Advokat Zoran Piperović komentarisao je odluku Višeg suda u Podgorici da odbaci optužnicu protiv biznismena Aca Mijajlovića i još pet osoba, poručujući da se sud mora voditi dokazima, a ne očekivanjima javnosti.
Osvrnuo se i na navode o odavanju tajnih podataka, objavljivanje materijala sa aplikacije Skaj i pitanje koristi koja je, prema njegovim riječima, morala biti konkretno definisana optužnicom.
Gostujući u emisiji „Klub Aplus“ na Aplus televiziji, Piperović je ocijenio da je odluka Višeg suda bila očekivana, ističući da se u krivičnom postupku ne može zanemariti sadržaj spisa i dokaza.
Podajwtimo, Viši sud u Podgorici obustavio je postupak i odbacio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, jer je ocijenjeno da u spisima nema dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi za djela koja im se stavljaju na teret. SDT je najavilo žalbu na tu odluku.
„Nema ni pobjednika, ni poraženih. Pobijedilo je ono što je u spisima“, poručio je Piperović, dodajući da se ni sam ne osjeća pobjednikom niti smatra da bi tužilac Vukas Radonjić trebalo da bude poražen.
Prema njegovim riječima, prvostepeni sud donio je odluku na osnovu onoga što je imao pred sobom, a na Apelacionom sudu je da se izjasni o žalbi tužilaštva.
„Sud ne može da donosi odluke da bi šokirao ili zadovoljio javnost“
Piperović je tokom razgovora naglasio da odluke pravosudnih institucija ne bi trebalo da zavise od reakcija javnosti, političkih očekivanja ili toga kako će određeni slučaj biti predstavljen u medijima.
Komentarišući polemiku o mogućem pritisku na pravosuđe, istakao je da sudije treba da se drže dokaza i sadržaja predmeta.
„Sudi se po onome što imaš u dokumentima. Hoće li neko da se šokira, koga to briga?“, kazao je Piperović, kritikujući pristup prema kojem bi reakcije javnosti mogle da budu mjerilo za donošenje sudskih odluka.
On je odbacio tvrdnje da svojim komentarima relativizuje navode iz optužnice, ističući da je odbrana tokom postupka iznijela pravne argumente i pozvala se na relevantne zakonske odredbe.
Advokat je posebno problematizovao pitanje koristi koju je, prema njegovom tumačenju, tužilaštvo trebalo da konkretizuje i dokaže.
“Koji je tajni podatak dostavljen Mijajloviću?”
Jedan od ključnih djelova razgovora odnosio se na optužbe da su pojedini funkcioneri policije i bezbjednosnih struktura, kao i tužiteljka Andrijana Nastić i nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković, dostavljali povjerljive informacije Mijajloviću.
Piperović je osporio da su u konkretnom slučaju dokazani elementi koji bi opravdali takve zaključke.
„Koji je tajni podatak Predrag Bošković dostavio Aleksandru Mijajloviću? Pod jedan. Koji je tajni podatak dostavila Nastićka Mijajloviću? Nijedan“, kazao je advokat.
On je ukazao na potrebu da se napravi pravna razlika između tajnih podataka i informacija koje imaju oznaku povjerljivosti, navodeći da je odbrana svoje stavove o tom pitanju već obrazlagala pred sudom.
Piperović je naglasio da je riječ o pitanju koje je razmatrano u postupku i da bi trebalo sačekati odluku Apelacionog suda prije nego što se iznose konačni zaključci.
Njegove ocjene predstavljaju stav odbrane, dok će pravosnažan ishod u dijelu koji je predmet žalbe zavisiti od odluke nadležnog suda.
„Šta je opasnije – podatak sa mjera tajnog nadzora ili materijal sa Skaja u medijima?“
Poseban dio emisije posvećen je pitanju postupanja sa materijalima prikupljenim putem mjera tajnog nadzora i komunikacijama sa aplikacije Skaj.
Piperović je otvorio pitanje zbog čega se, kako tvrdi, veća pažnja posvećuje pojedinačnom odavanju informacija nego činjenici da su obimni materijali iz međunarodne pravne pomoći dospjeli u medije.
„Da li je opasnije da neko kaže šta je bilo na mjerama tajnog nadzora ili da kompletan materijal koji je francuska policija dostavila državnim organima završi tamo gdje ne treba?“, upitao je advokat.
Govoreći o objavljivanju Skaj komunikacija, ukazao je na to da su pojedini sadržaji bili dostupni javnosti prije nego što su, prema njegovim riječima, na odgovarajući način obrađeni u okviru nadležnih institucija.
Piperović je postavio i pitanje kako su takvi materijali dospjeli do medija, uz napomenu da novinari imaju pravo da štite svoje izvore. Istovremeno, ukazao je na problem što se, prema njegovoj ocjeni, u javnosti ponekad pojavljuju informacije koje se kasnije ne mogu pronaći u sudskim spisima.
„Korist mora da bude konkretizovana“
Govoreći o optužnici protiv Mijajlovića i ostalih, Piperović je posebno izdvojio pitanje navodne koristi koju je, prema optužbi, trebalo da ostvari kriminalna organizacija.
Prema njegovom tumačenju, nije dovoljno samo navesti da je neko imao politički uticaj ili uticaj na medije, već je potrebno objasniti u čemu se konkretna korist sastojala i potkrijepiti to dokazima.
„Ne može da se kaže šta je imovinska korist, jer ima milijardu vrsta neimovinske koristi. One se formiraju od slučaja do slučaja“, kazao je Piperović, objašnjavajući da je utvrđivanje takvih elemenata složen pravni zadatak.
On smatra da u konkretnom predmetu korist nije bila dovoljno određena. Sagovornica je, međutim, otvorila pitanje da li je optužnicom trebalo preciznije objasniti navodnu političku korist i odnos prema Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Piperović je odgovorio da tužilaštvo mora jasno da obrazloži tvrdnje o političkom uticaju i da ih potkrijepi dokazima, umjesto da se zadrži na opštim formulacijama.
Otkazivanje punomoćja: „Legitimno pravo mog kuma“
Tokom emisije bilo je riječi i o tome što Mijajlović više nije Piperovićev klijent u drugom predmetu, koji se odnosi na sumnje u šverc cigareta.
Piperović je potvrdio da je Mijajlović odlučio da mu otkaže punomoćje, ali je odbacio spekulacije da je između njih došlo do sukoba.
„Odnos između klijenta i advokata je kao svaki obligacioni odnos. Stranka disponira svojim pravom – ko želi da je brani, a ko ne“, kazao je Piperović.
Dodao je da ne zna razloge zbog kojih je Mijajlović donio takvu odluku i da je prihvata kao njegovo legitimno pravo.
„Svako je kovač svoje sreće“, zaključio je Piperović.
