Zdravstveni sistem Crne Gore danas je spremniji da odgovori na izazove nego prethodnih godina, rekao je ministar zdravlja Vojislav Šimun, navodeći da je fokus tog Vladinog resora na stvaranju temelja za održiv i kvalitetan sistem za buduće generacije.
Šimun je, odgovarajući na pitanja poslanika na posebnoj sjednici Skupštine, kazao da izazovi u crnogorskom zdravstvenom sistemu nijesu nestali, ali da se svakodnevno radi na njihovom rješavanju.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković pitao je Šimuna da li bi kao građanin bio zadovoljan zdravstvenom uslugom koju pruža sistem kojim rukovodi, navodeći da je najveći problem u crnogorskom zdravstvu način na koji se njime rukovodi.
– Ako je odgovor da ste zadovoljni, onda se bojim da Vi i građani ne živite u istoj stvarnosti i ne dijelite isti zdravstveni sistem – rekao je Eraković.
Šimun je kazao da se zdravstveni sistem u Crnoj Gori gradi kroz unapređenje infrastrukture i opreme, ali i kroz usvajanje zakona, strategija i protokola.
– Ministarstvo zdravija, u prethodne dvije i po godine, donijelo je nova i moderna zakonska rješenja kojima smo postavili temeij za efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – rekao je Šimun.
Kako je dodao, stvari rješavaju sistemski.
– Ja vjerujem da se danas, prvi put nakon dugo vremena, ne bavimo gašenjem pojedinačnih problema, već gradimo temelje za zdravstveni sistem koji će biti održiv i kvalitetan i za naredne generacije – naveo je Šimun.
On je kazao da to traži vrijeme, ali da misli da su na dobrom putu.
Eraković je kazao da građani tako ne misle i da to pokazuje da se ne ide u pravom pravcu.
– Ni ja ni građani nijesmo dobili pravi odgovor – rekao je Eraković, dodajući da konačni rezultati postupaka i projekata o kojima Šimun govori nijesu dobri.
Poslanik DPS-a Nermin Abdić pitao je Šimuna da li je zdravstveni sistem kadar da odgovori na sve izazove, navodeći da je dobio preko 100 upita građana pred održavanje sjednice Skuštine, koji ukazuju na različite konkretne probleme u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Šimun je kazao da zdravstveni sistem danas jeste sposobniji, nego što je bio prethodnih godina, da odgovori na izazove.
– Isto tako, ne tvrdimo da su svi problemi riješeni – rekao je Šimun, dodajući da se u prethodne dvije godine nijesu bavili kozmetikom, već suštinom.
On je naveo da su se bavili unapređenjem različitih segmenata zdravstvenog sistema.
Šimun je kazao da su u prethodnom periodu radili i na standardizaciji kvaliteta zdravstvene usluge, ukazujući na protokole i vodiče na kojima se radi. „Skoro 500 će biti završeno do kraja ovog mjeseca, a cilj nam je tri hiljade“.
– Sve ovo što preduzimamo, u oblasti infrastrukture, kadra, opreme, digitalizacije, protokola, zakona i međunarodne saradnje, su reforme koje treba ovaj sistem da učine otpornijim i kadrijim da odgovori na izazove u narednom periodu – rekao je Šimun.
Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić pitao je Šimuna da li je upoznat sa stanjem u kojem se nalazi Zdravstvena stanica u Gusinju i šta je Ministarstvo preduzelo povodom unapređenja zdravstvenih usluga u toj opštini.
Omeragić je rekao da ima mnogo prostora za unapređenje stanja u Zdravstvenoj stanici u Gusinju i da uslovi u kojima rade ljekari nijesu na najboljem nivou.
Šimun je rekao da je činjenica da Zdravstvena stanica u Gusinju funkcioniše u jako starom objektu.
Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu zdravstvena stanica je malo uređena, ali je prostorno ograničena.
