Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da je, kada je u pitanju slanje oficira na vojno diplomatske misije bilo mnogo nelogičnosti i da se u određene misije išlo po političkoj osnovi, ali i da garantuje u njegovom mandatu neće biti takve prakse.
On je ovo ocijenio sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, tokon konsultativnog saslušanja general-majora Rajka Pešića prije stupanja na funkciju vojnog predstavnika (MILREP) pri NATO i Evropskoj uniji (EU), koje je održano u sklopu sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, odgovarajući na pitanje poslanika Jovana Vučurovića iz Nove srpske demorkatije.
Pešić je, odgovarajući na isto pitanje, kazao da su mu, kao direktoru Direktorata za politiku odbrane, izaslanici odbrane bili potčinjeni.
“U nadležnosti Direktorata bila je stručna, materijalna i sva druga priprema. Sam čin stupanja je nešto što je pripadalo starješini organa i nije nešto o čemu je direktor odlučivao”, objasnio je Pešić.
Krapović je podsjetio da Crne Gora već dvije godine nema vojnog predstavnika u punom kapacitetu u sjedištu NATO-a.
“Smatrao sam da je to jedan ozbiljna falinka u komunikaciji sa sjedištem NATO saveza, pogotovo u ovom geopolitičkim okolnostima i svemu što dolazi, prije svega mislim na samit NATO-a u julu”, istakao je Krapović i dodao da je to, po stupanju na dužnost to postavio kao jedan od prioritetnih zadataka.
Kako je kazao, Pešić je predložen kao oficir sa najvišim činom u Vojsci Crne Gore (VCG) ali i kao neko ko već ima iskustvo kao predstavnik na toj poziciji.
“Savjet je sam detektovao da imamo problem kada je riječ o predstavljanju naše zemlje u sjedištu NATO saveza jer i u vojnom i civilnom dijelu jedan broj pozicija je upražnjen. S obzirom na okolnosti nakon agresije Rusije na Ukrajinu i situacije na Bliskom Istoku, smatram da moramo da učinimo prioritetom da budemo maksimalno zastupljeni u NATO-u”, rekao je Krapović.
Pešić je rekao da je upoznat sa radom predstavnika Crne Gore pri NATO-u jer je tu dužnost već obavljao od 2017. do 2020. godine, a da je kroz dužnost generalnog direktora Direktorata za politiku odbrane upoznat sa aktuelnim aktivnostima i projektima.
Filip Adžić iz Građanskog pokreta (GP) URA je istakao da Crna Gora može imati kredibilnu misiju samo uz slanje kredibilnih ljudi.
“Brisel dobija jedan od naših najboljih kardova, moguće da bi mogao pomoći i da je ostao u Crnoj Gori, ali smatram da je ovo dobra odluka i da će nam biti svima na ponos”, konstatovao je Adžić.
Krapović je, odgovarajući Nikoli Janoviću iz Demokratske partije socijalista, istakao da su sva strateška dokumenta upućena Vijeću za nacionalnu bezbjednost i dodao da jedan dio strateških dokumenata mora proći reviziju.
“Kada je riječ o strategiji o suprostavljanju hibridnim prijetnjama već je upućena prema Vijeću i prema Vladi i očekujem njeno usvajanje. NATO je zauzeo stavove i u toku je transformacija same alijanse kroz novi model odbrane i kroz regionalne planove, a u skladu sa tim strateška dokumenta Crne Gore moraju proći adaptaciju”, objasnio je Krapović odgovarajući na pitanje Nikole Janovića iz Demorkatske partije socijalista i dodao da strateška dokumenta nisu stvar samo Ministarstva odbrane, već cijelog sistema.
Pešić je odgovorio Janoviću da je Crna Gora prihvatila da svoj plan odbrane uklopi sa planom odbrane NATO-a.
“U skladu sa tim, usaglasili smo ciljeve sa NATO-m i kada su u pitanju jedinice, i kada su u pitanju kvantitativni ciljevi. Multifunkcionalni tim NATO-a je 2022. godine ocjenjivao usklađenost planiranja odbrane sa NATO-vim ciljevima odbrane i mogu da kažem da smo veoma dobro ocijenjeni”, kazao je Pešić.
Kada je riječ o jačanju odbrambernih kapaciteta i sposobnosti, Pešić je istakao da planiranje pomaže da ono bude standardizovano, ali i da je jedan od zaključaka NATO samita da minimum 20% sredstava za odbranu bude upućeno na modernizaciju.
“Ministarstvo to kontinuirano radi, a u posljednih par godina taj iznos je i do 30 odsto”, konstatovao je Pešić.
Na Janovićevo pitanje o zainteresovanosti za vojni poziv, Pešić je odgovorio da mala zainteresovanost nije samo slučaj u Crnoj Gori već da se radi o trendu koji je zastupljen u mnogim državama.
“Teško je privući i zadržati neki stručni kadar kao što su sajber eksperti, inženjeri, ljekari, specijalisti za municiju jer teško možemo biti konkurentni na tržištu kada je riječ o primanjima”, objasnio je Pešić i dodao da je dolaskom Krapovića to identifikovano kao jedno od prioritetnih pitanja.
Vučurović je Pešića takođe pitao za da li je upoznat sa slučajem upotrebe vojne policije od strane generala Zorana Lazarevića prilikom pretresa vojnika i prostorija zbog pronalaženja vjerskih obilježja i da li je, ukoliko jeste upoznat, obavijestio Ministra odbrane?
Pešić je odgovorio da nije bio upoznat sa tim činom.
Krapović je dodao da ovo nije jedini slučaj, da je bilo i drugih prebrojavanja u Vojsci.
“Dok sam ja ministar odbrane, svako će imati pravo na svoje vjersko opredjeljenje, na političko mišljenje ukoliko poštuje Ustav i zakon Crne Gore i ono što su interna dokumenta Ministarstva i Vojske”, rekao je on.
Vučurović je konstatovao da je Krapović “otprilike potvrdio” da je on u pravu, a da će Lazareviću biti postavljena pitanja kada se on nađe na odboru.
Odgovarajući na pitanje Miodraga Lakovića, Pešić je kazao da bi kao lični uspjeh smatrao da po završetku mandata ostavi bolje stanje nego što je bilo kada je stupio na dužnost, ali i da rezultati rada msiije budu takvi da prepoznaju napredak, dok je, kao lični cilj, istakao postavljanje radara koji je Crna Gora dobila od NATO-a.
Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije je pozvao da se u najkraćem mogućem roku organizuje kontrolno saslušanje čelnih ljudi u Generalštabu i Vojsci po pitanju zloupotrebe položaja i ljudstva.
Krapović je odgovorio da je on, kao i svi ljudi iz sistema kojim on upravlja spreman da se odazove na kontrolno saslušanje.
