Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) će u narednom periodu nastaviti saradnju sa predstavnicima bivših radnika iz proizvodnih sektora, pa i sa onima koji nisu bili obuhvaćeni Zakonom o finansijskoj podršci za bivše zaposlene iz sektora rudarske i metalske industrije, kako bi se definisali kriterijumi po kojima bi bivši radnici, koji nisu ostvarili pravo na finansijsku podršku, stekli ovu mogućnost, poručili su u odgovoru bivšim radnicima Robne kuće “Beograd” iz Direktorata za industrijski i regionalni razvoj.
– Izradom i usvajanjem Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije, iskazana je odlučnost resornog ministarstva da što veći broj bivših radnika, koji su stečajem ostali bez posla, ostvari mogućnost za dobijanje finansijske podrške – ističe se u odgovoru Direktorata.
Naime, grupa bivših radnika i akcionara Robnih kuća “Beograd” u Podgorici, prošlog mjeseca obratila se Vladi i ministarstvima ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja kako bi se pronašlo rešenje za naplatu zaostalih potraživanja, odnosno otpremnina i 19 plata koje čekaju od 1999. godine.
Bivši radnici ovog preduzeća, njih više od 120, tvrde da su diskriminisani od bivših vlasti, ali i bivše države, s obzirom na to da nisu bili obuhvaćeni isplatom potraživanja kada je preduzeće Robne kuće “Beograd” u stečaju 2007. godine prodalo svoju stečajnu masu za iznos od 360 miliona eura.
– Iz stečajne mase tada su isplaćeni radnici RK Beograd koji su građani Republike Srbije. U stečajnu masu tada je uračunat i objekat u Podgorici, a radnicima preduzeća iz Srbije je tada isplaćeno po 135 eura po godini staža – navodi se u dopisu koji će biti upućen resornim ministarstvima.
Radnici iz Crne Gore navode da su im ovim činom uskraćena prava.
– Naši radnici su proveli radni vijek u ovoj kompaniji, lišeni su prava da namire svoja potraživanja, a postupcima koji su vođeni u Beogradu donesena je i odluka o prodaji imovine preduzeća u Crnoj Gori, ali smo izuzeti iz podjele sredstava – navodi se u dopisu.
Radnici RK Beograd istakli su da su morali biti ravnopravno tretirani kao i kolege iz Srbije, te da su žrtve jednog vremena, politike i dešavanja koja su zadesila tadašnju državu zbog kojih ni nakon više od 20 godina ne mogu da naplate svoja potraživanja koja su, kako ističu, zaradili.
Objekat nekadašnje Robne kuće u Ulici slobode već nekoliko godina stoji zapušten, a u više navrata planirana je njegova prenamjena. Glavni grad Podgorica je, nakon 18 godina sudskog spora, sredinom septembra 2019. godine postao vlasnik zemljišta i poslovne zgrade u Ulici slobode. Presudom Višeg suda Glavnom gradu je pripala poslovna zgrada u vanprivredi od 1.017 kvadrata sa svim pripadajućim posebnim djelovima, kao i zemljište uz vanprivrednu zgradu površine 117 kvadrata. Vlada Crne Gore je 2020. godine dala saglasnost Glavnom gradu da proda poslovnu zgradu sa pripadajućim zemljištem po procijenjenoj vrijednosti od 10,9 miliona eura. Ipak, nedavno je vrijednost nekadašnje Robne kuće “Beograd” u centru Podgorice smanjena za 4.492.000 eura, pa će potencijalnim kupcima umjesto doskorašnjih 10,9 miliona eura, kolika je bila njena procijenjena vrijednost, sada biti ponuđena za 6.408.000 eura, za koju se još uvijek čeka odluka Vlade Crne Gore.
Grupa bivših radnika istakla je da od Glavnog grada očekuje da nakon prodaje zgrade nekadašnje robne kuće, nađe za shodno da od prihodovanog novca isplati njihova potraživanja.
Od imovine nekadašnje RK Beograd u Crnoj Gori, koja se i dalje vodi na ovo preduzeće, ostalo je nekoliko objekata u Podgorici, Spužu i drugim mjestima, ali kako su radnici istakli nalaze se u jako lošem stanju i teško da će naći nekog kupca.
Izvor: Dan
