Skupština je juče završila raspravu o Prijedlogu odluke o proglašenju Prostornog plana Crne Gore (PPCG) koji će biti na snazi do 2040. godine. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović nije uslišio zahtjev opozicije da povuče prijedlog, negirajući da je procedura donošenja bila nezakonita i netransparentna.
– Zakonska procedura, a ne ova koju su smislili mediji i nevladine organizacije, u potpunosti je ispoštovana. Procedura se ne odvija u Vladi, nego u Skupštini kada je neophodno da imamo saglasnost Agencije za zaštitu životne, a mi je imamo. I ja bih volio da smo je imali nekoliko dana ranije, ali to nije razlog da odložimo usvajanje na nedjelju dana i time ne ispunimo obavezu i ostanemo bez nagrade od 2,3 miliona eura – kazao je Radunović juče u Skupštini odgovarajući na kritike što je Vlada usvojila prijedlog PPCG prije nego je Agencija dala mišljenje na izvještaji o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Iz opozicije tvrde da je nacrt PPCG na osnovu kojeg je sprovedena javna rasprava pretrpio značajne izmjene, posebno kada je riječ o projektu Velje brdo i planovima na Buljarici, što iz resornog ministarstva negiraju. Isto tvrdi i rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović koja navodi da je nacrt plana samo unaprijeđen, te da nijedno strateško novo opredjeljenje nije unijeto u prijedlog. U suprotnom bi, kako tvrdi, i sama kazala da je potrebna nova javna rasprava.
Radunović je kazao da su i Buljarica i Velika plaža odavno u Master planu te da ni ovim planom nijesu tretirani drugačije.
– Nema nikakvih promjena, niko ne predviđa da se gradi na plaži, ali bismo kao vlast i političari bilo vrlo nerazumni kad bismo takav potencijal, kakav je zaleđe, ostavili neiskorišćen – kazao je Radunović.
Politički udarci
Jovanović je kazala da su često trpjeli političke udarce dodajući da iznenađuje što se ovih dana pojavljuju pitanja uprta protiv plana, iako su sve organizacije i građani bili pozvani da daju svoje prijedloge.
– Svakoj nevladinoj organizaciji dat je odgovor na svako pitanje. Očito da nije bilo dovoljno, jer se ponovo postavljaju pitanja oko Komarnice i Sinjajevine. Proces je bio potpuno transparentan, predstavnici svih opština su bili u stručnom timu, lično sam bila na javnim raspravama u svim opštinama i stotine ljudi sa kojima sam razgovarala dobili su odgovore na svako pitanje – kazala je Jovanović dodajući da bi Crna Gora bila zaista razvijena zemlja kada bi se realizovalo barem 70 odsto plana.
Nikola Milović (DPS) i Branislav Nenezić (SD) PPCG vide kao spisak želja. Milović je, kako je naveo, kao neko ko je radio na dijelu plana, iznenađen nivoom političkog populizma i revanšizma.
– Plan je prošao četiri premijera i pet ministara prostornog planiranja i pet izgubljenih godina. Više nije prostorni plan od 2020. do 2040, već pet godina manje – kazao je Milović.
Dejan Đurović (NSD) je stava da protiv Plana može glasati samo onaj ko ne misli dobro državi. Kazao je da se stalno govori o potrebi razvoja ekskluzivnog turizma, a nailazi se na osude kad naiđe zainteresovani investitor. Isto se, kako je kazao, odnosi i na stalnu potrebu rješavanja stambenih pitanja.
– Očekujem ove godine zakon o legalizaciji objekata u kojem ćemo vidjeti rezultate nekorektnog građenja u Crnoj Gori bez ikakve kontrole i želje da se urbanistički sredi država, nego od izbora do izbora dozvolite gradnju da bi se dobili glasači. Rezultat toga će biti vrlo težak kada dobijemo informaciju o broju nelegalnih objekata – kazao je Đurović.
Sporazum sa UAE
Bivša ministarka prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović (Ura) je kazala da je tokom njenog mandata utvrđen nacrt PPCG te da će, imajući u vidu Sporazum sa UAE, i njen raniji i trud stručnog tima biti uzaludan jer se nigdje ne navodi obaveza poštovanja PPCG.
– Ciljano nijeste sačekali da se uradi PPCG prije sporazuma sa UAE, već ste konačnu verziju prilagodili tom sporazumu. Ne mogu da prihvatim da sada vi koji ste to uradili nama govorite, ako imamo zamjerku, da smo protivnici razvoja Crne Gore – kazala je Novaković-Đurović.
Ukazala je da je svjesna da zakon ne nalaže da je neophodna saglasnost Agencije za donošenje PPCG, ali je obaveza Vlade da se sa njim upozna, što nije bio slučaj, imajući u vidu da je prijedlog utvrđen deset dana prije nego je stiglo mišljenje Agencije.
– Da li je moguće da sav trud stručnog tima vi na ovakav način suprotno procedurama, na brzinu, na kraju želite u potpunosti da anulirate. Tražite da se hitno izglasa ovaj prijedlog, a vaša vlada je držala u fioci dokument skoro četiri mjeseca, vaša vlada ga je usporila. Ne postoje razlozi hitnosti niti razlozi da kršite procedure – kazala je bivša ministarka aktuelnom ministru.
Problematizovala je i na osnovu kojeg kriterijuma se projekat Veljeg brda uopšte našao u planu, imajući u vidu da nijesu sprovedene nikakve studije u vezi sa tim. Novaković-Đurović je ukazala da se i pored seizmičkog rizika, posebno na Primorju, ne ide u pravcu smanjenja gradnje, što bi bila jedina logična strateška odluka.
Tražila je od Radunovića da se jasno odredi da li će se HE Komarnica graditi ili ne, iako, kako navodi, zna da hoće i to bez obzira na stav Agencije da li će štetiti sredini. Radunović je kazao da ne zna nikog ko ne vidi da je riječ o velikom energetskom potencijalu neophodnom za sistem, te tvrdi da se kanjon Nevidio i okolina neće mijenjati, ali da će HE biti sa manjim kapacitetom. Osvrnuo se i na kritike oko Veljeg brda.
– Velje brdo vas sve žulja, jer sad vidite da ga ima iako ste se smijali i govorili da je predizborna priča. Vidite da stvaramo uslove da se gradi i sad prelazite na drugu vrstu kritike. Nijeste valjda očekivali da pitanja za Velje brdo uređuje PPCG, to će rješavati PUP Podgorica, što će biti brzo. Odmah poslije toga kreću kamioni i bageri. To je obećanje, a ne prazna priča – kazao je Radunović dodajući da će rješavati problem podstanara u zavisnosti od njihovog interesovanja, te da se stanovi neće graditi napamet.
Nikola Rakočević (DPS) se interesovao ko će da realizuje 623 km putne infrastrukture, navodeći da za pet godina nijesu ekser zaboli nego su samo otvarali puteve koje je realizovala ranija vlada.
Optužbe NVO sektora
Nevladine organizacije CZIP, Kana, Centar za istraživačko novinarstvo, Crnogorsko društvo ekologa, Dr Martin Šnajder, Green Home i CEE Bankwatch Network nazvali su Agenciju za zaštitu životne sredine saučesnikom u nezakonitom usvajanju PPCG.
– Posebno zabrinjava činjenica da revidirana strateška procjena uticaja na životnu sredinu na PPCG, kao ni prateća saglasnost Agencije još nijesu dostupne javnosti, niti su bile sastavni dio dokumentacije koju su razmatrale Vlada i Skupština. Prema dostupnim informacijama, Agencija je saglasnost izdala tek dan uoči sjednice skupštinskog odbora, uz obrazloženje da dokument „kvalitetan“ i da sadrži „dobre preporuke“ — iako je bilo jasno da te preporuke neće biti uključene u konačnu verziju Plana. Agencija je imala zakonsko pravo da odbije saglasnost ako ključne preporuke nijesu uvažene, ali je odlučila da to ne učini – poručuju nevladine organizacije.
Pretpostavljaju da je Agencija, umjesto da zaštiti zakonitost i javni interes, obustavila postupak i omogućila Vladi da pod izgovorom „javnog interesa“, izdejstvuje saglasnost za dokument čije preporuke nijesu u potpunosti inkorporirane u PPCG. Pozivaju Agenciju da objasni kakva je bila procedura te zbog čega su dali saglasnost dva dana prije odlučivanja u Skupštini o dokumentu kojim se ,,stavlja pečat“ tj. zatvara mogućnost daljih izmjena Plana. Ponovo ukazuju na razlike između nacrta PPCG koji je bio na javnoj raspravi u odnosu na aktuelnu verziju.
– U finalni dokument naknadno su ubačene izmjene koje mijenjaju status brojnih područja — uključujući i ona predložena za zaštitu u okviru Natura 2000 mreže. Prenamjene zaštićenih prostora, poput Buljarice i Ćemovskog polja u građevinske zone, učinjene su bez ikakvog pravnog osnova i bez prethodnog uključivanja javnosti. U Plan je bez rasprave uvršten i megalomanski projekat Velje brdo — urbanistički zahvat za 40.000 stanovnika — suprotno važećim prostornim politikama – navode u saopštenju dodajući da postoje i ozbiljne kontradikcije između tekstualnog i grafičkog dijela dokumenta.
