Ministar finansija Novica Vuković najavio je u intervjuu za Bankar uvođenje tzv. retail obveznica – prvog programa državnih obveznica namijenjenih građanima, kao novog i sigurnog načina ulaganja, koji će ponuditi povoljnije uslove od klasične bankarske štednje. Ovaj instrument, prilagođen potrebama stanovništva sa nižim nominalnim iznosima, biće dostupan putem poslovnih banaka bez dodatnih troškova za građane. Pojasnio je da Vlada kroz retail obveznice otvara novo tržište ulaganja građanima i jača domaći finansijski sistem.
Istovremeno, kazao je kako je, u skladu sa godišnjim Zakonom o budžetu, ostavljena mogućnost dodatnog zaduženja do 500 miliona eura ukoliko se ukaže potreba, ali isključivo radi jačanja fiskalnog bafera i otplate postojećeg duga.
Vuković je istakao da su deficit i javni dug pod kontrolom, da se u kontinuitetu ostvaruje suficit tekuće potrošnje i da povećana naplata PDV-a i akciza jasno ukazuje na rast privredne aktivnosti.
-U prvoj polovini 2025. godine ostvareni bolji rezultati od budžetskih projekcija, uz deficit ispod očekivanja i snažan rast naplate PDV-a i akciza. Deficit budžeta za sedam mjeseci, naime, iznosio je 97,2 miliona eura ili 1,2% BDP-a, što je 31,2 miliona eura povoljnije od plana – kazao je Vuković za Bankar.
U prvoj polovini godine ostvaren je deficit javnih finansija od 1,4% BDP-a, što je bilo bolje od budžetskog plana. Koje ključne mjere Ministarstvo planira u drugoj polovini godine da bi se očuvala fiskalna stabilnost i da deficit ostane u okvirima predviđenim budžetom?
-U julu je ostvaren suficit budžeta od 13,5 mil.€, što je za 25,6 mil. € bolje ostvarenje od plana koji predviđa ostvarenje deficita od 12,1 mil. €. Imajući u vidu najnovije podatke o izvršenju budžeta za period od sedam mjeseci 2025. godine, iskoristiću priliku da Vas informišem da je ostvareni deficit za navedeni period na nivou od 97,2 mil.€ ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je za 31,2 mil.€ bolji rezultat od planiranog. Takođe, tokom cijele godine, u kontinuitetu se ostvaruje suficit tekuće potrošnje koji podrazumijeva da se tekući izdaci i transferi pokrivaju iz izvornih prihoda budžeta, a koji je u posmatranom periodu iznosio značajnih 33,5 mil. €.
Fiskalna strategija, kao krovni dokument za period mandata Vlade, jasno definiše ciljeve očuvanja fiskalne stabilnosti i odgovornog upravljanja javnim finansijama. Rezultati koje Ministarstvo finansija ostvaruje u dosadašnjem dijelu godine potvrđuju da se javnim finansijama upravlja na održiv način. U drugoj polovini godine, Ministarstvo finansija će nastaviti sa implementacijom mjera koje su dio Fiskalne strategije, a koje se prevashodno odnose na: dalje jačanje kontrole i racionalizaciju javne potrošnje; unaprjeđenje naplate prihoda kroz modernizaciju poreske administracije i suzbijanje sive ekonomije; pažljivo upravljanje javnim dugom i njegovo refinansiranje pod povoljnijim uslovima; prioritetno usmjeravanje kapitalnih investicija na projekte koji podstiču rast, kao i dalje jačanje fiskalne discipline koja je već, a shodno raspoloživim podacima, na značajno većem nivou ukoliko posmatramo u odnosu na period prije značajnih reformi u poreskom sistemu. Važno je istaći i usvajanje novog Zakona o igrama na sreću, nakon dvije decenije, kojim će se uspostaviti efikasna kontrola u ovoj oblasti i omogućiti veći prihodi za državni budžet.
Dosljedna primjena Fiskalne strategije predstavlja snažnu bazu u održavanju nivoa deficita u okvirima predviđenim budžetom, uz očuvanje stabilnosti i povjerenja građana i investitora. Pored navedenog, Poreska uprava će od početka 2026. godine u potpunosti preći na novi Integrisani sistem za upravljanje prihodima koji će zamijeniti sve dosadašnje, zastarjele informacione sisteme i maksimalno olakšati ispunjavanje obaveza i podignuti nivo dobrovoljne poreske usklađenosti. Ovo je značajan korak ka umanjenju i ukidanju biznis barijera, ali i jačanju transparentnosti prikupljanja prihoda budžeta.
