Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova u Podgorici od 5. oktobra prošle godine do 8. februara ove godine dostavljeno je 12 novih predloga i dopuna jednog predloga.
Između ostalih, odbornik saveza “Za budućnost Podgorice” Mitar Šušić dostavio je Savjetu pet predloga. On je predložio da saobraćajnice nose ime ruskih pisaca Fjoroda Dostojevskog i Lava Nikolajeviča Tolstoja, zatim po Momčilu Gavriću, učesniku Solunskog fronta, kao i po muftiji Šefketu Kurtu, kao i po caru Dušanu, kako je obrazložio, najznačajnijem vladaru svih Južnih Slovena.
Šušić je za Portal RTCG rekao da očekuje podršku za navedene predloge.
“Radi se o ličnostima koje su u svom vremenu ostavile trag koji će biti prepoznatljiv vjekovima nakon njih. Njihov značaj za naše prostore i doprinos univerzalnim civilizacijskim vrijednostima je takav da ne ostavlja sumnju u pogledu osnovanosti ovih predloga. Nevjerovatno je da Tolstoj i Dostojevski, kao klasici svjetske književnosti do sad nisu imali ulicu u Podgorici. Car Dušan, kao najveći vladar i jedan od prvih zakonodavaca ovih prostora, takođe zaslužuje da mu se ime spominje u ovom gradu. Tuzlanski muftija Šefket ef. Kurti primjer je vjerskog lidera koji nije dozvolio da aktuelna politika vremena i prostora u kojem je živio nadjača Božije zakone pravde i ljubavi u ljudima, a Momčilo Gavrić je sticajem životnih okolnosti postao najmlađi učesnik Prvog svjetskog rata i proboja Solunskog fronta”, objasnio je Šušić .
Odbornici Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović predložili su da ulicu dobije Miodrag Džijo Marković, pedijatar, ali i Pavle Bulatović, nekada ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore.
Vladimir Čađenović za portal Javnog servisa kaže kako očekuje da njegov predlog za preimenovanje nekih ulica u Podgorici naiđe na podršku kolega u skupštini grada. Kako je kazao Čađenović, uputio je predlog nadležnom savjetu da jedna ulica u glavnom gradu nosi ime Bulatovića i očekuje pozitivan odgovor.
“Njegova ličnost i djelo zaslužuju da Glavni grad Crne Gore se oduži jednom od njenih najboljih sinova koji je bez mrlje proživio životni vijek ostavljajući značajni trag od Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, preko najznačajnijih državnih funkcija do njegovog nevinog stradanja od struktura kojima je smetao njegov lični i politički ugled i bezrezervna spremnost da se suprostavi kriminalnim strukturama. Očekujem jednoglasnu podršku našem predlogu”, kazao je Čađenović.
U ime mještana Komana Branimir Radulović je predložio da se bulevar od Podgorice do Danilovgrada nazove po sudiji Suli Radovom, a da se saobraćajnica u Tološima koja nosi ime Sule Radova preimenuje.
Mjesna zajednica Proleter predložila je da se Ulica Pavla Paše Vukovića preimenuje u Ulicu cara Dušana ili Milana Tepića, objavio je Dan.
O ovim predlozima, kako je saopštio predsjednik Savjeta Boris Pejović, članovi ovog skupštinskog radnog tijela će se izjasniti na sjednici koja će biti održana sredinom mjeseca.
Pejović je objasnio da procedura za određivanje naziva ulica je regulisana Odlukom o obrazovanju radnih tijela Skupštine Glavnog grada, a primjenjuju se i odredbe Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakona o spomen – obilježjima.
“Odredbama člana 10 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore propisano je da naziv naselja, ulice i trga određuje skupština jedinice lokalne samouprave, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg. Naselje, ulica i trg mogu dobiti naziv po geografskim i drugim pojmovima, značajnim događajima ili istaknutim ličnostima. Ako se naziv naselja, trga ili ulice određuje po značajnom događaju ili istaknutoj ličnosti primjenjuje se zakon kojim se uređuju spomen-obilježja”, naveo je Pejović, prenosi Dan.
On je naveo da naselja, ulice i trgovi na području jedinice lokalne samouprave ne mogu imati isti naziv.
“O promjeni naziva odlučuje skupština jedinice lokalne samouprave. Inicijativu za promjenu naziva naselja, ulice i trga može pokrenuti skupština jedinice lokalne samouprave ili 30 odsto građana koji imaju biračko pravo u naselju, odnosno naseljima za koja se zahtijeva promjena. Članom 2 stav 2 Zakona o spomen-obilježjima je propisano da se nazivi javne ustanove, javnog preduzeća, naselja i javnog objekta (ulica, trg, put, park, česma i dr.) smatraju spomen-obilježjima, ako simbolizuju vrijednosti kojima se trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi”, naveo je Pejović.
(Portal RTCG)
