Mogućnosti primjene vještačke inteligencije (AI) su neograničene, ostalo je na nama kao pojedincima i društvu u cjelini, kaže u razgovoru za Vijesti Ivan Šoć, IT stručnjak sa bogatim iskustvom u oblastima sajber bezbjednosti, softverskog inženjeringa i automatizaciji procesa.
Šoć ističe da vještačka inteligencija može značajno pomoći crnogorskim kompanijama da postanu konkurentnije na regionalnom i globalnom tržištu, prije svega, jer omogućava optimizaciju poslovnih procesa, unapređuje analitiku i donosi dublje analize iz podataka.
“Kompanije mogu koristiti alate na bazi Ai za automatizaciju rutinskih zadataka, što smanjuje operativne troškove i povećava efikasnost. Takođe, omogućava se brže i informisanije donošenje odluka, jer ova tehnologija nudi napredne analize tržišnih trendova i drugih parametara, što kompanijama omogućava da se brže prilagođavaju promjenama na tržištu”, naglašava Ivan Šoć.
On navodi da, pored toga, AI može olakšati globalnu ekspanziju crnogorskim kompanijama jer omogućava analizu inostranih tržišta i predikciju trendova na globalnom nivou, dajući im mogućnost da se brže prilagode drugim tržištima.
Prema njegovim riječima, kroz unapređenje korisničke podrške putem Ai alata, kompanije mogu pružiti bolju i efikasniju uslugu korisnicima, čime povećavaju zadovoljstvo klijenata i grade dugoročne odnose. Sve ove mogućnosti zajedno čine ove alate ključnim za jačanje konkurentnosti crnogorskih kompanija na širem tržištu.
Šta su ključni izazovi sa kojima se Crna Gora suočava kada je u pitanju digitalna transformacija i korišćenje naprednih tehnologija?
Postoji više izazova sa kojima se Crna Gora suočava kada je u pitanju digitalna transformacija i korišćenje naprednih tehnologija. Jedan od njih je stepen digitalne pismenosti i obučenosti kadrova. Iako postoji rastući interes za tehnologiju, još uvijek je dosta prostora za podizanje digitalne pismenosti i nivoa sajber bezbjednosti. Nedostatak specijalizovanih znanja i vještina u oblastima poput mašinskog učenja i vještačke inteligencije, analitike podataka i automatizacije otežava kompanijama i institucijama da u potpunosti iskoriste prednosti digitalne transformacije. Edukacija i kontinuirana obuka zaposlenih, kao i veći fokus na IT obrazovanje, ključni su za prevazilaženje ovog izazova.
Da li je u Crnoj Gori stvoren adekvatan regulatorni okvir za ovu oblast?
Regulatorni okvir je, takođe, oblast koja zahtijeva konstantno unapređenje. Propisi o zaštiti podataka i sigurnosti informacionih sistema moraju uvijek biti prilagođeni brzim promjenama u tehnologiji. Jasne smjernice i regulacije su neophodne kako bi se podstakao razvoj i sigurnost u digitalnom prostoru. Napomenuo bih da ovo ipak nije problem samo Crne Gore, jer rapidan razvoj tehnologije, a naročito vještačke inteligencije nije lako staviti u pravne okvire.
Gdje bi trebalo da bude naš fokus u primjeni naprednih tehnologija?
Tu je više segmenata na koje bi trebalo da stavimo fokus. Jedan od njih je obuka i edukacija zaposlenih o najnovijim tehnologijama, ali i kreiranje programa i radionica za stručno usavršavanje, koje će pomoći zainteresovanim kompanijama i institucijama da bolje razumiju potencijale i prednosti koje nude napredne tehnologije, posebno vještačka inteligencija i šta one mogu donijeti ne samo kada je u pitanju unapređenje svakodnevnih aktivnosti i operativna efikasnost, već i u širem strateškom kontekstu, omogućavajući im da ih koriste za ozbiljnije poslovne inovacije i dugoročno unapređenje poslovanja.
Digitalna transformacija zahtijeva zajedničke napore svih sektora kako bi se kreirao jak ekosistem za razvoj tehnologije i inovacija. Potrebno je jačati sinergiju i koordinaciju među svim činiocima, ali voditi računa o tome da to budu zdrave inicijative, jer imamo i negativnih primjera u prošlosti. Pilot projekti, zajednički razvojni centri i jača institucionalna podrška mogu pomoći u prevazilaženju ovog izazova. Ovakva praksa pomaže u testiranju i razvijanju softverskih i drugih rješenja koja odgovaraju lokalnim potrebama i omogućavaju testiranje tehnologije u realnim uslovima prije njene šire primjene.
Ovo su samo neki od koraka uz, kako sam već rekao, prilagođavanje regulatornog okvira, koji stvaraju povoljnije okruženje za implementaciju naprednih tehnologija prilagođenih specifičnim potrebama crnogorskog tržišta.
Na koji način možemo ubrzati primjenu vještačke inteligencije u privatnom i javnom sektoru?
Što se tiče javnog ili državnog sektora, aktivnosti bi trebalo da budu usmjerene na specifične oblasti gdje se identifikuje potreba za primjenom vještačke inteligencije, sa posebnim fokusom na poboljšanje efikasnosti rada, transparentnosti i kvaliteta pružanja usluga građanima. Mora se raditi I na stvaranju regulativnog okvira i smjernica koje će omogućiti sigurnu i efektivnu primjenu ovih tehnologija u javnom sektoru.
Prošle godine Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) formirala je Odbor za primjenu vještačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija. Vi ste izabrani za prvog predsjednika. Koje su trenutne aktivnosti i planovi Odbora za naredni period?
