27.7 C
Podgorica
19.06.2024.

Koprivica: Slijedi čistka i polaganje računa

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica najavio je da će bezbjednosne službe očistiti od onih koji imaju kontakte sa kriminalnim grupama i koji su sticali imovinu koju ne mogu objasniti u postupku pred nadležnim organima.

Kazao je i da transkripti telefonskih komunikacija nekadašnje šefice pravosuđa Vesne Medenice govore o tada uspostavljenoj vladavini strahom, koja je za posljedicu imala deformisanu motivaciju i svijest unutar institucija:

“Došlo je do sprege državnih i kriminalnih struktura, pa je tako i predsjednica Vrhovnog suda kao član OKG (Organizovane kriminalne grupe) bila na čelu mreže koja je vršila protivzakoniti uticaj”.

U intervjuu “Vijestima” rekao je i da je vrijeme nedodirljvih prošlo najviše zbog odlučnog i neselektivnog rada, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, i naglasio da je ubijeđen da će nakon izbora vrhovnog državnog tužioca tužilačka grana još jače i hrabrije krenuti sa završavanjem ogromnog broja predmeta…

Najavili ste da bi parlament trebalo što prije da izabere Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, kako bi se izabrao novi čelnik te agencije. Da li ste razgovarali o tome sa partnerima sa kojima činite vlast i kada bi to pitanje moglo biti na dnevnom redu?

Shodno Zakonu o sprečavanju korupcije članove Savjeta Agencije bira Skupština, na predlog radnog tijela nadležnog za poslove antikorupcije. Shodno tome, podnio sam inicijativu predjedniku Skupštine zbog potrebe pokretanja postupka izbora novog Savjeta, jer je postojećem Savjetu istekao mandat 31. jula 2023. godine. U odnosu na moju inicijativu predsjednik Skupštine je izrazio pozitivan stav, te prema tome predstoji preduzimanje daljih formalno-pravnih radnji na tom planu.

Cijeneći činjenicu da je Savjetu istekao mandat, obaveza Vlade kao organa koji vodi politike i strateške pravce u oblasti korupcije je da ne dozvoli da jedan tako bitan organ, koji uživa potpunu samostalnost, bude bez nadzora i kontrole. Naime, Evropska komisija je u izvještaju za 2023. godinu konstatovala značaj samostalnosti Agencije za sprečavanje korupcije i potrebi njene pune profesionalizacije u kadrovskom smislu i potpune nezavisnosti u smislu zapošljavanja i finansija.

Upravo sve ovo što treba da ima jedan organ za borbu protiv korupcije mora da prati i izbor tijela koji vrši nadzor nad radom Agencije, kako se ne bi ostavio prostor za eventualno funkcionisanje i donošenje bitnih kadrovskih i finansijskih odluka bez kontrole i nadzora i davanja moći pojedincu (u ovom slučaju direktoru Agencije) za donošenjem neracionalnih odluka i odluka po štetu ne samo Agencije, već i države. Vlada je pokazala u prethodnom periodu spremnost za rješavanjem političkih problema i odmrzavanja ispunjenja obaveza iz Poglavlja 23, na način što je izabran sedmi sudija US i preostali članovi Sudskog savjeta.

Kao što se tu pokazala zrelost kod poslanika nadam se da će se i ovdje pokazati zrelost u dijalogu i izboru Savjeta u što kraćem roku jer ujedno Savjet bira i razrješava direktora Agencije, a velika je potreba i preporuka EK i GRECO kao tijela Savjeta Evrope da Agencija ima autonomiju i bude otporna na politički uticaj i uticaj interesnih grupa koji su u sprezi sa mafijom, pa mislim da je preporuka EK i Savjeta Evrope dovoljan motiv da poslanici pokažu spremnost da CG guraju ka EU i razvijenim državama koje su u potpunosti prihvatile najbolje standarde u borbi protiv korupcije.

Vlada je odlučna da započne i izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije shodno preporukama EU i analizama Savjeta Evrope koje su rađene na važeći tekst Zakona i da pitanje usvajanje Zakona prati konstantna komunikacija sa EU i Savjetom Evrope, kako bismo došli do najboljeg mogućeg rješenja.

Vlada će po Novoj godini obrazovati novi Nacionalni savjet za antikorupciju i ubrzati izradu nove Strategije za borbu protiv korupcije koju CG od 2015. godine nema, kada je istekla Strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Nadam se da su ovi pozitivni koraci koje Vlada preduzima dovoljni i za parlament, kako bi izbor Savjeta Agencije bio još jedan korak bliže ka članstvu u EU.