Osim navedenog, a uz podršku međunarodnih partnera, aktivnosti na ispunjavanju preporuka u vezi sa poreskim izdacima, koji se odnose na gubitak prihoda budžeta zbog poreskih olakšica, izuzeća, oslobađanja, nižih poreskih stopa ili odloženog plaćanja poreza, dio su redovnih radnih zadataka. Nakon prošlogodišnjeg izvještaja o poreskim rashodima koji je usvojila Vlada, o ovom segmentu poreskog sistema redovno će se izvještavati, kao sastavni dio ciklusa budžetskog planiranja.
Istovremeno, radimo na izradi registra fiskalnih rizika kojim će biti obuhvaćeni rizici iz svih relevantnih oblasti, a dio registra biće kako kratkoročni, tako i dugoročni fiskalni rizici poput onih vezanih za klimatske promjene i demografiju, koji su prepoznati kao važni segmenti dugoročne održivosti javnih finansija.
Imajući u vidu sve navedeno, jasno je da implementacija Fiskalne strategije i sprovedene reforme garantuju očuvanje fiskalne stabilnosti i održavanje deficita u planiranim granicama, uz stvaranje temelja za dugoročni ekonomski rast, a samim tim i rast prihoda budžeta.
Rast budžetskih prihoda
Prihodi od PDV-a i akciza bilježe rast, ali su doprinosi osjetno manji u odnosu na lani. Kako Ministarstvo objašnjava ovaj trend i da li to ukazuje na probleme u naplati doprinosa ili na šire strukturne slabosti tržišta rada?
Prihodi budžeta za sedam mjeseci 2025. godine iznosili su 1.579,0 mil. € ili 19,9% procijenjenog BDP-a (7.918,5 mil. €), što je za 6,0 mil. € ili 0,4% veće u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrano u odnosu na plan prihoda budžeta za period januar-jul, realizovano je 98,4%. Značajna činjenica u realizaciji ispod plana u navedenom periodu jeste ostvarenje prihoda budžeta po osnovu donacija, čije ostvarenje očekujemo do kraja godine, a na čiju dinamiku naplate i na trenutak kada će ova sredstva biti uplaćena na račun državnog trezora ne možemo uticati, pogotovo imajući u vidu da su ovo uglavnom sredstva po osnovu Reformske agende, a koja su izvjesna i rezervisana za Crnu Goru.
Takođe, naplata prihoda budžeta za jul premašila je plan za 11,8 mil. €, odnosno za 4,8%, što znači da su u julu mjesecu vidjivi i efekti turističke sezone, kao i cjelokupno povoljne privredne aktivnosti u državi.
Kada su u pitanju prihodi budžeta po osnovu doprinosa za PIO, ova kategorija u posmatranom periodu ostvarena je u nižem iznosu, ali u istom periodu imamo rast prihoda budžeta po osnovu PDV-a, akciza, poreza na dobit pravnih lica, poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno imamo rast naplate ključnih poreza i svih kategorija prihoda budžeta koji ukazuju na rast ekonomske aktivnosti, smanjenje sive ekonomije, ali i značajan kontinuirani rast fiskalne discipline iz godine u godinu. Dakle, rastom naplate pomenutih kategorija prihoda budžeta nadomješten je pad prihoda po osnovu doprinosa.
Važno je istaći da bilježimo kontinuirani rast budžetskih prihoda po osnovu PDV-a od gotovo 13% više u odnosu na sedam mjeseci 2024. godine ili za čak 82,7 mil.€, uz istovremeno povećan i značajno ubrzan povraćaj PDV-a, što potvrđuje pravovremeno i odgovorno ispunjavanje obaveza države prema privredi.
Kada su u pitanju prihodi budžeta od akciza, bilježimo rast naplate gotovo svih kategorija akciza i to za gotovo 10% ili 19,3 mil.€ u odnosu na sedam mjeseci 2024. godine, od kojih je najvažnije pomenuti akcize na duvan i duvanske proizvode. Naime, akcize na duvan i duvanske proizvode, veće su 14% u odnosu na isti period prethodne godine,a samo u julu mjesecu akcize na duvan i duvanske proizvode naplaćene su za 69% više u odnosu na jul 2024. godine. Ovo je rezultat rasta prometa na tržištu duvana ali i dominantno predstavlja rezultat aktivnosti na suzbijanju nelegalnih aktivnosti na pomenutom tržištu, što je samo jedan segment borbe protiv sive ekonomije.