Trenutno, jedna od aktivnosti vezana je za završnu fazu razvoja alata koji je posebno namijenjen za implementaciju prvenstveno u privatnom sektoru, sa ciljem unapređenja poslovanja i optimizacije procesa. Ovaj alat je dizajniran da olakša kompanijama primjenu vještačke inteligencije prilagođenu specifičnostima našeg tržišta. Fokus je na tome da se omogući efikasnija analiza podataka, automatizacija rutinskih zadataka i personalizacija usluga, što će direktno doprinijeti poboljšanju poslovnih rezultata.
U narednom periodu planiramo niz aktivnosti koje će se fokusirati na konkretne primjene naprednih tehnologija, prvenstveno kroz pilot projekte i implementacije pomenutog alata u različitim sektorima. To će nam omogućiti da testiramo funkcionalnost u realnim uslovima i dodatno prilagodimo alat potrebama korisnika.Radimo, takođe, na stvaranju okvira za obuku i podršku korisnika, kako bi kompanije lakše integrisale ovu tehnologiju u svoje poslovanje. Cilj nam je da kroz ovaj proces doprinesemo jačanju konkurentnosti crnogorskih kompanija, kako na regionalnom, tako i na globalnom tržištu.
Budući da dolazite iz tog segmenta biznis zajednice, kako vidite primjenu Ai u našoj zemlji u privatnom sektoru? Da li postoje konkretni planovi za podršku u korišćenju Ai tehnologije?
Primjena vještačke inteligencije (Ai) bilo u javnom ili privatnom sektoru nudi značajan potencijal za unapređenje poslovanja i efikasnosti. Privatni sektor je tu uvijek korak ispred javnog sektora, tako da mnoge kompanije već koriste dostupne alate kako bi unaprijedile svoje poslovanje, ali izazovi često leže u nedostatku prilagođenih alata za specifične potrebe našeg tržišta. Kroz ovo bismo možda najbolje definisali i jedan od glavnih ciljeva Odbora – razvoj i implementacija rješenja koja odgovaraju specifičnostima crnogorskog tržišta.
Kako vidite budućnost vještačke inteligencije u Crnoj Gori u narednih pet godina?
Uspjeh ovog segmenta zavisiće od sposobnosti crnogorskog tržišta da kreira rješenja prilagođena svojim potrebama. Takođe, potrebno će biti jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora i akademske zajednice kako bi se omogućili pilot projekti koji će testirati i usavršiti primjenu vještačke inteligencije prije njene šire implementacije. Ako se uspješno savladaju izazovi u vezi sa regulativom i zaštitom podataka, ovo može značajno transformisati crnogorski javni sektor u narednim godinama. Očekujem porast u korišćenju alata vještačke inteligencije za analitiku podataka, personalizaciju proizvoda i usluga, automatizaciju rutinskih zadataka i unapređenje korisničkog iskustva.
Zloupotreba AI i u Crnoj Gori
Često se govori i o negativnim aspektima vještačke inteligencije kao tehnologije. Da li ima takvih primjera i kod nas?
– Ovo je jedna posebno široka i važna tema. Kako je upotreba ove tehnologije u suštini jako široka, praktično neograničena, njen potencijal za zloupotrebu je podjednako širok. Posebno na meti mogu sektori kao što su bankarstvo i generalno oblast finansija, koji mogu postati glavne mete sofisticiranih napada, ali i pojedinci. Ako pričamo o Crnoj Gori, nažalost, neki negativni trendovi su prisutni i kod nas. Ovo je možda najviše vidljivo kada je Crna Gora u pitanju u primjetnom porastu internet oglasa koji koriste dipfejk (eng. deepfake) tehnologiju, čime repliciraju lice i glas osoba iz javnog života kako bi vas naveli da kupite neki određeni uglavnom medicinski proizvod sumnjivog ili nepoznatog porijekla ili uložite novac u neku zagarantovanu šemu zarade. Vidjeli smo primjere gdje su doktori, glumci i druge javne ličnosti korišćene u ovim oglasima. Ovo su internet prevare. Uz zloupotrebu ličnih podataka brojnih osoba iz javnog života, ovaj tip prevara datira iz ranijih godina, ali je poslednjih godina u porastu. Sada su postale mnogo sofisticiranije i teže za prepoznavanje, što najčešće pogađa stariju populaciju, koja često postaje žrtva istih. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da određene analize pokazuju da neke od ovih šema prevara indirektno ili čak direktno dolaze iz Crne Gore. Ovo je samo jedan od negativnih primjera. Trenutno ne postoji neko unificirano softversko rješenje koje bi u potpunosti zaustavilo ovakve i slične aktivnosti. Ono što za početak možemo da uradimo je da stavimo fokus na edukaciju, naročito starijih lica, kada je u pitanju upotreba interneta i kako najbolje da prepoznaju ove i slične prevare, ali i na pravno regulatornom okviru u širem smislu kako bi se jasno postavila granica kada su u pitanju ove zloupotrebe.
Ko je Ivan Šoć
Ivan Šoć, iako mlad čovjek, posvećen je razvoju inovativnih IT rješenja i naučno-tehnoloških projekata u Crnoj Gori.
Osnivač je Five Grupe, kompanije koja povezuje različite tehnološke segmente, s posebnim fokusom na ključne oblasti kao što su informacione tehnologije, gejming, naučno-inovativni sektor, VR/AR tehnologije i vještačka inteligencija. Ovakvo okruženje podstiče nove ideje i tehnološke inovacije, pružajući napredna rješenja koja transformišu način na koji doživljavamo i koristimo tehnologiju.
U 2023. godini, Ivan je imenovan za predsjednika prvog Odbora za primjenu vještačke inteligencije i naprednih tehnologija, formiranog od strane Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM).
