11.9 C
Podgorica
24.02.2024.

Zemaljski i nebeski susret mitropolita Petra drugog i mitropolita Amfilohija u manastiru Stanjevići

U nedelju 13. novembra 2022. na dan kada je 1813. godine Gospodnje, sunce Božje ljubavi svjetlošću obasjalo i zagrijalo srce djeteta Radivoja, potonjeg mitropolita Petra Drugog Petrovića Njegoša – narodnom ljubavlju i poštovanjem imenovanog Lovćenski Tajnovidac, služena je Sveta Liturgija u manastiru Stanjevići. Bogosluženjem je načalstvovao arhimandrit Jefrem Dabanović, nastojatelj manastira uz sasluženje jeromonaha Jovana Šljivančanina, sabrata i pojanje brojnog naroda predvođenog pojačkom družinom Stanjevićki pojci. Oko stotinu Božjih duša sabranih na bogosluženje, sa pažnjom su saslušali igumanovu besjedu a potom, u velikoj gostoprimnici manastira slušali riječi kojima su petorica vrlih poštovalaca govorili o zemaljskom i nebeskom susretu mitropolita Petra Drugog i mitropolita Amfilohija, objavljeno je na sajtu Mitropolije.

Arhimandrit Jefrem je pozdravio sve prisutne i iskazao veliku radost što su se sabrali u manastiru Stanjevići, baš na ovaj dan, na dan rođenja Lovćenskog Tajnovidca. Podsjetio je da je ovo prostor u kome je mitopolit Petar Drugi duhovno, intelektualno i fizički sazrijevao početkom 19. vijeka. „Dva vijeka kasnije, u iste dane, sakupio nas je spomen na njega i njegovog vrlog nasljednika, čuvara i branioca drevnohrišćanskog, svetosavskog i svetopetrovićskog predanja u Zeti, Primorju, Crnoj Gori i Brdima, mitropolita Amfilohija. Baš u dane druge godišnjice njegovog rođenja za nebo. Nismo mogli na ljepši i dostojanstveniji način odati počast ovim duhovnim vitezovima, izniklim na tlu naše Mitropolije, nego upravo na ovaj način, sabrani na molitvu i lijepi razgovor o njihovim ličnostima i djelima koja su nam svjetilo do kraja svijeta i vijeka. Sabiramo se i sabiraćemo se oko njihovog spomena i nasljeđa i nadahnjivati snagom njihove vjere i podviga dokle je i jednog kamena ovog manastira“, rekao je iguman Jefrem.

Na tragu ovih misli igumana Jefrema govorio je i monah dr Pavle Kondić, upravnik Arhiva Mitropolije: „Amfilohije, zemljom hodi a nebom misli i diše! Svaki trenutak njegovog zemaljskog bitisanja 82 godine, bio je nadahnut Duhom Božjim. Bio je ispunjen ljubavlju koju je neštedimice dijelio i djelima potvrđivao da je istinski sin proroka Božjih i nasljednik apostola Hristovih. Među bezbrojnim riječima izgovorenim u slavu Božju, govorio i u spomen Lovćenskog Tajnovidca, napisao pohvalne pjesme i žitije, bogoslovska sagledavanja njegovih duhovnih korijena i kontinuiteta sa isihastičkim zracima Netvarne Svjetlosti”, rekao je Pavle. Posebno je istako estetski elemenat knjige tj. naslovnu fotografiju Amfilohija, na kojoj je zabilježen „jedan od najdramatičnijih trenutaka njegovog života, u ljeto 1999. nad stradalnim ostacima srpskih žrtava u okrilju Pećke Patrijaršije“ kako je posvjedočio o. Pavle koji je i bio uz Mitropolita u tom trenutku. U svoje i ime bratije izrazio je radost što je u Stanjevićima odata počast, ovoj dvojici kamena međaša, duhovne i narodne istorije, u dane njihovog rođenja za zemlju i nebo.

