Rekordna izlaznost i izborni poraz Aleksandra Vučića označili su prekretnicu u srpskoj politici, dok iz Brisela stižu poruke podrške i poziv na reforme, piše CdM.
Evropski zvaničnici ocjenjuju da bi rezultat mogao otvoriti prostor za jačanje vladavine prava, slobode medija i demokratskih institucija, ali će stvarni dometi političke promjene zavisiti od poteza nove parlamentarne većine.
Poraz Srpske napredne stranke (SNS) i pobjeda studentskog pokreta na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji predstavljaju značajan zaokret u političkom životu te zemlje, sa mogućim posljedicama i za njen evropski put.
CdM piše u svom tekstu da nakon gotovo dvije godine protesta, u kojima su zahtjevi za odgovornost institucija, borbu protiv korupcije i poštovanje demokratskih principa postali centralne političke teme, birači su, prema izvještajima međunarodnih medija, u velikom broju izašli na birališta i podržali promjenu vlasti.
Prema izvještaju Rojtersa, Aleksandar Vučić priznao je izborni poraz, navodeći da, iako konačni rezultati još nijesu bili poznati, studentski pokret može očekivati između 135 i 140 poslaničkih mjesta, dok bi njegov politički blok imao oko 105 mandata.
Te brojke, međutim, treba posmatrati kao preliminarne procjene iznesene u izbornoj noći, a ne kao konačne rezultate.
Američka agencija AP ocijenila je da je riječ o „tektonskom političkom preokretu“, dok BBC izvještava o slavlju na ulicama Beograda nakon Vučićevog priznanja poraza. Ipak, konačnu ocjenu izbornog procesa i potvrdu rezultata treba prepustiti nadležnim institucijama i posmatračkim misijama.
Brisel vidi priliku, ali i obavezu
Reakcije iz Evropske unije ukazuju na očekivanje da politička promjena u Srbiji bude praćena konkretnim institucionalnim reformama. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je studentskoj listi i poručila da je Brisel spreman da podrži reformske procese.
„Spremni smo da podržimo reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija, kao i da zajednički radimo na unapređenju evropske budućnosti Srbije i njenom napretku ka članstvu u Evropskoj uniji“, navela je fon der Lajen.
Njena poruka pokazuje da će odnos nove političke većine prema temeljnim demokratskim standardima biti jedan od ključnih kriterijuma za dalji napredak Srbije ka članstvu u EU. Napredak će zavisiti od sprovođenja reformi, konkretnih rezultata i ispunjavanja obaveza koje Srbija ima u pristupnom procesu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da bi za Srbiju moglo početi novo poglavlje, naglašavajući da su vrijednosti na kojima insistiraju građani ujedno i temelj Evropske unije.
„Nakon gotovo dvije godine protesta za demokratiju, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, građani Srbije izašli su u istorijskom broju. Čestitamo studentskoj listi na pobjedi! Upravo su to vrijednosti koje čine srž naše Evropske unije“, poručila je Kos.
Dodala je da su „vrata EU otvorena“ i da je Brisel spreman da sa Srbijom krene naprijed.
Picula: Volja birača zaslužuje puno poštovanje
Evropski izvjestilac za Srbiju Tonino Picula poručio je da odluka građana mora biti poštovana, uz jasno razdvajanje izborne volje od konačne ocjene regularnosti izbornog procesa.
„Građani Srbije večeras su uvjerljivom većinom odlučili kakvu budućnost žele. Ocjenu izbornog procesa treba prepustiti posmatračima, ali volja birača zaslužuje puno poštovanje“, naveo je Picula.
On je ukazao i na naredne prioritete: „Sada je vrijeme za vladavinu prava, reforme i institucije koje služe svim građanima. To bi trebao biti put prema EU.“
Od tragedije u Novom Sadu do izborne promjene
Prema izvještajima međunarodnih agencija, nezadovoljstvo Vučićevom vlašću dodatno je pojačano nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Tragedija je postala povod za masovne proteste i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti, a studentski pokret postepeno je prerastao u širi politički izazov vladajućoj strukturi.
Rojters navodi da su protesti bili usmjereni protiv korupcije i onoga što kritičari vlasti opisuju kao autoritarne tendencije. Istovremeno, agencija podsjeća da je Vučić tokom svog dugogodišnjeg političkog uspona predvodio Srbiju kroz period ekonomskog razvoja, dok se njegova vlast suočavala sa sve izraženijim nezadovoljstvom dijela javnosti.
AP je izbore opisao kao svojevrstan referendum između Vučićeve Srpske napredne stranke i studentske liste koju podržavaju mladi. Takva ocjena odražava političku polarizaciju u Srbiji, ali i činjenicu da su studentski zahtjevi postali širi okvir za artikulisanje nezadovoljstva dijela građana.
Velika izlaznost, o kojoj izvještavaju međunarodni mediji, dodatno je povećala politički značaj rezultata.
Regionalni značaj i evropski test
Promjena vlasti u Srbiji mogla bi imati značaj i izvan njenih granica. Kao jedna od država Zapadnog Balkana, Srbija ima važnu ulogu u regionalnim političkim odnosima, bezbjednosti i dinamici evropskih integracija. Zbog toga će eventualni zaokret u njenoj unutrašnjoj politici biti pažljivo praćen i u susjednim zemljama, uključujući Crnu Goru.
Za Podgoricu je posebno važno pitanje da li će političke promjene u Beogradu doprinijeti snažnijem oslanjanju regiona na evropske standarde i institucije. Ipak, konkretne posljedice po regionalne odnose zavisiće od političkog programa nove većine, odnosa prema susjedima i spremnosti da se evropske obaveze sprovode u praksi.
Izborni rezultat istovremeno otvara pitanje koliko su studentski pokreti, građanska mobilizacija i zahtjevi za institucionalnom odgovornošću sposobni da se pretvore u održivu političku platformu. AP ukazuje na mogući širi značaj ovog ishoda za studentske pokrete u Evropi, ali dugoročni uticaj zavisiće od toga da li će izborna pobjeda biti praćena stabilnim institucijama i jasnim programom upravljanja.
Pobjeda je početak, ne završetak
Najveći izazov za studentsku listu neće biti samo formiranje parlamentarne većine, već pretvaranje predizbornih zahtjeva u konkretne javne politike. Reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, sloboda medija i nezavisnost institucija zahtijevaju dugoročne procese, transparentno donošenje odluka i mehanizme kontrole vlasti.
Istovremeno, od Evropske unije očekivaće se da političke poruke podrške prati dosljednim insistiranjem na mjerljivim rezultatima. Evropski put Srbije neće zavisiti samo od promjene političkog rukovodstva, već i od toga da li će nova vlast pokazati spremnost da prihvati ograničenja moći i obezbijedi jednaku primjenu zakona.
Za Brisel, Beograd i region sada je glavno pitanje isto: hoće li izborna promjena biti pretvorena u institucije koje rade u interesu svih građana?
