Dok funkcionerima primanja rastu i na hiljade eura, dok se isplaćuju varijabile koje su i višestruko veće od socijalnih davanja, najugroženiji građani dobijaju povećanje za koje mogu da kupe veknu i po hljeba.
Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević u izjavi za “Dan” ukazuje da u Crnoj Gori postoje duboke socijalne nejednakosti.
– Dok su reprezentacija, varijabile, bonusi, dnevnice, naknade za odvojeni život, službeni telefoni, automobili i vozači dio privilegija funkcionera, za građane koji žive u stanju socijalne potrebe država povećanje pomoći od svega 1,35 eura predstavlja kao “rješenje”. Za pojedinca koji živi od materijalnog obezbjeđenja država nalazi opravdanje za povećanje od 1,35 eura, dok pojedini funkcioneri i poslanici ostvaruju stotine eura dodatnih primanja. Ono što se za funkcionere podrazumijeva predstavlja se kao trošak i opterećenje za budžet kada su u pitanju najugroženiji građani – ističe Medojević.
Podsjeća da je ukupna godišnja socijalna pomoć ugroženoj porodici približna jednoj mjesečnoj ministarskoj ili poslaničkoj plati.
– To najbolje pokazuje razmjere socijalne nejednakosti u Crnoj Gori. Netačno je obrazloženje da nema novca za socijalno ugrožene građane, penzionere, djecu i porodice. Ako novca ima za privilegije, varijabile, službene automobile i reprezentaciju, mora ga biti i za čovjeka koji od 101,32 eura treba da preživi cijeli mjesec. Socijalna davanja nijesu milostinja. To je zakonska obaveza države i pitanje ljudskog dostojanstva. Potrebna je hitna reforma sistema socijalne zaštite, usklađivanje socijalnih davanja sa stvarnim troškovima života i obezbjeđivanje minimuma dostojanstvenog života za najugroženije. Država se ne mjeri samo po tome koliko zarađuju oni na njenom vrhu; mjeri se i po tome kako žive oni na njenom dnu – naglasila je Medojević.
Poslanik Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša kaže da se socijalna davanja drugi put ove godine povećavaju samo za jedan i po euro, odnosno samo procenat.
– Najnovijim, avgustovskim usklađivanjem visina materijalnog obezbjeđenja za pojedinca povećana je sa 99,97 na 101,32 eura. Korisnici dodatka za njegu i pomoć (tuđe njege) će, umjesto dosadašnjih 99,20 eura, mjesečno primati 100,54 eura. Nažalost, u godinama drastičnog povećanja troškova života (hrane, ljekova, zdravstvenih usluga, komunalija…), konstantno se zaboravljaju oni kojima je podrška neophodna – upozorava Mugoša.
Podsjeća da poslanici većine ove godine nijesu prihvatili predlog poslanika Evropskog saveza da se poveća iznos mjesečne podrške zakonski najsiromašnijoj kategoriji građana, a to su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, sa sadašnjih mizernih 100 eura na 130 eura za pojedinca i sa 190 za porodicu sa pet i više članova na 250 eura, iako za to povećanje postoje sredstva u budžetu na stavci namijenjenoj korisnicima MOP-a.
– Poslanici većine nijesu prihvatili ni predlog Evropskog saveza da se za 30 eura poveća iznos mjesečne podrške korisnicima tuđe njege (do uvođenja inkluzivnog dodatka), a to su u najvećem broju najstariji građani koji imaju zdravstvenih problema (sa sadašnjih mizernih 100 na 130 eura). Uz sve ovo, i dalje je prisutan ogroman problem u radu socijalno-ljekarskih komisija, zbog čega je prisutno nezadovoljstvo kod ogromnog broja građana – istakao je Mugoša.
On tvrdi da u budžetu ima sredstava za njihove predloge, ali nema volje većine, ili, pak, većina čeka period od par mjeseci pred izbore kako bi povećala iznose socijalnih davanja.
– Podsjećam da je Zakon o socijalnoj i dečjoj zaštiti donesen 2013. i da su tada definisani iznosi materijalnog obezbjeđenja, koji su se kretali u iznosu od jedne trećine tadašnje minimalne zarade za pojedinca i korisnike tuđe njege do 63 odsto minimalne zarade za porodicu sa pet i više članova. Iako su troškovi života znatno porasli u poslednjih 12 godina, navedeni (apsolutni) iznosi materijalnih davanja u zakonu su ostali isti. Ti iznosi su za 13 godina, zbog određenih zakonskih prilagođavanja, porasli samo za četrdesetak eura za pojedinca i korisnike tuđe njege do 70 eura za porodicu sa pet i više članova – ukazuje Mugoša.
Naglašava da su njihovi predlozi usklađeni sa zaključcima koje je Skupština Crne Gore usvojila uz zakone o budžetu za 2023. i 2024. godinu, a koje je predložio Evropski savez.
– Tada je Skupština zadužila Vladu da kroz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidi povećanje određenih materijalnih davanja, imajući u vidu značajan rast troškova života. Nastavićemo da insistiramo na neophodnosti povećanja podrške socijalno najranjivijim kategorijama građana, jer oni ne mogu zadovoljavati ni osnovne egzistencijalne potrebe u situaciji drastičnog rasta troškova života. Još jednom pozivamo Vladu da prihvati naše predloge i poveća za skromnih 30 eura iznose MOP-a i tuđe njege – apeluje Mugoša.
Sistem ne funkcioniše