Šimun je, govoreći o kadrovima, rekao da u Gusinju ima dva ljekara i da su obezbijedili pedijatra iz Kliničko-bolničkog centra Berane i internistu.
– Mislim da ovdje, u saradnji sa lokalnom samoupravom, treba ući u projekat izgradnje novog objekta zdravstvene ustanove – kazao je Šimun.
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko pitao je koje medicinske specijalnosti i uže specijalnosti danas najviše nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.
Šimun je rekao da su kičma svakog zdravstvenog sistema zdravstveni radnici i da treba voditi računa o njihovom zadovoljstvu, o adekvatnom zapošljavanju, adekvatnom planiranju specijalizacije i subspecijalizacije.
– U tom domenu smo se trudili da budemo sistematični i činjenica je da od novembra 2023. godine kada sam stupio na funkciju do danas u javnom zdravstvenom sistemu imamo 153 ljekara više – rekao je Šimun i naveo da je, u periodu kada je bio specijalizant i klinički ljekar, od 2014. do 2018. godinem Crnu Goru napustilo preko 100 ljekara.
On je kazao da je tako bilo zato što je raspisivano vrlo malo raspisivalo specijalizacija, bilo je teško doći do posla, pa i čak do pripravničkog.
Šimun je rekao da aktuelna administracija radi na izgradnji bolnica i domova zdravlja, ali i razmišlja ko će u njima raditi.
– U tom smislu smo u protekle tri godine imali rekordan broj raspisanih specijalizacija i subspecijalizacija. Međutim, pored toga, mladim ljekarima smo obezbijedili i veće naknade za odvojeni život u smislu onih koji specijaliziraju u inostranstvu, pa smo mjesečnu naknadu podigli sa 330 na 660 eura – istakao je Šimun.
Kako je kazao, mislilo se i na Medicinski fakultet, pa su povećali broj programa specijalizacije.
– U početku je to samo bila porodična medicina i radiologija, a danas imamo specijalističke programe pedijatrije, preventivne stomatologije, opšte hirurgije, anesteziologije, urgentne medicine, epidemiologije – dodao je Šimun.
On je naglasio da su povećali broj datih specijalizacija, programa za specijalizante, ali i samih ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.
Prema riječima Šimuna, dodatan iskorak bilo je i donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji omogućava mladim ljekarima da nakon završenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita mogu odmah dobiti specijalizaciju iz nedostajućih zdravstvenih grana, pogotovo u predjelu primarne zdravstvene zaštite – domova zdravlja i hitne medicinske službe.
On je kazao da su, zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, podigli kvote za upis na Medicinski fakultet, pa su prošle studijske godine bila 52 upisana, a ove 66.
Šimun je naveo da je sada na specijalizaciji oko 400 specijalizanata.
– Ono što me posebno ohrabruje je da ove godine imamo 60 svršenih ljekara koji su stekli uslov za polaganje stručnog ispita. Jedna grupa od 20 je u junu to završila, a u septembru i oktobru očekujemo još 40 – rekao je Šimun i dodao da su to ljudi koji će osvježiti zdravstveni sistem.
On je naveo da je važno i da se radi na kontinuiranoj medicinskoj edukaciji, dodajući da je 2023. godine za to u budžetu zatekao 200 hiljada eura, dok se danas izdvaja 500 hiljada, uz efikasnost od preko 90 odsto.
– Prije 2020. godine su bili nešto viši ti iznosi, ali dio je išao na kupovinu opreme – rekao je Šimun.
On je naveo da je smanjen i broj dežurstava, kao i pedijatrijskih noćnih smjena.
– Ovo su sve neke mjere koje bi trebalo da daju rezultate na duže staze, svi specijalizanti će se vratiti kroz četiri-pet godina, ali već u ove tri godine imamo pozitivan bilans – kazao je Šimun.
On je ocijenio da su platili ceh nekih ranijih politika, neadekvatnog i nedovoljnog raspisivanja specijalizacija, ali da polako oporavljaju sistem.
