Crnogorska Prva banka, koja je dijelom u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića tužila je bivšeg potpredsjednika Vlade i funkcionera DNP-a Miluna Zogovića zbog povrede ugleda i časti, zahtijevajući naknadu nematerijalne štete.
Portal Borba, koji je imao uvid u tužbu, piše da su povod izjave koje je Zogović iznio u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva (u dokumentaciji se navodi i Adria TV), a koje se tiču poslovanja banke i transakcija sa državnim sredstvima.
U tužbi, koju zastupaju advokati Velibor Marković i Sanja Lugonja, navodi se da je Zogović iznio niz „neistinitih i uvredljivih navoda“ koji su nanijeli štetu reputaciji banke.
Poseban akcenat stavljen je na Zogovićeve tvrdnje o navodnim aferama, te o „žongliranju jednog miliona 11 puta između države i Prve banke“.
Iz pravnog tima Prve banke oštro odbacuju navode o fiktivnim transakcijama, pojašnjavajući da se radilo o standardnim procedurama u bankarskom sistemu. Prema dokumentaciji, sporna sredstva uplaćena su po osnovu budžetske obaveze prema Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje.
„Interpretacija prema kojoj je navodno vršeno ‘žongliranje’ proizilazi iz nerazumijevanja načina na koji funkcioniše platni promet i međubankarsko poravnanje. Činjenica da je obaveza evidentirana kroz više sukcesivnih knjiženja ne znači da je riječ o simuliranom plaćanju“, navodi se u tužbi.
Tužilac dalje navodi da je Zogović „ekonomski laik“, što mu, kako tvrde, ne daje za pravo da bez provjere iznosi teške optužbe.
Banka ističe da je Zogović, kao javna ličnost, bio dužan konsultovati stručnjake prije nego što je javno optužio banku za malverzacije, te da je to učinio sa „zlom namjerom“ da kompromituje instituciju.
Kao ključni dokaz, banka je priložila izvod iz analitičke kartice (kartica računa u platnom prometu) iz marta 2009. godine, koji pokazuje seriju priliva od po milion eura na račun Regionalnog vodovoda.
Banka tvrdi da su ova sredstva bila depozit klijenta i da ih banka nije mogla koristiti za sopstvene potrebe, demantujući tvrdnje da je novac „vraćan državi“ na nepropisan način.
Sudski postupak bi trebalo da utvrdi da li je Zogović prekoračio granicu slobode govora ili su njegovi navodi bili zasnovani na opravdanom interesu javnosti i dostupnim informacijama.
