17.2 C
Podgorica
24.09.2023.

Čak 90 odsto analiziranog sadržaja ima negativan sentiment o “Srpskom svetu”

Analiza narativa i sentimenata objava o “Srpskom svetu” u medijima iz Crne Gore i regiona, koju je pripremila organizacija DebunkEU.org, pokazala je da je svega jedan u 10 analiziranih tekstova imao pozitivan ili neutralan stav o konceptu “Srpskog sveta”!

Većinu sadržaja sa negativnim sentimentom su objavili mediji iz Crne Gore, dok su oni koji podržavaju “Srpski svet” bili jednako distribuirani u lokalnim i u medijima iz Srbije. Sadržaji koji su zagovarali ovaj koncept su ukazali na to da “Srpski svet” nije precizno definisan i da zavisi od osobe koja ga tumači.

Definicije variraju od “sistema vrijednosti” do tvrdnji da “Srpski svet” znači da bi Srbija, Crna Gora i Republika Srpska trebalo da se integrišu u jednu državu.

“DebunkEU.org” analiza “Srpskog sveta” pokriva period od tri mjeseca- od novembra do kraja januara- i obuhvata 580 objava iz više od 150 različitih medija iz Crne Gore i regiona. Velika većina ovog uzorka je imala snažno negativan sentiment o konceptu “Srpskog sveta” dok je približno jedan od 10 tekstova imao pozitivan ili neutralan sentiment.


Grafik 1: Udio po sentimentu

Iako je po ukupnom broju objavljenih tekstova pozitivan i neutralan sentiment činio približno 12 odsto ukupnog sadržaja, ovaj sadržaj je vidjela četvrtina ukupne publike. Većinu tekstova objavili su mediji iz Crne Gore, ali kada se izdvoji samo sadržaj sa pozitivnim sentimentom, u jednakoj mjeri su ga objavljivali mediji iz Crne Gore i mediji iz Srbije.

Grafik 2: Udio po sjedištu medija

 

Glavne poruke objava sa negativnim stavom su bile da “Srpski svet ugrožava suverenitet Crne Gore” i da “promoviše hegemoniju Srbije u regionu”. U okviru ova dva glavna narativa, preciznije tvrdnje su bile da vlasti u Crnoj Gori rade u korist “Srpskog sveta” i to tako što podrivaju obrazovanje, kulturu i ekonomiju u državi.

Iz perspektive regiona, iznijeta je tvrdnja da je „Srpski svet“ suštinski isti koncept kao i „Velika Srbija“, da ugrožava region, kao i da je Srpska pravoslavna crkva njen glavni promoter. Ove su objave često navodile i da je „Otvoreni Balkan“ način da se ostvare ciljevi „Srpskog sveta“.


Grafik 3: Narativi i podnarativi sadržaja sa negativnim sentimentom

Gotovo sav sadržaj sa negativnim sentimentom objavili su mediji iz Crne Gore- od toga više od polovine tri medija- gradski.me, aktuelno.me i antena.net.


Grafik 4: Mediji koji su objavljivali sadržaj sa negativnim sentimentom

Glavna poruka objava koje podržavaju „Srpski svet“ je da je to koncept koji bi trebalo da pomogne Srbima u regionu. Međutim, preciznije definisane poruke, pod-narativi, su ukazali na činjenicu da ne postoji precizna definicija ovog koncepta, da je promjenjiva i zavisi od osobe koja ga interpretira. Tako su se mogli čuti pozivi da „Srbi u regionu budu ujedinjeni“ ali i tvrdnje da bi „Crna Gora, Srbija i Republika Srpska trebalo da se integrišu u jednu državu“. Najglasniji zagovornik posljednjeg pod- narativa je istoričar Aleksandar Raković.


Graph 5: Positive sentiment narratives and sub-narratives

Trećinu svih objava koje podržavaju „Srpski svet“ objavila su dva medija iz Crne Gore- in4s.net i borba.me.

Iako je velika većina analiziranog sadržaja imala negativan stav o „Srpskom svetu“, to bi bilo pogrešno interpretirati kao konsenzus javnosti o tom pitanju. Većina objava koje su imale negativan (i pozitivan) sentiment su bile ili autorski tekstovi ili intervjui- dakle dominantno bazirani na mišljenjima i stavovima jedne osobe. Takođe, polovinu sadržaja je objavilo svega tri medija čije su uređivačke politike snažno politički profilisane. Iako je interesovanje za ovu temu veoma veliko, ovo nije izazvalo ozbiljnu, balansiranu debatu o „Srpskom svetu“ već je samo produbilo podjelu na dvije strane- onu za i onu protiv.

(Projekat DebunkEU.org je finansirala Savezna Vlada Njemačke)

- Oglasi-spot_imgspot_img
Poslednje vijesti
- Oglasi-spot_img
POVEZANE VIJESTI
- Oglasi-spot_img

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime