U crnogorskom pravosuđu trenutno nedostaje petina sudija, a ozbiljan problem predstavljaju deficit političke volje za izglasavanje ključnih zakona i izostanak ključnih imenovanja u pravosuđu, saopšteno je tokom uvodnih izlaganja na završnoj konferenciji „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, rekao je Crna Gora teži da postane punopravna članica EU, navodeći da to zahtjeva ulaganje značajnih napora kada je riječ o reformi pravosuđa.
Kazao je da su zastoji u sudskim postupcima, nedostatak resursa, neujednačena primjena zakona neki od zaključaka EK koji ukazuju na neefikasno funkcionisanje crnogorskog pravosudnog aparata.
„Ono što je takođe primjetno jeste nedostatak neujednačenosti sa evropskim standardima i pravnom tekovinom. U poslednjih nekoliko godina ozbiljan problem u pravosuđu predstavlja deficit političke volje za izglasavanje ključnih zakona iz oblasti pravosuđa, ali i ključnih imenovanja u pravosuđu – izbora vrhovnog državnog tužioca i članova Sudskog savjeta“, naveo je Vujović.
Govoreći o projektu „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori“, Vujović je pojasnio da se njegov osnovni cilj ogleda u podsticanju demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori, kroz učvršćivanje temelja vladavine prava i širenja kulture poštovanja ljudskih prava, kao i jačanju uloge civilnog društva kao katalizatora ui promociji ljudskih prava sa posebnim akcentom na pristup pravdi i vladavinu prava.
„Jedna od ključnih aktivnosti projekta bio je monitoring sudskih postupaka. Posmatrani su samo krivični postupci. Značaj ove vrste monitoringa ogleda se u doprinosu povećanja transparentnosti i unapređenju sudskih procesa. Kroz pažljivo i sistematično prikupljanje podataka, monitoring sudskih postupaka omogućava dubinsku analizu i identifikaciju kljulčnih problema u radu i funkcionisanju sudova na osnovu čega je moguće doći do unapređenja“, naveo je Vujović.
Dodao je i da su tokom realizacije projekta sprovedene brojne aktivnosti, navodeći da je sa HRA izrađeno sedam analiza i izvještaja.
Predstavnica Vrhovnog suda Crne Gore, sutkinja Seka Piletić, rekla je da se godinama ponavljaju iste preporuke kad je u pitanju rad pravosuđa, navodeći da to izaziva zabrinutost, ali da ne obeshrabruje.
„Prekomjerno trajanje sudskih postupaka, loše stanje u informaciono komunikacione infrastrukture, nedadekvatne mjere bezbjednosti u sudovima, nepristupačnost velikog broja sudova osobama s invaliditetom, neki su od problema koji su konstatovani u CeMI-jevom izvještaju“, navela je Piletić.
Kazala je da je uočeno i da je jedan od uzroka takvog stanja neoblagovremeno popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.
„Ova situacija direktno narušava efikasnost pravosudnog sistema i predstavlja ozbiljan izazov u održavanju vladavine prava. Složićemo se i da uslovi za rad sudija nisu na optimalnom nivou i da nedostatak prostornih kapaciteta utiče na to, da se suđenja često odlažu i održavaju u neadekvatnim kancelarijama, što takođe ograničava pristup javnosti ročištima“, rekla je Piletić.
Poručila je da Vrhovni sud posebnu pažnju posvećuje zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koje i dalje predstavlja izazov i jedno od najčešće kršenih ljudskih prava u Crnoj Gori.
Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović-Zvicer, rekla je da je Sudski savjet prilikom izrade analize dao sugestije i komentare na CeMI-jevu analizu.
„Treba akcentovati ono što su ciljevi projekta, a to je monitoring procedura s aspekta onoga što je krajnji cilj, a to je pristup pravdi. Posebno mi se svidjelo što su u fokusu bile i ranjive društvene grupe i njihov pristup pravdi“, navela je Simović-Zvicer.
Kazala je da vjeruje da zaključci koje je CeMI prepoznao kao ključne će pomoći predstavnicima Sudskog savjeta u radnoj grupi za izmjene Zakona o Sudskom savjetu i drugim propisima u cilju unaprijeđenja zakonodavnog okvira.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Crne Gore, Sreten Jakić, je govoreći o aktivnostima kad su u pitanju poglavlja 23 i 24, podsjetio da je završeno formiranje radnih grupa.
„U Ministarstvu pravde smo ažurno odradili dio radnih grupa koji se tiče Zakona u Sudskom savjetu u sudijama i sledeće nedelje počinje radna grupa u tom kontekstu. Vrlo je važno da pomenemo kao novinu inkluzivnost. U ranijem pariodu smo zaključili da sudije nižih sudova i tužioci nižih tužilaštava nisu bili uključeni u radne grupe, to smo izmijenili i sad su svi uključeni u proces“, naveo je Jakić.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc-Prelević, kazala je da se crnogorsko pravosuđe trenutno nalazi u situaciji da mu nedostaje petina sudija.
„Situacija u Osnovnom sudu u Beranama ove godine je takva da je sudija zadužen sa 911 predmeta po sudiji. To znači da je prosječna opterećenosti tih sudija veća za 117 predmeta. U sudu u Žabljaku nema sudija, a u Osnovnom sudu u Herceg Novom sudi samo dvoje sudija“, navela je Gorjanc-Prelević.
Prema njenim riječima, Sudskom sasvjetu je bez opravdanog razloga trebalo pet mjeseci da rasporedi izabrane kandidate za sudije.
„Smatramo da komisija za testiranje Sudskog savjeta nema opravdanja da po dva i tri mjeseca od okončanja konkursa čeka da zakaže testiranje sudija. Mislim da moraju svi da urade mnogo više da se ažurnost u sudovima počne da popravlja“, istakla je Gorjanc-Prelević.
Ukazala je da su zbog toga mnogi građani prinuđeni da vitalna životna pitanja „stave na čekanje kako u parnici, kako po pitanju ostvarivanja prava na imovinu, tako i u krivici“.
„U slučajevima organizovanog kriminala, pogotovo visoke korupcije, oštećena je čitava država i svi smo na čekanju. Zbog toga mislim da je velika odgovornost na Ministarstvu pravde koje treba da obezbijedi kvalitetne i brze izmjene zakona, da skrati pretjerano dugu obuku, ali i da je učini efektivnijom, da unese određene izmjene u Zakon o upravnom sporu, jer Upravni sud grca u predmetima“, ukazala je Gorjanc-Prelević.
Projekat „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – projekat monitoringa suđenja 2021-2023” sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Akcijom za ljudska prava (HRA), a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.
(PR Centar)
