da se vodi rat između takvih organa, kako mi sada, unazad godinu dana, često gledamo“, rekao je.
Podsjetio je na javna prepucavanja između Uprave policije i tužilaštva, ali i uključivanje drugih institucija u međusobne polemike.
„Imali smo raznorazna prozivanja od strane Uprave policije prema tužilaštvu, pa od tužilaštva demantovanja prema Upravi policije. Sjetite se da se uključivala Agencija za sprečavanje korupcije, pa je ona davala neko svoje mišljenje koje opet Uprava policije nije poštovala, ili sudstvo. Institucije moraju da sarađuju, bez obzira na to što među njima mogu postojati neslaganja”, zaključio je Pekić.
