AUTOR: Vladimir Pavićević, Finance.Me
Dr Duško Knežević je rođen u Podgorici, a studirao je u Beogradu, diplomirao na Ekonomskom fakultetu, gdje je i magistrirao. Na beogradskom Pravnom fakultetu je stekao doktorsku titulu. Osnovao je Beogradsku bankarsku akademiju i Univerzitet “Mediteran” u Podgorici. Kompanija Atlas grupa u svom potfoliju je imala i nekoliko banaka u Srbiji, Crnoj Gori i Moskvi, berzu, investicioni i penzioni fond, televiziju i radio, osiguranje…
Kroz rad Atlas fondaciju punih 16 godina stipendijama su nagrađivali najbolji studenti crnogorskih fakulteta. Među više od 220 stipendista ima ministara, vodećih ljudi bankarskog sistema, dekana fakulteta, profesora sa doktorskim titulama i zapaženih stručnjaka u različitim oblastima.
Dr Duško Knežević ima preko 30 godina iskustva u oblasti finansija, osiguranja i bankarstva. Jedini sa ovog prostora je dobitnik Nagrade za liderstvo američkog Johns Hopkins univerziteta, “za društvenu angažovanosti kroz obrazovanje i filantropiju, doprinos jačanju pozitivnih trendova međuzavisnosti na Zapadnom Balkanu, kao i zbog promovisanja transatlantskih vrijednosti kroz saradnju u region”.
Trenutno je u Engleskoj zbog političkog progona od strane Mila Đukanovića. Crna Gora traži njegovo izručenje, iako je Interpol odbacio sve raspisane potjernice kao politički motivisane.
- Obzirom na aktuelna geopolitička zbivanja, da li očekujete da će energetska kriza zbog rata u Ukrajini potrajati i kada bi mogla prestati po Vašem mišljenju?
Mislim da će energetska kriza potrajati, a posebno će biti kritična ove zime tokom grejne sezone. Posljedice će imati i privreda u Evropi. Očekuje se nedostatak glavnih prehrambenih proizvoda. Zbog straha od nestašica ljudi prave zalihe hrane. Enormno su povećane cijene osnovnih namirnica. Inflacija je sve veća. To dovodi Evropu u nezavidnu situaciju, jer zavisi od ruskih energenata i prehrambenih proizvoda iz Rusije i Ukrajine. Kada će se zaustaviti rat u Ukrajini teško je prognozirati, tako da su prilično pesimistična predviđanja o ekonomskoj situaciji u Evropi. Jedinstvo Evropske unije je na ispitu, pošto nema potpune saglasnosti o uvođenju embarga na naftu iz Rusije i planovima za smanjenje zavisnosti od ruskih energenata.
- Kao iskusan biznismen, bankar i finansijski stručnjak, šta mislite o trenutnoj situaciji i padu na tržištu kriptovaluta?
Evidentan je pad vrijednosti kriptovaluta i povezanost sa ostalim tržištima, kao i pad berza. Rat u Ukrajini je izazvao poremećaje na berzi. Vrijednost pojedinih kriptovaluta se prepolovila u odnosu na prethodnu godinu kada je imala najveći rast. Ogromna ulaganja u ovu vrstu digitalne imovine, kroz stabilne kriptovalute (stablecoin) vezane za dolar, nisu pretrpjela gubitke.
- Da li je pad kriptovaluta prolazna kontrakcija ili će nacionalne centralne banke uspjeti u pokušaju da ih suzbiju stvaranjem digitalnih nacionalnih valuta?
Mnoge centralne banke nastoje da izdaju sopstvene kriptovalute (stablecoin). Mislim da je to budućnost za bankarske transakcije i upotrebu kriptovaluta kroz blokčejn tehnologiju.
Blokčejn tehnologija je bila šansa za razvoj Crne Gore. Predlagao sam to ranijim ministrima za finansije, ali to, nažalost, nije imao ko da prepozna. Propuštene su mogućnosti da investitore koji imaju veoma značajne svote novca u kriptovalutama mogu da investiraju u crnogorsko tržište.
Odavno zastupam tezu da Crna Gora može da se pozicionira kao regionalni tehnološki i finansijski hab. Preduslov je bio da se uvede regulativa koja postoji na evropskom i drugim međunarodnim tržištima, prije svega mislim na MIFID i PSD (elektronski platni promet). To bi bio magnet za investicije u Crnoj Gori.
- Da li više vjerujete u budućnost tradicionalnih FIAT, ili digitalnih valuta?
Sada su na tržištu dosta zastupljene transakcije u kriptovalutama. Najveći investitori koriste stabilne kriptovalute (stablecoin), sa nivoom tržišne kapitalizacije kao USDT i USDC.
Atlas banka je prva u Crnoj Gori, još prije petnaest godina, uvela u bankarski sistem e-commerce biznis. Mogu i danas s ponosom da kažem, da je Atlas banka bila pionir u četvrtoj industrijskoj revoluciji i donijela tehološke inovacije u Crnu Goru i region. Prvi smo uveli u promet svetske kartice Mastercard i VISA.