Javno ste iskazali nezadovoljstvo radom direktorice ASK-a Jelene Perović. Smatrate li “normalnom” činjenicu da je ona na toj poziciji i tri godine nakon što ste pobijedili DPS u avgustu 2020?

Rad rukovodstva ASK u prethodnom periodu obilježen je selektivnošću i političkom pristrasnošću, što je nedopustivo.

Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da direktora Agencije bira Savjet na osnovu javnog konkursa na period od pet godina, a takođe Zakon propisuje i postupak razrješenja direktora gdje je i to u nadležnosti Savjeta. Kao što sam dao odgovor u prethodnom pitanju, jasno je da je bilo potrebno promijeniti Savjet Agencije kako bi se i mogao izvršiti eventualno izbor novog direktora Agencije, a za izbor novog Savjeta je ponovo morao postojati konsenzus u parlamentu što u prethodnom periodu nije postojalo, jer smo svjedoci da je dva puta Vlada gubila povjerenje parlamenta i da Skupština nije mogla da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Pored toga, bojkot velikog dijela Skupštine uticao je na njen rad, što je i konstatovano u Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2023. godinu kao veliki problem u EU integracijama.

Takođe, kao što sam rekao Agencija je organ sa potrebom da bude samostalan i profesionalan bez uticaja politike, pa bilo kakvo rješenje smjene direktora koje nije u skladu sa zakonom bi samo pogoršalo poziciju Crne Gore u pregovorima sa EU i kod ispunjavanja preporuka Savjeta Evrope, te upravo zato treba ovom pitanju pristupati samo i isključivo u skladu sa važećim propisima i prihvaćenim međunarodnim i EU standardima.

Danas, pak, postoji snažna reformska volja koju dokazuju obavljena imenovanja u pravosuđu, a preduzete su i početne inicijative, te očekujem da u što skorijem periodu dobijemo nov, nepristrasan i profesionalan Savjet ASK.

Možete li nam bliže objasniti plan da se sprovede veting u pravosuđu, a nedavno ste izjavili i da je ANB-u potreban veting? Šta bi to u praksi podrazumijevalo? (Šta mislite i o dokumentu prethodne vlasti koja je zagovarala da se taj proces sprovede u tri faze)…

Pitanju vetinga u pravosuđu i eventualno u ANB treba pristupiti fazno, tj. za bilo koji korak da se odluči Vlada tražiće se prethodno konsultacija sa Evropskom komisijom, i tu poruku smo poslali Evropskoj komisiji tokom prvih sastanaka koje je Vlada imala sa predstavnicima EK. Sudstvo i tužilaštvo se i dalje smatraju podložnim političkom uticaju, a nivo povjerenja javnosti u sistem pravosuđa i dalje je nizak. Ovo je uglavnom zbog nedovoljne kulture vladavine prava u relevantnim institucijama i nedostataka u relevantnom zakonodavstvu. Istovremeno, prema Izvještaju EK za 2023. godinu izvršna i zakonodavna vlast moraju da izbjegavaju javnu diskreditaciju sudstva.

Sa druge strane svjesni smo činjenice da su se sudske odluke naručivale posredstvom sms poruka, da su pojedine sudije, po sopstvenom priznanju pred nadležnim organima zabijali glavu u pijesak u strahu od odmazde bivše predsjednice Vrhovnog suda, te polazeći od toga ali i brojnih drugih slabosti sistema neophodna je suštinska reforma. Izbor pravosudnih zvaničnika je ključni preduslov reforme, jer će postupke ocjenjivanja i odgovornosti tužilaca i sudija sprovoditi oni, a ne političari. U tom smislu preostaje da se obavi najvažniji pravosudni izbor, a to je izbor VDT-a. Osim toga izbor VDT-a je ključni korak za ubrzanje EU integracija.

Sve navedeno zahtijeva od nas detaljnu analizu i šire konsultacije, i naravno da Vlada neće odbaciti nijedan dobar materijal i analizu bilo koje prethodne Vlade, ako ona ide u smjeru da se pitanje pravosuđa riješi u skladu sa EU standardima i mišljenju Venecijanske komisije, i da pitanje eventualnog vetinga bude rješenje struke koje je dobijeno uz konsultaciju sa partnerima, a ne da bude rješenje politike i političkih stavova. Takođe, oblast nacionalne bezbjednosti je pitanje i evroatlantskih integracija i punopravnog članstva u NATO, pa samim tim pitanje ANB je i potreba konsultacije sa NATO-om i poštovanje najvećih standarda u ovoj oblasti.

Radićemo na iznalaženju najboljeg modela kako bi se službe bezbjednosti pročistile od lica koja imaju kontakte sa kriminalnim grupama, koje su zloupotrebljavale položaj i sticale imovinu koju ne mogu objasniti u postupku pred nadležnim organima.

