20.9 C
Podgorica
19.06.2024.

Kurti podnio krivičnu prijavu protiv Spajića: Nit su ministri glasali, niti je bilo Komisije

Bivši generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti podnio je krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića, u kojoj tvrdi da je predsjednik Vlade zloupotrijebio službeni položaj kada ga je drugi put razriješio dužnosti.

To je učinio 24. aprila, šest dana nakon što ga je Vlada ponovo razriješila, uprkos odluci Upravnog suda, a dan nakon toga Ministarstvo pravde pokušalo je ponovo da vrati tog Ulcinjanina u kaznenu evidenciju.

U prijavi podnijetoj Specijalom državnom tužilaštvu (SDT), u koju su Vijesti imale uvid, piše da sve što se dešavalo od njegovog prvog razrješenja 9. novembra 2023. godine, upućuje na zaključak da ga je Spajić s umišljajem nezakonito razriješio, a tvrdi i da ministri nisu glasali o njegovom razrješenju, ali i da o tome nije raspravljala Komisija za kadrovska i administrativna pitanja.

Pojasnio je da u rješenju kojim je razrješen piše da to čine jer je prestao mandat Vladi koja ga je imenovala, iako je on imenovan na tu funkciju na pet godina i njegov ostanak poziciji generalnog inspektora nije uslovljen mandatom Vlade.

“Prednje upućuje na jasan zaključak da se radi o direktnom umišljaju premijera da predloži Vladi da generalnog inspektora nezakonito razrješi sa dužnosti, jer isti je znao da generalnom inspektoru ne prestaje mandat prestankom mandata 43. Vlade. Ovo iz razloga što je onda, u tom slučaju, trebao prestati mandat i direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer je i on imenovan na puni mandat od pet godina, pa je shodno tome istom pribavljena korist, a razrješenjem generalnom inspektoru nanijeta šteta, odnosno teže povrijeđeno pravo, čime je ispunjen uslov za krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, piše u prijavi.

Kurti je specijalnim tužiocima napisao i da je Spajićeva Vlada na sjednici 21. marta imenovala Predraga Burića na poziciju sa koje su njega razriješili, a potom predložio i da dokumentaciju o tome pribave službenim putem.

Naglasio je da Vlada krajem prošle godine, nakon što je podnio tužbu protiv njih, usvojila izmjene odbredbe člana 40 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, čime su za imenovanje generalnog inspektora dodali uslov od pet godina staža u bezbjednosnom sektoru.

Objašnjava i da je, nakon tih izmjena, Spajić pribavio korist Buriću, imenujući ga na poziciju generalnog inspektora bez provjere psiho-fizičkih sposobnosti i drugih procedura predviđenih članom 27 stav 1 Zakona o ANB-u.

Kurti u prijavi navodi da je Upravni sud, postupajući po njegovoj tužbi, 4. marta donio presudu kojom je poništio prvobitno rješenje o razrješenju:

“I jasno naveo da obrazloženje rješenja o prestanku mandata imenovanom, odnosno postavljenom licu razrješenjem treba da sadrži konkretne i jasne razloge za razrješenje, a takav razlog ne predstavlja činjenica da je tužioca (Artana Kurtija) na dužnost generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost imenovala 43. Vlada Crne Gore, čiji je mandat prestao 31. 10. 2023. godine”.

Navodi i da se taj sud pozvao na odbredbe člana 60 stav 1 i 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, odnosno na uslove za razrješenje…

Za Kurtija zakon važi i retroaktivno

Kurti je u prijavi napisao i da je Vlada u odnosu na njega retroaktivno primijenila Zakon o ANB-u, iako to nije moguće, jer prilikom donošenja izmjena nije utvrđen javni interes.

