Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore (Udruženje boraca) obilježava 34 godine od zločina hrvatskih paravojnih formacija iz Dubrovnika i šire koje su 1. oktobra 1991. godine, vršeći krivično djelo oružane pobune iz Krivičnog zakonika SFRJ, u sačekušama u Čepikućama i Osojniku; granatiranjem položaja jedinice JNA u Ivanici; i snajperskim djelovanjem na tromeđi Hrvatske , BiH i Crne Gore na Grabu , ubili 24 i ranili preko 60 pripadnika JNA, saopšteno je iz ove organizacije.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno.
Sa pijetetom sjećamo se: trinaestorice poginulih saboraca – crnogorskih straješina i vojnika JNA u rezervi iz 1. bataljona 10. crnogorske brigade: Ranka Bojića – poručnika, Vojislava Bulatovića – strijijeg vodnika 1. klase, Milovana Smolovića – mlađeg vodnika i vojnika: Tomislava Bulatovića, Rasima Muradbašića, Željka Pandurice i Radisava Srdanovića koji su ubijeni prilikom izviđanja terena po naređenju generala Milana Torbice u dobro pripremljenoj zasjedi tzv dubrovačkih branitelja u Čepikućama; pripadnika Savine brigade: Petra Nikčevića – kapetana 1.klase saniteta i vojnika Minje Delibašića i Milutina Nikolića ubijenih od strane dubrovačkih snajperista na Grabu; potporučnika Milije Lučića i aktivnog potporučnika Zorana Kovačevića ubijenih zajedno sa trojicom saboraca u sačekuši Zbora narodne garde u Osojniku; vojnika Vukole Jaćimovića koji je, zajedno sa sedam saborca iz 472. motorizovane brigade iz Trebinja, ubijen u granatiranju trebinjske Ivanice sa hrvatske strane.
Informaciju o ovom zločinu bez kazne, koji je nastavljen napadima na jedinice JNA tokom kršenja mnogobrojnih primirja od strane hrvatske paravojske koja je do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 22. maja 1992. godine, ubila 225 vojnika JNA iz Crne Gore, Udruženje boraca je u maju 2016. godine dostavilo na postupanje Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore uz napomenu da praksa Vrhovnog suda Srbije glasi:“Šteta prouzrokovana pripadnicima bivše JNA (pogibija, ranjavanje) u oružanim sukobima sa paravojnim formacijama bivših republika SFRJ, do dana njihovog međunarodnog priznanja od strane Generalne skupštine OUN, 22.5.1992. godine, prouzrokovana je krivičnim djelom oružane pobune iz člana 124 KZ Jugoslavije“.
U Crnoj Gori nije bilo takve sudske prakse, jer nije procesuiran ni jedan ratni zločin nad njenim državljanima – pripadnicima bivše JNA ali je zato bilo na pretek njihove izdaje, diskriminacije, obeštećenja njihovih ubica – morinjskih logoraša, saučešća u zataškavanju ratnih zločina počinjenih nad njima poput onog prvooktobarskog 1991. godine i monstruoznog zločina 1992. nad pripadnicima nikšićko-šavničke i barske grupe JNA u splitskoj Lori.
Udruženje boraca je još 17. 9. 2025. godine zatražilo od Ministarstva odbrane odobrenje za ulazak u kasarnu Vojske Crne Gore u Maslinama 1. 10.2025. godine kako bi zajedno sa porodicama palih boraca položili vijenac na tamošnji spomenik, kao i odobrenje za korišćenje vojnog prostora bivše JNA u Morinju gdje se nalazi spomen-ploča hrvatskim logorašima kako bi 10. 10. 2025. održali protestni skup povodom trogodišnjice podizanja nezakonite spomen-ploče koja natpisom i potpisima vladinih ministara Konjevića i Krivokapića teško optužuje Crnu Goru.
Uprkos , dvjema urgencijama, nijesmo dobili odgovor Ministarstva odbrane, zbog čega je izostalo polaganje cvijeća u kasarni Masline ali, uprkos ćutanju Ministarstva odbrane, planirani potestni skup u Morinju zajedno sa organizacijama iz Boke i šire 10. oktobra neće izostati, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Udruženja Radan Nikolić.
Ranije su iz ovog udruženja pozivali na uklanjanje sramne ploče u Morinju koja je posvećena „žrtvama velikosrpske agresije“ u logoru u kom niko nije nastradao.
