Ivan Brajović je u vrijeme socijalističke Crne Gore 1980-tih zauzimao brojne partijske funkcije u omladinskim organizacijama, a istakao se i za vrijeme AB revolucije u rušenju tadašnjeg komunističkog rukovodstva. Kasnije je učestvovao u formiranju Saveza reformskih snaga i SDP. Kada je SDP postala satelitska stranka Mila Đukanovića, Ivan Brajović se vratio svojim starim drugarima iz vremena AB revolucije, koji su u međuvremenu “džempere“ zamijenili skupocjenim odijelima, a već uveliko debelo ušli u kriminalne, nelegalne poslove i aktivnosti. Brajović je još jedan u nizu ministara bivšeg DPS režima, kome ne manjka korupcionaških afera, sadašnji je poslanik i predsjednik satelitskih Socijaldemokrata.
AFERA RAMADA
Iako je Viši sud presudio, a Apelacioni potvrdio presudu u kojoj se konstatuje da je lider Socijaldemokrata i bivši predsjednik Skupštine, Ivan Brajović lažno svjedočio u slučaju Ramada, protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Predmet je nakon dvije godine iz Osnovnog prebačen u Više tužilaštvo i još se razmatra. Brajović se u jeku afere našao kada su bivši poslanik Mladen Bojanić i tada zaposlena u hotelu Ramada Patricia Pobrić, uzbunili javnost dokazima da su se novcem građana plaćali skupovi Brajovićeve partije. Afera je izašla u javnost zahvaljujući Patriciji Pobrić, tadašnjoj menadžerki u hotelu Ramada. Ona je zbog toga izgubila posao, a Agencija za sprječavanje korupcije joj nije pružila zaštitu kao „zviždačici“ koju je tražila. Brajović je samo još jedan u nizu primjera kako se državni resursi koriste u partijske svrhe, i naravno ličnu korist. SD-ov kadar, Direktor Direkcije za željeznicu, Nebojša Obradović pravosnažno je osuđen na tri mjeseca zatvora, uslovno na dvije godine, jer je oštetio državni budžet za oko 950 eura. Brajović je u sudskom postupku tvrdio da “mu ne pada na pamet da skupove njegove partije plaćaju državni organi. “ Sud je utvrdio drugačije. Ni nakon sudskih presuda, niko nije disciplinski odgovarao, iako je to bilo obećavano iz Vlade.
Šta rade državne institucije? Zašto pravda nije zadovoljena? Slučaj Ramada je bio test za državne institucije koje one, nažalost, nisu prošle. Vlada je za gotovo svih sedam državnih službenika nekim kompromisima dogovarala da neki podnesu lične ostavke da bi ih već sutra rasporedila na drugo radnom mjesto sa istom platom koju su imali ranije, iz čega se jasno može zaključiti da je sama tadašnja Vlada vrlo direktno promoter korupcije. Kako spriječiti korupciju u društvu, ako oni koji su pravosnažno osuđeni za korupciju i lažno svjedočenje nemaju nikakvu sankciju u državnom organu?
AFERA PETLJA
MANS je protiv Brajovića, koji je bio na čelu ministarstva saobraćaja kada je potpisan ugovor o gradnji prve dionice autoputa Bar Boljare, podnio krivičnu prijavu zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Brajovića sumnjiče da je sa drugim kolegama iz izvršne vlasti time što u prvobitnu cijenu autoputa nije ukalkulisao izgradnju petlje Smokovac i dodatne radove, napravio višemilionsku štetu po budžet.
Iz MANS-a su ranije saopštili da je krivična prijava podnijeta specijalnom tužiocu zbog osnovane sumnje da su „Brajović i drugi funkcioneri izvršne vlasti zloupotrebom službenih ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti ugovorom nisu predvidjeli niz dodatnih radova i troškova tokom izgradnje auto-puta“.
“Postoje čvrsti dokazi da gospodin Brajović treba da bude saslušan makar u svojstvu svjedoka ako ne u svojstvu okrivljenog. Zbog čega se to nije desilo treba tužilaštvo da odgovori, da li su u pitanju kapaciteti ili politička volja, to je takođe ono što je upitno“, kazali su iz MANS-a.
Brajović je ranije u više navrata negirao optužbe tvrdeći da se petlja nalazi u projektnom zadatku i ponudi za gradnju prioritetne dionice.
AFERA LIMENKA
Zarobljeno DPS Tužilaštvo je ocijenilo da ne postoji osnovana sumnja ni za pokretanje postupka protiv Brajovića u slučaju Limenka. Krivičnu prijavu protiv Brajovića kao ministra unutrašnjih poslova i direktora policije Veselina Veljovića podnijela je Demokratska Crna Gora zbog nesavjesnog rada u službi. Ivan Brajović je bio pod istragom u slučaju „Limenka“ zbog sumnje da je 2011. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova sa tadašnjim šefom policije Veselinom Veljovićem omogućio bratu lidera DPS-a Mila Đukanovića, Acu Đukanoviću da stekne višemilionsku korist na štetu budžeta.
Ipak, nakon istrage, Tužilaštvo je ocijenilo da nema osnova za krivično gonjenje, pa su građani morali da plate 10 miliona eura odštete Đukanoviću jer mu država nije iselila zgradu u centru Podgorice, čije je zemljište kupio.
Mnogi tvrde da je to bio udžbenički primjer dogovorene korupcije za koju niko nije odgovarao. U slučaju Veljovića došlo je do zastare.
Mediji su izvještavali o tome da je Veljović dopisima upozoravao Brajovića da naredi iseljenje iz grade MUP-a, ali u arhivi ministarstva nikad nije pronađen Brajovićev odgovor.
“Time se šalje poruka svim ostalim državnim funkcionerima koji jesu korumpirani ali još nemamo čvrste dokaze ili nijesu otkriveni da se korupcija u Crnoj Gori i dalje toleriše, naračito ako imate dobre veze sa vrhom vlasti“, smatra Milovac.
AFERA DEPOZIT
Novu krivičnu prijavu protiv Brajovića podnio je dugogodišnji finansijer DPS-a i biznismen Duško Knežević. Kako je Brajović godinama držao depozite Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore u Atlas banci i koji je aranžman povodom toga imao?
Advokati Atlas Grupe su protiv bivšeg predsjednika Skupštine podnijeli krivičnu prijavu zbog, kako je rekao, reketiranja i korupcije, a sva dokumentacija vezana za depozite Aerodroma CG predata je tužilaštvu.
Knežević tvrdi da je direktno sa Brajovićem dogovarao deponovanje novca ove državne firme u Atlas banci, a da su mu zauzvrat zatvorili sve kredite koje je imao. Navodno je Knežević u tu svrhu dogovorio i kupovinu Brajovićevog placa u Bjelopavlićima po višestruko većoj cijeni od realne.
Knežević tvrdi i da je Brajoviću davao novac “za potrebe partije“. Brajović je ranije kazao da od 2013. prema Atlas banci nema dugovanja, te da ga je izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. Kada je riječ o depozitima Aerodroma Crne Gore, Brajović je poručio da nije uvučen u kako se izrazio , spektakularne finansijske malverzacije.
BRAJOVIĆEVA SUPRUGA
Najveći dio analiziranih podataka koje je MANS analizirao, odnosi se na bivšeg šefa parlamenta, Ivana Brajovića koji je za četiri godine svog mandata, državni avion koristio 42 puta.
Analiza podataka o Ivanu Brajoviću otkriva da je aktuelni lider Socijaldemokrata često putovao u pratnji supruge Dragane Brajović koja ga je pratila na čak 25 službenih putovanja u inostrastvo. Prema zahtjevima za korišćenje državnog aviona ,koje je analizirao MANS, Brajovićeva supruga je bila zvanični dio crnogorske delegacije šest puta, dok je kao takozvana “pratnja delegacije” državnim avionom letjela 19 puta!
Kao član delegacije, Dragana Brajović je obično prisustvovala protokolarnim prosjetama Ivana Brajovića, dok je van zvaničnog protokola i o trošku građana, supruga bivšeg šefa parlamenta posjetila: Rim, Rimini, Bratislavu, Varšavu, Maroko, Tbilisi, Beč, Baku, Ženevu, Talin, Berlin, Cirih, Luksemburg, Ankaru i Rejkjavik.
Zanimljivo je takođe da je supruga Ivana Brajovića u više slučajeva dok je bila pratnja delegacije letjela “specijalnim letom”, tj. državnim avionom, dok je zabilježeno da su članovi delegacije na tim putovanjima, išli komercijalnim letovima.
U odgovoru na pitanja Istraživačkog centra MANS-a, bivši šef parlamenta je naveo da je lično pokrivao troškove avio karata svoje supruge kada nije bila član delegacije. Ipak, u dokumentaciji u koju je MANS imao uvid, nema podataka da je Brajovićeva supruga putovala komercijalnim letovima. Na pitanje za koje letove je lično platio kartu svojoj supruzi, Brajović nije htio da odgovori.
PRODAJA ZEMLJIŠTA
Nevladina organizacija MANS predala je Specijalnom tužilaštvu Crne Gore kompletnu dokumentaciju o spornoj prodaji zemljišta, na osnovu koje je bivši šef crnogorske Skupštine Ivan Brajović navodno ostvario prihod od 150.000 eura kojim je pokrivao svoje bankarske dugove. Ključne sumnje su: da je cijena ostvarena prodajom zemljišta daleko iznad tržišne, da je kredit za kupovinu zemljišta dala Atlas banka, Duška Kneževića, a da Ivan Brajović nije prijavio navedeni prihod od 150.000 eura u imovinskom kartonu.
Pored toga, u političkoj javnosti je pokrenuto pitanje na koji način je Brajović nadoknadio minus od 50.000 eura na rivolving kartici Atlas banke.
Kako je saopštio MANS, podaci do kojih je došao istraživački centar ove nevladine organizacije potvrđuju da je Ivan Brajović iskoristio prodaju svog zemljišta po nerealno visokoj cijeni, kao paravan da prikrije nezakoniti prihod od 150.000 eura za namirenje dugova prema banci biznismena Duška Kneževića protiv koga je SDT pod kontrolom Milivoja Katnića, podiglo više optužbi.
„Dokumentacija iz katastra i banke potvrđuju da je zemljište prodato po nerealno visokoj cijeni i da je ono kasnije prodato trećem licu po cijeni koja je samo jedna trećina onog što je Ivan Brajović dobio za to. Takođe je informacija da iza kompletne transakcije stoji Atlas banka, da je zemljište kupljeno kreditom Atlas banke, a da je kompanija koja je fiktivno kupila to zemljište bila zapravo samo paravan da predsjednik Skupštine dobije novac kojim je kasnije pokrivao kredite. Prema onome što svjedoči predsjednik Atlas grupe Duško Knežević, pokriveni su i dugovi koje je Brajović imao prema Kneževićevoj banci“, kaže Milovac.
Brajović je odbacio optužbe, tvrdeći da je njegova kartica zatvorena u skladu sa zakonom, te izjavio:
„Lično sam uvjeren da sam sve radio u skladu sa zakonom, i sa punim povjerenjem u nepristrasan rad državnih organa, stojim na raspolaganju i iskazujem spremnost za saradnju sa ciljem što bržeg utvrđivanja i objelodanjivanja pune istine o ovom slučaju.“
(Borba)