Rast glavnih kategorija prihoda budžeta je stabilan i dominantno se ostvaruje zahvaljujući rastu naplate poreza kroz rast potrošnje i ujedno rast ekonomske aktivnosti, jačanje fiskalne discipline, kao i suzbijanje sive ekonomije.
Uz navedeno, Fiskalnom strategijom Crne Gore usvojen je i niz mjera sa pozitivnim uticajem na prihode budžeta, koji su već evidentni i čiji efekti premašuju planirane.
Zaduživanje pod kontrolom, retail obveznice što širem krugu građanaDa li Ministarstvo razmatra novo zaduživanje u drugoj polovini godine i pod kojim uslovima bi to bilo moguće na međunarodnom tržištu kapitala?
Za finansiranje, Država će, u 2025. godini, koristiti depozite obezbjeđene u 2024. godini u iznosu od oko 290 miliona eura, kao i sredstva iz novog zaduženja, koja su obezbijeđena emisijom državnih obveznica na međunarodnom tržištu, krajem marta mjeseca, i to u iznosu od 850 miliona eura.
Crna Gora danas stoji na stabilnim fiskalnim temeljima, zahvaljujući odgovorno vođenoj ekonomskoj politici i povjerenju međunarodnih investitora. To najbolje potvrđuje martovska emisija evroobveznica od 850 miliona eura, koja je realizovana pod izuzetno povoljnim uslovima i kojom je obezbijeđena sigurnost finansiranja, likvidnost i stabilnost budžeta.
Takođe, ukoliko tržišni uslovi budu povoljni tokom godine, godišnjim Zakonom o budžetu ostavljena je mogućnost za dodatno zaduženje do 500 miliona eura, isključivo kao fiskalni bafer za period 2025–2027. kada dospijeva ukupno oko 2,1 milijarda eura glavnice i oko 565 miliona eura kamate. Ipak, to nije unaprijed donijeta odluka, već opcija koja će zavisiti od dinamike tržišta.
To neće biti novac za potrošnju, već mjera odgovornog planiranja i dugoročne stabilnosti. Poštujemo zlatno pravilo budžeta – zadužujemo se isključivo za otplatu postojećeg duga i kapitalne projekte, dok se svi tekući izdaci pokrivaju iz budžetskih prihoda.
U pogledu potencijalnih budućih zaduženja, Ministarstvo finansija odgovorno pristupa i intenzivno prati dešavanja na međunarodnom i domaćem tržištu, te će pravovremeno donijeti adekvatnu odluku o eventualnom aranžmanu, vodeći računa o povoljnim uslovima.
U cilju diversifikacije izvora finansiranja i jačanja domaćeg tržišta kapitala, Ministarstvo finansija pokreće inicijativu za uvođenje državnih obveznica namijenjenih građanima – tzv. retail obveznice. Prvi put građani će moći direktno ulagati u svoju državu, uz povoljnije uslove od bankarske štednje. Time im nudimo siguran i transparentan instrument ulaganja, a ujedno jačamo domaće tržište kapitala i finansijsku kulturu. Ove obveznice će biti prilagođene potrebama stanovništva, sa nižim nominalnim iznosima, kako bi bile dostupne što širem krugu građana, uz istovremeno očuvanje povjerenja u javne finansije.
Ministarstvo finansija je već preduzelo konkretne korake. Uspostavljen je dijalog sa poslovnim bankama, koje su iskazale interesovanje da učestvuju u procesu distribucije ovih obveznica. Upis će se vršiti jednostavno, putem mreže filijala banaka, bez dodatnih troškova za građane, jer će Ministarstvo finansija snositi sve troškove upisa.
Proces emisije će trajati dvije sedmice, pri čemu će se, ukoliko bude interesa, jedna dodatna sedmica rezervisati za upis od strane pravnih lica.
Takođe, biće izrađen Informacioni dokument, dostupan javnosti i svim bankama koje učestvuju u distribuciji, kao i posebna sekcija na sajtu Ministarstva finansija sa svim detaljima.
Naša vizija je da građani ne budu samo posmatrači, već aktivni učesnici u izgradnji stabilnijih javnih finansija i snažnije ekonomije.
