30.8 C
Podgorica
25.06.2024.

Očigledna opstrukcija evropskog puta: Propao i osmi pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda

Nakon što je juče propao i osmi pokušaj da se izabere predsjednik Vrhovnog suda iz nevladinog sektora su ocijenili da su opstrukcije tog procesa očigledne i da se ugrožava evropski put Crne Gore uoči najavljenog dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za ključna poglavlja 23 i 24.

Na Opštoj sjednici Vrhovnog suda niko od kandidata nije dobio neophodnu dvotrećinsku većinu. Za sutkinju Anu Vuković glasalo je šest, dok je za sudiju Miodraga Pešića glasalo pet sudija, a nevažećih listića bilo pet.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić “Vijestima” je rekla da je razočaravajuće što sudije i sutkinje Vrhovnog suda već četiri i po godine ne pokazuju odgovornost za javni interes i alarmantno hitan nastavak reformi u sudstvu.

“Ne bi služilo na čast nijednom organu da ima osam neuspjelih konkursa, a ponajmanje organu koji treba da uživa najveće poštovanje u društvu i pravosuđu”, kazala je.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava što su postojale mogućnosti za kvalitetan izbor jer je bilo kvalitetnih kandidata, vrijednih poštovanja i sposobnih da se uhvate u koštac sa složenim problemima, ali “očigledne opstrukcije izbora pokazuju da sudije Vrhovnog suda ne zanima unapređenje stanja u sudstvu”.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su podsjetili da je izbor predsjednika Vrhovnog suda privremeno mjerilo čije ispunjenje je bitno za dobijanje pozitivnog IBAR-a.

“Činjenica da Vrhovni sud ponovo nije utvrdio predlog za izbor predsjednika pokazuje nespremnost najviše sudske institucije Crne Gore za evropske integracije”, navodi se u saopštenju HRA.

Na jučerašnjoj Opštoj sjednici glasalo je, kako su kazali, 16 sudija od 17, jer sutkinja Vuković nije iskoristila svoje pravo glasa.

“Vrhovni sud je imao priliku da izglasa reforme u sudstvu, a izglasao je status quo, tj. neodređeno v.d. predsjedavanje g-đe Vesne Vučković. Time je nažalost teško ugrozio i proces evropskih integracija Crne Gore”, zaključili su.

Podsjetili su da su Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države (SAD) apelovale na Vrhovni sud da odgovori tom zadatku i pronađe način da utvrdi predlog za izbor predsjednika. EK je nedavno poručila da bi Crna Gora, nakon najnovijeg oglasa, trebalo da izabere predsjednika Vrhovnog suda, ali i ukazala na neophodnost brzog napretka u izradi izmjena Zakona o finansiranju političkih partija.

Međutim, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tvrdila je početkom maja u intervjuu agenciji MINA da izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata nijesu uslov za dobijanje pozitivnog IBAR-a, ali bi rješavanje tih pitanja pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora.

Ona je kazala da su u komunikaciji s EK ustanovili da će pojedini elementi iz Poglavlja 23 iz objektivnih razloga djelimično ostati neispunjeni i pretočeni u završna mjerila, uz opredijeljenost crnogorskih institucija da sačine mape puta i konkretne korake da se ova mjerila u najkraćem roku ispune. Među njima su, kako je navela Gorčević, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, kao i izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Ključna pozicija u sudstvu upražnjena je od kraja 2020. godine kada se Vesna Medenica povukla sa funkcije, a u v.d. stanju od septembra 2021. Vrhovnim sudom rukovodi sutkinja Vesna Vučković.

Zamjenik predsjednika Sudskog savjeta Dražen Medojević kazao je “Vijestima” da to tijelo vjerovatno neće odmah raspisivati novi oglas za predsjednika Vrhovnog suda, već će sačekati izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.

On je saopštio da Sudski savjet danas ima sjednicu na kojoj će usaglasiti stav da li da se odmah raspiše javni oglas ili da se sačekaju zakonske izmjene, koje bi olakšale prohodnost izbora najvažnije pozicije u sudskom sistemu.

“Načelni naš stav je da se sačekaju izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama jer su u završnoj proceduri i očekuje se skorije usvajanje. Izmjene će, na osnovu dosadašnjih podataka, olakšati izbor predsjednika Vrhovnog suda jer je Nacrtom planirano da ima više kandidata koji će biti upućeni Sudskom savjetu, a biće potrebna i polovična podrška sudija na Opštoj sjednici Vrhovnog suda umjesto sadašnjih dvije trećine”, kazao je Medojević.

Prema Nacrtu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama za predsjednika Vrhovnog suda može biti biran kandidat koj ispunjava opšte uslove za sudiju i ima radno iskustvo od najmanje 15 godina, kao sudija ili državni tužilac ili “najmanje 20 godina radnog iskustva kao advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima”.

Prema dosadašnjem rješenju, za predsjednika Vrhovnog suda mogli su se birati samo oni koji, između ostalog, imaju radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudije ili tužioci.

Vijestima je nedavno iz Ministarstva pravde saopšteno da će Vlada Nacrt ovog zakona, nakon pribavljenog mišljenja Venecijanske i Evropske komisije i usaglašavanja sa sugestijama ovih komisija, usvojiti krajem maja. Ministarka Maida Gorčević rekla je prošle sedmice u Skupštini da se nada da će o ovom zakonu glasati Skupština krajem ovog mjeseca.

Venecijanska komisija je u mišljenju na Nacrt, objavljenom 6. maja, navela, između ostalog, da bi imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo, odnosno da se dešava samo u izuzetnim nepredviđenim okolnostima.

Ukazali su da je u Pravilniku za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova prenisko predložena granice od 30 odsto poništenih odluka za nezadovoljavajuću ocjenu i da je potreban fleksibilniji pristup. Smatraju da bi ovako nizak prag mogao ugroziti nezavisnost sudija.

Preporuka VK je da treba zakonskim aktima da se regulišu prihodi i druga prava sudija iz radnog odnosa.

HRA: Problematičan način utvrđivanja dvotrećinske većine

Iz HRA su problematizovali način utvrđivanja dvotrećinske većine prilkom izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Vučković je, kako su naveli, propustila da blagovremeno precizira izborna pravila o tome kako se utvrđuje dvotrećinska većina i da li kandidat iz Vrhovnog suda može da glasa i obezbijedi da Vrhovni sud ne ulazi u nova glasanja prije toga.

“Vučković nije blagovremeno obezbijedila izmjenu Poslovnika o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda iako joj je to izričito preporučio Sudski savjet još 19. januara 2023. godine, i iako je sama potvrdila potrebu da se to učini na Opštoj sjednici Vrhovnog suda 15. marta 2024. godine, o čemu svjedoče dokumenta u prilogu”, kazali su iz HRA.

Smatraju da je potreban broj glasova za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika Vrhovnog suda 11, a nikako 13.

Vučković je odgovorila da HRA vrši kontinuirani pritisak na sudije Vrhovnog suda, neposredno prije glasanja za utvrđivanje predloga za izbor predsjednika, što je nedopustivo.

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime