Veliko geopolitičko preslagivanje koje se trenutno događa u svijetu, podstaknuto agresijom na Ukrajinu, odražava se i u postupnoj eroziji dolara kao vodeće valute u deviznim rezervama centralnih banaka.
Kako navodi Financial Times, sve je primjetnije zanimanje centralnih banaka da povećaju izloženost deviznih rezervi prema kineskom juanu.
Udio upravnika deviznih rezervi u svjetskim centralnim bankama koji su uložili ili su zainteresovani da ulože u kinesku valutu povećao se s lanjskih 81 odsto na ovogodišnjih 85 odsto, prema godišnjem istraživanju švajcarske banke UBS sprovedenom na 30 vodećih centralnih banaka između aprila i juna, piše Poslovni dnevnik, prenosi Bonitet.
“Svjedočimo postupnoj eroziji dolara”, kaže Masimiliano Kasteli, šef strateške analize u odsjeku globalnih tržišta UBS-a. “Slika koja se pomalja predstavlja multipolarni valutni sistem”, dodao je Kasteli.
Rastući interes za kineski juan pojavio se nakon što su zapadne države zamrzle oko 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kao odgovor na invaziju Putinovog režima na susjednu Ukrajinu. Iako većina centralnih banaka taj događaj ocjenjuje kao izdvojeni, on je definitivno zaoštrio odnose zapadnih država i Rusije i zakomplikovao odnose s državama koje se nijesu pridružile sankcijama, poput Kine.
Juan i Tramp
To je ubrzalo povećanje jaza između Kine i SAD-a koji je započeo još tokom trgovinskog rata pokrenutog u vrijeme administracije Donalda Trampa. U tom kontekstu četiri petine ispitanika u istraživanju UBS-a ocjenjuje kako je to potez u pravcu stvaranja multipolarnog svijeta od kojeg će koristi imati juan. Manje od polovine smatra da će od toga profitirati dolar.
Na kratkoročne ocjene dolara utiče i visoka inflacija te (za sada bezuspješni) napori Feda da je snizi podizanjem kamatnih stopa. Valja naglasiti kako ostale centralne banke najčešće drže dolar kroz izloženost američkim državnim obveznicama koje su se ove godine našle na meti oštre rasprodaje usljed Fedovog zaoštravanja monetarne politike.
Istraživanje je pokazalo kako oni koji upravljaju deviznim rezervama traže alternativne oblike imovine, poput dionica, zelenih obveznica ili dužničkih hartija od vrijednosti zaštićenih od inflacije. Gotovo polovina ispitanika ističe kako su njihovi portfelji ove godine znatno diversifikovaniji nego lani.