Kada bismo mogli da očekujemo najavljeno formiranje Specijalnog suda i kako mislite da se popuni sudijski kadar? Šta će formiranje tog suda doprinijeti u rješavanju nagomilanih predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije?

Vlada je već posredstvom Ministarstva pravde obrazovala radnu grupu za izradu Zakona o sudovima koji će tretirati i pitanje Specijalnog suda, gdje će pored Venecijanske komisije svoje mišljenje dati i EK posebno sa aspekta standarda EU i efikasnosti takvih sudova na području EU. Naime, svjedoci smo da postupci pred Višim sudom traju predugo, a neki značajni postupci nisu ni započeti pa nas na to upozorava i EK u Izvještaju za 2023. godinu gdje se konstatuje da bilans ostvarenih rezultata istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou je poboljšan, ali tek treba da bude dodatno konsolidovan. Nasuprot tome, bilans ostvarenih rezultata vezano za suđenja i pravosnažne presude u ovim slučajevima gotovo da i ne postoji.

Ova konstatacija EK se ponavlja dugi niz godina u izvještajima, pa samim tim smo spremni da damo odlučan odgovor rješavanju najtežih slučajeva organizovanog kriminala i visoke korupcije kroz efikasno vođenje sudskih postupaka i donošenja pravosnažnih presuda koje su odraz kvalitetne istrage, a ne odraz loše istrage i oslobaćajućih odluka očigledno sa željom zaštite pojedinaca i moćnika.

Naravno, da prilikom osnivanja Specijalnog suda vodiće se računa i o procesnim zakonima kako bi se u potpunosti uskladio sistem borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije sa standardima EU.

Kadar za Specijalni sud bi morao ispuniti stroge zakonske uslove, te bi to faktički značilo da su prošli provjeru vetinga.

Mislite li da bi pitanje kadrova u bezbjednosnom sektoru moglo dovesti do ozbiljne krize vlasti, s obzirom na poruke koje stižu iz Vaše i najjače vladajuće stranke PES-a? Imate li presjek stanja u bezbjednosnim službama?

Unutar vlasti nema krize, niti je bilo povoda za istu, uprkos medijskim spekulacijama. Odnosi Demokrata i PES su izuzetno prijateljski i strateški usmjereni. Svako demokratsko društvo podrazumijeva izvjesnu dinamiku, a ona se u ovom slučaju realizuje u granicama legalnosti, poštovanja zakona i sudskih odluka, kao i demokratske i političke kulture.

Zakonska je obaveza da se godišnji izvještaji o radu podnose Vladi do kraja marta 2024. godine, a konkretne akcije nadležnih organa u prethodna dva mjeseca pokazale su da nema više nedodirljivih, zato što na pozicijama odlučivanja nema dužnika tajkuna i interesnih grupa.

Šta mislite o radu Predraga Šukovića na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li imate informacije da je on kreator nekih afera protiv PES-a i znate li da li je zbog toga neko iz tog pokreta podnio krivičnu prijavu protiv njega?

Pitanje da li sam zadovoljan radom šefa SPO-a nije pitanje za mene, jer o navedenom isključivo može riječ u konačnom dati GST i direktor Policije, jer je po Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu propisano da rukovodioca SPO postavlja direktor Policije uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca, te želim da naglasim da će Vlada dati punu podršku u radu SDT-a i SPO-a u narednom periodu, jer nam je to jedan od strateških planova i zadataka za vrijeme našeg mandata, uz naravno poštovanje pune samostalnosti SDT-a.

Kako komentarišete odnos koji je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica imala sa pojedinim sudijama, a sudeći na osnovu transkripata koje “Vijesti” danima objavljuju?

U tom odnosu je uspostavljena nezakonita nadređenost predsjednice Vrhovnog suda u odnosu na druge sudije, jer je bio uspostavljen obrazac prema kojem predsjednica Vrhovnog suda izdaje naredbe i diktira odluke nižerangiranim sudijama. Prema međunarodnim standardima i domaćem pravu sudije treba da budu zaštićene od neprimjerenog uticaja, kako izvan, tako i unutar pravosuđa.

Na ovo pitanje ću vas napomeniti da je Regionalan inicijativa za anikorupciju (RAI) čiji je član CG donijela Deset principa za unapređenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima i trećim zemljama – koje je objavila na svom sajtu i Agencija za sprječavanje korupcije.

Četvrti princip između ostalog govori da: “Svi građani treba da imaju jednake šanse za rad u javnim službama. Zapošljavanje i napredovanje u službi mora se regulisati objektivnim i na zaslugama zasnovanim kriterijumima’’.

Mislim da je suvišan komentar da neko ko treba da poštuje ove pricipe nije iste ispoštovao kod izbora za mjesto direktora, gdje definitivno nije pod jednakim uslovima data šansa za izbor direktora Agencije, što i svjedoči prepiska između bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i gospođe Perović.

Nadam se da će navedene prepiske naći konačan sudski epilog, ali svakako postupak direktorice ASK ne odražava integritet jednog rukovodioca, niti liderstvo, posebno ako se radi o činjenici da ista rukovodi glavnom institucijom za borbu protiv korupcije i sprečavanje sukoba interesa.

Osim toga miješanje predsjednice Vrhovnog suda u rad i donešenje odluka ostalih sudija je klasičan primjer gaženja prava na pravično suđenje.

Šta nam kao građanima poručuje ta komunikacija – svjedoči li o jednom vremenu?

Vrijeme nedodirljivih je prošlo i ono je iza nas zahvaljujući odlučnom i neselektivnom radu prije svega SDT-a kojem ovom prilikom želim još jednom da pružim podršku u daljem radu i ubijeđen sam da nakon izbora VDT-a tužilačka grana će još jače i hrabrije krenuti sa završavanjem ogromnog broja predmeta koji su trenutno u radu i konstantno pristižu. Ova Vlada će prije svega raditi na prevenciji korupcije, težiće da društvo učinimo imunim na korupciju i nadam se da takav pristup kao plod će imati da funkcioneri i nosioci javnih funkcija budu ljudi od integriteta i ljudi koji će samo i isključivo na principu zasluga biti birani, a ne nikako po političkoj, nepotističkoj ili nekoj drugoj liniji.

Svjedoci smo prvo da je uspostavljena vladavina strahom koja je imala za posljedicu deformisanu motivaciju i svijest unutar institucija, i drugo došlo je do sprege državnih i kriminalnih struktura, pa je tako i predsjednica Vrhovnog suda kao član OKG bila na čelu mreže koja je vršila protivzakoniti uticaj.

Ubrzaćemo umrežavanje institucija za razmjenu podataka

Prethodna Vlada nije ispunila obećanje preseljenja SDT-a i SPO u staru zgradu vlade, ali ni pristup bazama podataka. Kada se očekuje selidba tih institucija u zgradu stare vlade, šta ste do sada uradili u tom procesu?

Vlada je već na prvim sjednicima usvojila Informaciju gdje je planirano preseljenje SDT-a u staru zgradu vlade, što će za rezultat imati neuporedivo bolje uslove za rad tužilaštva. Ministarstvo pravde je obrazovalo međuresorsku radnu grupu u kojoj je i predstavnik mog kabineta. Radna grupa će intenzivirati i pratiti projekat preseljenja, koji treba da odvija fazno, da prva faza bude iseljenje državnih organa koji se trenutno nalaze u staroj zgradi vlade, što bi omogućilo adaptiranje postojećih prostorija u zgradi, a potom i preseljenje.

Ovo je za Vladu jedan od prioriteta, kao što je i prioritet konačno umrežavanje nadležnih institucija za razmjenu podataka (tzv. interoperabilnost) na osnovu Sporazuma za unapređenje saradnje u oblasti kriminala o automatskoj razmjeni podataka između ključnih institucija. Potpisnici Sporazuma su MUP, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Vrhovni sud Crne Gore, Vrhovno državno tužilaštvo, Sudski savjet, Centralna banka Crne Gore i Sektor za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije.

Vlada je već na sjednici od ove nedjelje usvojila Informaciju kojom će se ubrzati mrežno uvezivanje nadležnih organa kako bi u potpunosti zaživjela razmjena podataka, a projekat će voditi Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Mijenjaćemo Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Koje izmjene ključnih zakona se mogu uskoro očekivati? Šta je sa “anti-mafija” zakonom?

Ključni zakoni u mandatu ove Vlade su vođeni prije svega preporukama EK iz izvještaja za 2023. godinu, a to su:

– Izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i Izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, uvažavajući sve već postojeće preporuke Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije, kao i preporuke Grupe država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), i da ih uskladi sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa i autonomiji tužilaštva, kao i njihovoj nepristrasnosti, odgovornosti i profesionalnosti.

Prioriteti Vlade su borba protiv korupcije, pa samim tim će se raditi poslije Nove godine na tekstu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, gdje će se uzeti u obzir svi komentari Evropske komisije, anagažovati međunarodni eksperti (iz država EU), kako bi postupak oduzimanja imovine bio u potpunosti usaglašen sa najboljim EU standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

(Vijesti)

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime