Đukanović je tužbom tražio naknadu štete od 5.000 eura, a povredu časti, ugleda i dostojanstva bazirao je na tvrdnji da je odluka ASK-a, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine u iznosu od 16.741,24 eura, nezakonita.
“Budući da je navedena odluka predmet razmatranja pred Upravnim sudom Crne Gore, po tužbi Mila Đukanovića, prvostepeni sud je našao da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga je odbio”, kazali su danas u Osnovnom sudu u Podgorici.
“Predstavljen sam kao kriminalna i bahata osoba”
Đukanović je u tužbi naveo da je “predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori”.
“Iako sam više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore i te dužnosti obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način sam se odnosio i prema tuženoj agenciji”, napisao je Đukanović u tužbi protiv ASK-a.
Osnovni sud je njegov tužbeni zahtjev odbio kao preuranjen jer je odluka ASK-a, kojom je utvrđeno da je Đukanović postupio suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije zbog nepodnošenja izvještaja o uvećanju imovine u 2019. godini, predmet razmatranja pred Upravnim sudom Crne Gore.
Čekaju odluku Upravnog suda
“U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku povodom ocjene zakonitosti predmetne odluke ASK-a, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno.
Takođe, sud nalazi i da je tužbeni zahtjev i u dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan”, pojasnili su iz podgoričkog suda.
Đukanoviću je, navode, ukazano da ima pravo ponovo da podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke.
“Ako smatra da za to postoje osnovi, budući da se ovakvom odlukom ne smatra predmetna pravna stvar pravosnažno presuđenom”, kazali su u Osnovnom sudu u Podgorici.