Objasnio je da ga je Vlada u ponovnom razrješenju, donijetom nakon presude Upravnog suda, smijenila uz obrazloženje da nema pet godina staža u bezbjednosnom sektoru, ali i jer nijesu poklonili vjeru uspješnosti rada i vršenju radnih zadataka:

“Komisija za kadrovska i administrativna pitanja je kao stalno radno tijelo Vlade, za pitanja imenovanja i razrješenja, u ponovnom postupku razmotrila predlog predsjednika Vlade Crne Gore, a posebno imajući u vidu zakonsku odredbu da se za generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost može imenovati lice koje pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu mora imati najmanje pet godina radnog iskustva u sektoru bezbjednosti, pa je podnijela Vladi predlog da Artana Kurtija razriješi dužnosti”, citira Kurti u prijavi njihovu odluku.

Objasnivši kakvi su uslovi važili kada je on imenovan, Kurti je u prijavi napisao da je Spajić morao biti svjestan toga da odredba člana na koji se Vlada pozvala u ponovnom razrješenju nema retroaktivno dejstvo.

Naveo je i da odredba na koju se Vlada pozvala predviđa uslove imenovanja, a ne razrješenja:

“Što ukazuje na jasan motiv, namjeru, cilj i svijest prijavljenog da sa direktnim umišljajem kroz kršenje zakonskih normi, na nezakonit i proizvoljan način raziješi Artana Kurtija sa mjesta generalnog inspektora i na taj način mu nanosi štetu i teže povrijedi pravo na obavljanje poslova, čime je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, piše u prijavi.

Dan nakon što je podnio krivičnu prijavu protiv premijera, Ministarstvo pravde pokušalo je ponovo da upiše u registar kaznene evidencije krivično djelo za koje je svojevremeno Kurti pravosnažno osuđen, kako bi obesmislili eventualnu odluku Upravnog suda po njegovoj tužbi i mogućnost da se vrati na poziciju generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost. O tome su 25. aprila obavijestili Viši sud u Podgorici”

Artan Kurti je u ljeto 2022. godine imenovan na najvažniju funkciju u sistemu unutrašnje kontrole ANB-a, a njegov dolazak u tajnu službu pratile su brojne kontroverze i političko-medijske konstrukcije oko načina kako je iz registra kaznene evidencije izbrisana osuda na koju je bio pravosnažno osuđen.

SDT da utvrdi da li je Komisija zasjedala

Kurti je u prijavi napisao i da ima konkretna i ozbiljna saznanja da Komisija za kadrovska i administrativna pitanja nikada nije zasjedala povodom njegovog razrješenja i da Spajiću nijesu podnijeli nikakav prijedlog.

Zbog toga je SDT-u predložio da sasluša predsjednika i članove te Komisije.

“U rješenju o razrješenju od 9. novembra 2023. godine nigdje ne stoji da je zasjedala Komisija za kadrovska i administrativna pitanja…pa se postavlja pitanje zbog čega u ponovnom postupku zasjeda Komisija, a ne i prvi put… Takođe ističem da neposredna saznanja ukazuju da je dana 18. aprila 2024. godine kao zadnja tačka sjednice Vlade bilo razrješenje generalnog isnpektora Artana Kurtija i da se o tome nije odlučivalo glasovima ministara, nego da je navodno, prethodno, protivpravno donijet Zaključak o razrješenju o čemu predlažem da se po službenoj dužnosti pribave dokazi”, napisao je on u prijavi.

Vijestima su iz Vlade odgovorili da je Komisija za kadrovska i administrativna pitanja 16. aprila razmotrila Spajićev predlog o razrješenju Kurtija.

“…Da je dana 16. aprila 2024. godine, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo Vlade nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti Vlade, u ponovnom postupku razmotrila Predlog za razrješenje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost koji je podnio predsjednik Vlade Crne Gore i, uvažavajući navode predsjednika o razlozima zbog kojih se predlaže razrješenje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija, a posebno imajući u vidu zakonsku odredbu da se za generalnog inspektora Agencije može imenovati lice koje pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu mora imati najmanje pet godina radnog iskustva u sektoru bezbjednosti, podnijela Vladi predlog da Artana Kurtija razriješi dužnosti generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, tvrde iz Vlade.

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime