Objavljujući biografije kandidata za sudije Ustavnog suda Jovana Jovanovića i Mirjane Radović, Skupština Crne Gore nenamjerno je otkrila njihove matične brojeve i brojeve ličnih karata.
Greška je nastala kada su, uz ostalu dokumentaciju, na sajtu objavljene i fotokopije ličnih karata kandidata, na čijoj poleđini su ostali vidljivi ovi podaci.
Iako su sa većine dokumenata uklonjeni matični brojevi i ostali lični podaci, previd priređivača doveo je do ozbiljnog propusta.
Pobjeda je, odmah nakon što je uočila problem, o tome obavijestila Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i Skupštinu Crne Gore. Redakcija nije objavila priču dok Skupština nije reagovala i uklonila dokumenta, kako bi spriječila da podaci postanu dostupni široj javnosti i čitaocima koji bi ih mogli dodatno dijeliti.
Iz AZLP-a su poručili da će slučaj tretirati kao inicijativu za vršenje nadzora, kako bi se utvrdilo činjenično stanje. Skupština je, s druge strane, priznala propust i navela da je riječ o tehničkoj grešci.
Objava navedenih podataka dogodila se usljed tehničkog propusta prilikom obrade pristigle dokumentacije. Greška je ispravljena u najkraćem roku, a podaci su propisno uklonjeni sa veb-stranice Skupštine Crne Gore – saopšteno je iz Odjeljenja za odnose s javnošću, uz izvinjenje zbog nenamjernog propusta.
Ipak, problem nije potpuno riješen. Iako su kopije ličnih karata uklonjene iz javne pretrage, podaci su i dalje bili vidljivi putem direktnog linka koji je Pobjeda ranije poslala Skupštini i AZLP-u. Još jednom se pokazalo da staro pravilo – jednom na internetu, uvijek na internetu – i dalje važi.
Upozorenje prije propusta
Zanimljivo je da je samo nekoliko dana ranije AZLP upozorila institucije da prilikom objavljivanja dokumenata na svojim sajtovima moraju pažljivo anonimizovati lične podatke.
Agencija je u prethodnom periodu primila više pritužbi građana upravo zbog objavljivanja dokumenata koji nijesu adekvatno zaštićeni – među njima i onih koji su se nalazili na portalu Vlade Crne Gore.
Zbog toga se AZLP obratila Ministarstvu javne uprave, koje upravlja vladinim portalom, zahtijevajući da upozori administratore da se moraju pridržavati Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Agencija je uočila da se slični propusti dešavaju i u drugim institucijama.
Kazali su da je evidentna namjera rukovaoca da zaštiti lične podatke markiranjem crnom bojom, ali, kako su upozorili, takvi „zacrnjeni“ podaci često ostaju čitljivi zumiranjem dokumenta ili na određenim uređajima
Umjesto površne anonimizacije, Agencija preporučuje fizičko prekrivanje podataka neprozirnom trakom ili drugi metod koji ih čini potpuno nečitljivim.
Afirmišući pravo javnosti da zna, uz istovremeno poštovanje prava na privatnost, apelujemo na sve rukovaoce da s dužnom pažnjom objavljuju dokumenta i spriječe povredu prava građana – smatraju u AZLP.
Građani sve svjesniji, problemi sve složeniji
U godišnjoj analizi rada, AZLP konstatuje rast broja pritužbi i žalbi građana, što pokazuje da svijest o pravima u oblasti zaštite privatnosti postaje sve veća.
Istovremeno se suočavamo s novim izazovima – od zloupotrebe podataka u digitalnom prostoru do balansiranja između zaštite privatnosti i javnog interesa – navodi se u izvještaju.
