U dokumentu, koji je pripremilo Ministarstvo energetike, propisano je da je svaki subjekt naftne industrije dužan da odmah obavijesti nadležno ministarstvo o bilo kakvim poremećajima normalnog toka snabdijevanja koji mogu da ugroze tržište naftnih derivata u Crnoj Gori, piše Dan.
Procedure za postupanje u kriznim situacijama, odnosno krizne mjere, mogu se aktivirati u tri slučaja, predviđeno je u dokumentu “Krizni plan za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima”, koji je nedavno usvojila Vlada.
Krizne mjere će se aktivirati u slučaju sprečavanja nastanka poremećaja koji bi direktno uticao na snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori, a kada je očito da privredna društva koja obavljaju energetske djelatnosti u oblasti naftnih derivata neće biti u mogućnosti da obezbijede dovoljne količine goriva alternativnim vidovima snabdijevanja, zatim u slučaju poremećaja koji direktno utiče na domaće snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori, a kada privredna društva koja obavljaju energetske djelatnosti u oblasti naftnih derivata nisu u mogućnosti da obezbijede dovoljne količine goriva alternativnim vidovima snabdijevanja i u slučaju međunarodno koordinisane kolektivne akcije.
– U prva dva slučaja, odluka Vlade o aktiviranju kriznih mjera donosi se na osnovu procjene ministarstva i predloga Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja naftnim derivatima, dok se u trećem slučaju mjere aktiviraju na osnovu kolektivne odluke članica međunarodnog koordinacionog tijela čiji je Crna Gora član, odnosno sa čijom odlukom je Crna Gora solidarna – piše u dokumentu koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici.
Procedure za postupanje u kriznim situacijama u sva tri slučaja sprovode se po istim fazama.
Najprije ide preliminarno upozorenje, kojim se izvještava, odnosno istražuju se okolnosti ili konkretan događaj koji mogu uticati na poremećaje naftnog tržišta u Crnoj Gori, zatim upozorenje, gdje se prikupljaju dodatni podaci i informacije i razmatraju mogućnosti naftnih kompanija za alternativne vidove snabdijevanja, kao i potreba za usvajanjem Akcionog plana, potom ide aktiviranje krizne situacije i na kraju ukidanje krizne situacije.
U dokumentu, koji je pripremilo Ministarstvo energetike, propisano je da je svaki subjekt naftne industrije dužan da odmah obavijesti nadležno ministarstvo o bilo kakvim poremećajima normalnog toka snabdijevanja koji mogu da ugroze tržište naftnih derivata u Crnoj Gori. Ministarstvo odmah obavještava Savjet o zaprimljenom obavještenju u vezi sa poremećajima normalnog toka snabdijevanja.
Preliminarno upozorenje postoji u slučaju da dođe do situacije koja uključuje, ali se ne ograničava na situacije poput obavještenja o najavljenom prekidu rada nekog od postrojenja za skladištenje navedenih na spisku kritične naftne infrastrukture koji vodi resorno ministarstvo.
Zatim, u slučaju obavještenje o najavljenom prekidu rada neke od regionalnih rafinerija nafte iz koje se snabdijeva Crna Gora radi redovnog održavanja, padu komercijalnih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori na manje od deset dana prosječne prodaje u prethodnoj godini, značajanom padu uvoza naftnih derivata kamionskim cisternama iz Hrvatske i Albanije i iznenadnom i značajanom skoku nabavnih cijena naftnih derivata koji se uvoze u Crnu Goru.
Kada su u pitanju faze poremećaja u snabdijevanju, upozorenje postoji u slučaju da dođe do situacije koja uključuje, ali se ne ograničava na nenajavljen poremećaj ili obustavu otpreme naftnih derivata iz nekog od domaćih naftnih skladišta, nenajavljen poremećaj ili obustavu prihvata tankera u nekoj od domaćih luka, nenajavljen poremećaj ili obustavu otpreme naftnih derivata iz skladišnih postrojenja koja pripadaju regionalnim rafinerijama nafte iz kojih se opskrbljuje Crna Gora, nenajavljen poremećaj ili obustava otpreme naftnih derivata iz skladišnih postrojenja u lukama u Hrvatskoj i Albaniji, nenajavljen prekid u radu neke od regionalnih rafinerija nafte iz kojih se opskrbljuje Crna Gora, te pad komercijalnih rezervi naftnih derivata u Crnoj Gori na ispod pet dana prosječne prodaje u prethodnoj godini.
Mjere traju minimum 30 dana
Kada je u pitanju vremenski okvir kriznih mjera, on je predviđen na 30 dana.
Ukidanje kriznih mjera nastupa ukoliko Savjet utvrdi da ne postoji dalja potreba za kriznim mjerama, na osnovu redovnih procjena koje dostavlja nadležno ministarstvo ili u skladu sa informacijama Međunarodnog koordinacionog tijela, predlog za donošenje odluke o prestanku važenja odluke i Akcionog plana biće dostavljen Vladi na usvajanje.
– Predviđenim kriznim mjerama može da se poveća raspoloživo snabdijevanje korišćenjem obaveznih rezervi naftnih derivata ili da se smanji potražnja. Mjere imaju za cilj da obezbijede dodatne količine naftnih derivata na tržištu, tako da se, u najvećoj mjeri, omogući normalna, tržišno zasnovana raspodjela raspoloživih količina naftnih derivata. Ako je neophodno, Akcionim planom može da se omogući dodatno snabdijevanje povlačenjem obaveznih rezervi na određene lokacije ili raspodjelom određenim grupama korisnika na osnovu prioriteta. Mjere opšte ili posebne restrikcije potrošnje naftnih derivata mogu se preduzeti za određene svrhe ili u pojedinim sektorima – piše u dokumentu.