Veliki iskorak Atlas banke bio je ugovor sa međunarodnom kompanijom Union Pay International koja pripada korporaciji China Union Pay, jednoj od najjačih na kartičnih asocijacija na na svjetskom tržištu. Dolazak jednog od digitalnih giganta kineske ekonomije predstavljao je ogromnu priliku za crnogorsko tržište kapitala da kroz razvoj digitalne ekonomije otvori bitne mogućnosti za diversifikaciju ekonomije.
E-commerce biznis, bio sam uvjeren, mogao je donijeti Crnoj Gori više nego turizam. Prema iskustvima Malte i Kipra, prihod od ovih usluga za Crnu Goru prelazio bi iznos od milijardu eura godišnje.
Poznato vam je da poslije toga uslijedio brutalan napad na Atlas banku, i ostale članice Atlas grupe. Uništavanje e-commerce biznisa bilo je korak u cilju zatvaranja Atlas banke. Taj proces “gašenja” e-commerce biznisa Atlas banke započeo je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Po nalogu Mila Đukanovića i njegovog brata Aca Đukanovića, sa kojima sam ušao u sukob, Katnić je ovaj izuzetno perspektivan biznis za Crnu Goru i njen bankarski sistem proglasio za kriminalni, sa zadatkom da ga oduzme Atlas banci i isti prenese u Prvu banku.
Po istom zadatku, u postupak uništavanja Atlas banke uključio se aktivno i drugi poslušnik “šefa klana”, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić. Iako nisu bili ispunjeni uslovi za uvođenje privremene uprave u Atlas banci i Invest banci, u decembru 2018. godine, Rješenjem CBCG koje je potpisao guverner Žugić, u obje banke istog dana uvedena je privremena uprava.
Krivičnim postupkom obuhvaćeno je preko 400 fizičkih i pravnih lica, uprkos tome što upravni postupak nije pokazao da se radilo o utaji poreza, već suprotno – da u poslovanju e-commerce trgovaca Atlas banke nije bilo propusta u radu ni na strani klijenata ni na strani banke.
- Kako vidite ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, obzirom na visok javni dug, inflaciju, sve intezivniji prekid nelegalnih poslova, kao i ukupnu ekonomsku stvarnost?
Ekonomska situacija u Crnoj Gori jeste teška, opterećena visokim javnim dugom. Rekao bih da nisu dovoljno sagledane ekonomske posljedice rata u Ukrajini. “Presušile” su i velike investicije, najviše zbog pogubnih poteza prethodnog režima i visoke korupcije, kao i nekompetentnosti “ekspertske” vlade.
Neophodna je intezivnija borba protiv organizovanog kriminala koji personifikuje Milo Đukanović. To je jedan od prioretnih zadataka ove manjinska vlade.
Jeste turizam ključna grana crnogorske ekonomije, ali i na tom tržištu vlada neizvjesnost, zbog izvjesnog izostanka najvećeg broja turista iz ratom zahvaćenih zemalja. Velika su očekivanja Crne Gore ovog ljeta od dolaska turista iz regiona, posebno iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Utoliko je ohrabrujuća inicijativa premijera Dritana Abazovića za jače regionalno povezivanje. Ima pozitivan stav o inicijativi “Otvorenog Balkana”. Za razliku od onih čiji su argumenti “protiv” uglavnom političke prirode, Abazović uočava ekonomske prednosti zajedničkog tržišta, manjka privrednih barijera kroz brži transfer roba, jednostavnijih prelazaka granica i uspostavljanja zajedničkog tržišta rada. Zato će u svojstvu posmatrača prisustvovati Samitu Otvorenog Balkana 7. i 8. juna u Ohridu.
Crna Gora ima šansu da iskoristi sinergiju regionalne saradnje, prevashodno za turizam, kao i za infrastrukturno povezivanje sa Srbijom. U planu je završetak auto-puta i rekonstrukcija željezničke pruge Bar – Beograd.
Sve to pojačava put Crne Gore ka evroatlantskim integracijama i bržem ulasku u EU.
I dalje mislim da je digitalna ekonomija velika perspektiva, otvara brojne mogućnosti za crnogorsko tržište. Crna Gora bi mogla da se pozicionira kao moderni regionalni finansijski centar i na taj način razvije i obezbijedi nova radna mjesta u atraktivnim digitalnim i rastućim oblastima finansijskog poslovanja.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović ima razumijevanja za nove finansijske proizvode (kriptovalute, blokčejn tehnologija). Vjerujem da će predložiti zakon kojim bi se regulisala ova oblast, uz implementaciju MIFID (evropske regulative za finansijske transakcije) i PSD (regulativa za platni promet), i time razviti tržište digitalne ekonomije i značajno uticati na povećanje koristi od učešća u svjetskoj ekonomiji.
Za bolji poslovni ambijent i sigurnost investitora, nužne su kadrovske promjene u Centralnoj banci Crne Gore. Neophodan je izbor novog guvernera, koji će nepristrasno djelovati u bankarskom sistemu, uzdrmanom u posljednje vrijeme brojnim nezakonitostima i finansijskim kriminalom u nekoliko banaka, gdje je izostala adekvatna reakcija sadašnjeg menadžmenta CKB i guvernera Žugića.