Šimun je rekao da je broj specijalizacija 2018. godine bio 54, 2019. godine 103, prošle 221, a ove 291.
Poslanica Nove srpske demokratije Bojana Pićan pitala je Šimuna o značaju izgradnje univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici za zdravstveni sistem Crne Gore.
Šimun je kazao da je to jedan od krunskih infrastrukturnih projekata zdravstvenog sistema u istoriji Crne Gore, dodajući da Crna Gora prvi put poslije 50 godina dobija najveću bolnicu u državi.
– Lokacija je birana tako da bude u medicinskoj četvrti i preko puta KCCG, jer će se ove dvije ustanove oslanjati jedna drugu – rekao je Šimun.
On je pojasnio da se predviđa ukupni kapacitet od 779 bolničkih mjesta i funkcionalnih pozicija, od čega 553 za odrasle pacijente i 226 za pedijatriju.
Kako je dodao Šimun, univerzitetski klinički centar sadržaće i novu dječiju bolnicu, jer je postojeća, između ostalog, starija i od KCCG.
Kada su u pitanju liste čekanja, Šimun je podsjetio da Crna Gora u dosta grana medicine ima dovoljan broj ljekara, ali ne i dovoljno prostora ili opreme.
– Mnogo će veća iskoristivost biti moguća: Imaćemo, između ostalog, oko 20 operacionih sala – rekao je Šimun.
On je rekao da je ponosan što je cijela Vlada uložila napor u proces pripreme i realizacije tog projekta.
– Ovo će biti praktično temelj budućeg razvoja zdravstvenog sistema Crne Gore i nešto što će ova Vlada ostaviti građanima Crne Gore – rekao je Šimun.
U pisanom odgovoru Šimuna navodi se da se završetak glavnog projekta i njegove revizije očekuje do kraja ove godine, dok je početak pripremnih radova planiran početkom naredne.
– Početak izgradnje očekuje se u januaru 2028. godine. Predviđeni rok za završetak radova je 2031. godina, uz pretpostavku nesmetanog odvijanja svih admmistrativnth, finansijskih i ugovornih procedura – zaključuje se u odgovoru.
Poslanicu Građanskog pokreta URA Milenu Vuković interesovalo je da li je Šimun zadovoljan stanjem na Institutu za onkologiju na KCCG.
Šimun je kazao da je onkologija veoma važna za sistem zdravstva, dodajući da je Ministarstvo zdravlja to pokazalo kroz ulaganja i organizaciju procesa nabavke ljekova, kao i reorganizaciju rada pojedinih konzilijuma.
– Dosta smo se pomjerili naprijed, ali ima stvari koji prave problem, poput centralizacije, zbog čega uslovi nekad nijesu kako treba – rekao je Šimun.
On je istakao da u Institutu, kada je u pitanju rad doktora i medicinskog osoblja, rade stručnjaci koji imaju znanje i empatiju.
Iz Ministarstva se, kako je dodao, trude da ih osnaže kroz edukacije i opremu.
Šimun je naglasio potrebu i značaj decentralizacije, dodajući da se trude da organizuju i po prioritetima daju preglede onkološkim pacijentima.
– Zadovoljan sam pravcem u kom se razvija Institut, a vjerujem da ćemo, kroz decentralizaciju i ulaganja, doprinijeti da se situacija još popravi – rekao je Šimun, dodajući da ima mjesta za napredak, a li da to izuskuje određeno vrijeme.
Vuković je kazala da govori kao neko ko često boravi na Institutu, ukazujući na svoje iskustvo i ono što joj govore ljudi koji su tamo.
Pacijenti, prema njenim riječoma, na Institutu čekaju po sedam do devet sati kada treba da prime terapiju.
– U neuslovnom prostoru čekaju terapiju po par sati nakon pregleda. Oni su toliko razočarani i ljuti – rekla je Vuković, dodajući da su, sa druge strane, ljekari i medicinsko osoblje koji tamo rade najviše izloženi tim kritikama.