Dr Savo Niković, kao višedecenijski svjedok, govorio je o ljudskom liku i moralnoj vertikali Perice Đakovića, posebno istakavši njegovu neodstupnu borbu za istinu i pravdu, pogotovo tokom poslednje tri decenije, na prostorima Herceg Novog, Boke i mnogo širih prostora kuda je dopirala njegova riječ preko medija. Zlatni pečat te borbe, uz brojne nagrade i priznanja od strane profesionalnih novinarskih organizacija, jesu opšte poštovanje građana Herceg Novog i povjerenje koje mu je ukazao Morački Jasnovidac kroz višegodišnje susrete u televizijskom studiju TV Novi. „Zahvaljujući tome imamo knjigu iskaza univerzalnih moralnih vrijednosti, koja sadržajem i porukom nadilazi trenutak nastanka i postaje opšte dobro na kulturnoj i civilizacijskoj mapi prostora na kome je nastala. Upravo zbog tih univerzalnih moralnih vrijednosti, ona čini dragocjeni doprinos srpske duhovnosti i kulture zajedničkom blagu evropske hrišćanske tradicije na razmeđi 20. i 21. vijeka”, rekao je dr Niković.

Dipl. ing. Jovan Markuš je, opet kao višedecenijski svjedok i vrsni znalac, kroz faktografski utemeljenu simbiozu, predstavio posvećenost Moračkog Jasnovidca liku i spomenu Lovćenskog Tajnovidca ali i bezbrojne, demonizovane otpore njegovoj borbi da se obnovi „Oltar pravi na kamen krvavi“ na Jezerskom vrhu, razoren komunističkim pijukom, prije pola vijeka. U tom kontekstu spomenuo je i sramotnu činjenicu da je Cetinje još uvijek bez dostojnog spomenika Lovćenskom Tajnovidcu a da se na dan 13. novembra, rođendan njegov, koji je u vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore najsvečanije se obilježavao na Cetinju, slavi dan bratskog krvoprolića iz 1944. „kad su loši đaci poubijali svoje profesore”.

Perica Đaković je, iako pod snažnim utiscima predstavljanja knjige „Morački Jasnovidac“ u Hramu Svetog Save u Beogradu i na raspetom Kosovu i Metohiji, emotivno podijelio dragocjena svjedočanstva o nastanku ovog zbornika „razgovora ugodnih“ sa Moračkim Jasnovidcom pred objektivima televizijskih kamera, tokom niza godina, iako i sam nije bio u potpunosti svjestan značaja koje mitropolitove riječi imaju ne samo za trenutak kada su izrečene već i za sva potonja pokoljenja. Iskazao je zahvalnost Bogu što ga je udostojio te časti ali i radost da je preko ove knjige, Amfilohijeve bogomudre pouke učinio dostupnim sadašnjim i potonjim generacijama našeg naroda i svih osoba željnih Istine i Pravde Božje. „Zaista mi je pripala nezaslužena ali prevelika čast da sam ovom knjigom i onom koja će uskoro ugledati svjetlo dana, mogao pridonijeti u zbirku Amfilohijevih spisa i djela. Ta zbirka, uz dosada objavljene tomove njegovih Izabranih djela, još će se dopunjavati jer su to djela koja imaju neprolaznu vrijednost i čine razmeđu u savremenom periodu duhovnog i civilizacijskog života srpskog naroda“ rekao je Perica Đaković i najavio, ako Bog da života i zdravlja, da će za Amfilohijev zemaljski rođendan, na Božić, objaviti knjigu njihovih božićnih razgovora sa poukama.

Predstavljanje knjige bilo je, na najbolji način, upotpunjeno muzičkim programom. Čule su se kosovske i junačke pjesme, operske arije i savremene obrade popularne muzike. U umetničkom delu programa učetvovali su: Pojačka družina Stanjevićki pojci, prof. solo pjevanja Milica Lalošević iz Kotora, Dušica Kordić (violina) i Nikola Vučković za klavirom, iz Budve.

Ovime je pridodat još jedan beočug u zlatni lanac duhovno-prosvjetne misije sedmovjekovnog manastira Svete Trojice Stanjevići na južnim padinama Lovćena.

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime