Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je djelimično prigovor luksemburško-američke kompanije „Corporacion America Airports (CAAP)“ na rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. Time se odlaže konačna odluka o tome da li će i kada crnogorske vazdušne luke biti date pod višegodišnji zakup, jer nakon obaranja odluke i rang liste Vlada će morati da sačeka novo obrazloženje Tenderske komisije, kako bi donijela konačnu odluku. – Rang lista ponuđača, koju je utvrdila Tenderska komisija, a Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, vraćena je radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti u obrazloženju bodovanja i rangiranja ponuda – navodi se u saopštenju.
Nejasno obrazloženje
Komisija je ocijenila da obrazloženje dostavljene rang liste ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je obavljeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno zbog obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.
Ministarstvo saobraćaja je 17. jula zvanično objavilo rang listu ponuđača u postupku davanja koncesije, a u skladu sa Koncesionim aktom za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore.
Južnokorejska kompanija „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka „Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ponuđači su imali pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije.
Iz Ministarstva saobraćaja je ranije saopšteno i da ponuđači mogu na pisani zahtjev da izvrše uvid u dokumentaciju shodno Zakonu o koncesijama u roku od osam radnih dana od dana objavljivanja rang liste.
U Ministarstvo saobraćaja je 16. jula stigla dokumentacija koju je uputila Tenderska komisija za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu.
Žalba
Američko-luksemburški konzorcijum je u predviđenom roku podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan utvrđenom rang listom.
Konzorcijum je tražio uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja, koji je prethodio konačnoj rang listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da ponuda ovog konzorcijuma ne bude prvorangirana.
U dopisu Komisiji, konzorcijum je naveo da postoji sumnja u transparentnost i dosljednost u primjeni kriterijuma, te je tražio da se preispita zakonitost postupka.
Podsjetimo, Ministarstvo saobraćaja objavilo je rang listu ponuđača u postupku davanja koncesije, a u skladu sa Koncesionim aktom za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore.
Tenderska komisija je početkom jula završila rad, a njen predsjednik i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je početkom jula saopštio da su na posljednjoj sjednici Tenderske komisije jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.
Komisija je, prema njegovim riječima, usvojila Izvještaj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda.
On je ranije naglasio da su odluke usvojene uz prisustvo i izjašnjavanje svih članova, što je u skladu sa Poslovnikom Komisije.
– Usvojene odluke stupaju na pravnu snagu usvajanjem zapisnika sa završene sjednice i kompletna dokumentacija biće u zakonskom roku dostavljena Ministarstvu saobraćaja – kazao je ranije Đeljošaj, zahvalivši većini članova Komisije na, kako je naveo, iscrpnom i odgovornom radu.
Nepravilnosti
Sam proces bio je praćen brojnim nepravilnostima i netransparentnostima koje su, kako je Pobjeda ranije pisala, dodatno narušile povjerenje u regularnost tendera čak i do ocjena da je proces kompromitovan. Curenje povjerljivih informacija iz Komisije za koncesije, sumnjiva praksa dvostrukog ocjenjivanja ponuda, kao i politički i diplomatski pritisci bacili su ozbiljnu sjenku na jedan od najvažnijih investicionih projekata u zemlji.
Prema ranijim saznanjima Pobjede, kontroverzni postupak izazvao je interesovanje predstavnika stranih ambasada uključujući i Kvinte, a navodno i visokih savjetnika američke administracije Donalda Trampa, iako to nije zvanično potvrđeno.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na činjenicu da je Komisija za koncesije sprovela dva kruga glasanja o tehničkim ponudama, iako takva praksa, prema tvrdnjama pravnih eksperata, nije predviđena Zakonom o koncesijama niti pravilima samog tendera. U prvom krugu bodovanja, IIAC je dobio 79,7 poena – ispod minimalnog praga od 80 – dok je CAAP ocijenjen sa 85 poena. Time je IIAC trebalo da bude eliminisan. Međutim, u drugom krugu ocjenjivanja, rezultati su promijenjeni: IIAC je dobio 81,69 poena, a CAAP 87,8, što je izazvalo proteste dijela članova Komisije koji su tražili da se poštuje prvobitna rang lista. Sporna je bila i interpretacija tenderske dokumentacije.
Pravila propisuju da ponuđač koji ne predvidi ulaganja u određene infrastrukturne objekte mora za taj segment biti ocijenjen nulom. Ipak, Komisija je, pozivajući se na savjete Međunarodne finansijske korporacije (IFC), tvrdila da se takvo ocjenjivanje ne smije primjenjivati, iako dostupna dokumentacija govori suprotno. IFC se našao u središtu sukoba – predsjednik Tenderske komisije za koncesije Nik Đeljošaj javno je optužio ovu instituciju da je „branila“ ponudu IIAC-a i pokušala da utiče na konačne odluke Tenderske komisije.
U izvršnoj vlasti su se tokom trajanja kontroverzi oko koncesije iskristalisale tri struje: jedna koja snažno podržava južnokorejsku kompaniju IIAC, druga koja favorizuje američko-luksemburšku grupaciju CAAP i treća koja želi zadržati status quo, odnosno sindikat i aktuelni menadžment Aerodroma Crne Gore. Menadžment, pogađate iz kog razloga: politička kontrola nad sistemom koji donosi mogućnosti zapošljavanja. Stručna javnost ocjenjuje da su ponude finansijski nedovoljne, a očekuje se i poduži žalbeni postupak.
Investicioni planovi
Pored proceduralnih kontroverzi, ključna razlika između dvije ponude tiče se investicionih planova. CAAP je ponudio obimna ulaganja u osnovnu infrastrukturu, uključujući rekonstrukciju i proširenje terminala, te raniji početak radova – već u martu 2026. godine. Ukupna vrijednost njihovih ulaganja procijenjena je na 319 miliona eura. S druge strane, IIAC je najveći dio sredstava usmjerio ka održavanju i komercijalnim aktivnostima, sa znatno manjim ulaganjem u osnovnu infrastrukturu, i najavio početak radova tek u januaru 2027. godine. Prema podacima Vlade, CAAP-ova ponuda podrazumijeva ulaganja za 63 miliona eura više u odnosu na IIAC i raniji start implementacije. Takođe, fiksna koncesiona naknada kod obje kompanije je slična – oko sto miliona eura. Stručna javnost, međutim, smatra da nijedna ponuda ne predstavlja iskorak u razvoju i modernizaciji vazdušnog saobraćaja i da je riječ o nedovoljno ambicioznim investicionim modelima. Zbog svega navedenog, očekuje se komplikovan i dugotrajan završetak procesa – uključujući moguće upravne sporove i politička prelamanja u samoj Vladi. Ulog je veliki – kontrola nad infrastrukturom koja ima strateški značaj i snažan potencijal za zapošljavanje i politički uticaj. A sve to, kako se čini, još dugo neće poletjeti iznad dnevno-političkih turbulencija.
Ovo je najduži tenderski postupak u istoriji Crne Gore, koji je započet još za vrijeme vlade Duška Markovića, koja je još 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podgorica.
Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.
Nekadašnje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, 11. oktobra 2019. godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.
Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija tada je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača – južnokorejska kompanija „Incheon International Airport“, indijski „GMR Airports“, luksemburška „Corporacion America Airports“ i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV, koji su tada ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.
