Specijalni tužioci utvrđuju kakve se nezakonitosti kriju iza najave krupnih poslovnih poduhvata Italijana Michela Mulasa, na čiji račun u Prvoj banci je za tri mjeseca uplaćeno 400 miliona eura, a da, uprkos najavama, nije ništa investirao u Crnu Goru!
Vijesti u današnjem izdanju pišu da je Mulas, kao radnik firme za obezbjeđenje, obećao da će u Crnu Goru uložiti više od tri milijarde eura!
Račun u banci, koju kontroliše brat predsjednika države Aco Đukanović, Italijan je otvorio u novembru 2020. godine, a već 12. dana tog mjeseca preko švajcarske Baarclay banke uplaćeno mu je 100 milion eura. U naredna tri mjeseca uplaćeno mu je još oko 300 miliona eura, pokazuje istraživanje tokom kog su Vijesti i Alternativa Crna Gora došli do kompletne dokumentacije i ugovora o navodnom investiranju vrijednom 3,2 milijarde eura!
Nakon prve uplate na njegov privatni račun, Mulas je 30. decembra 2020. godine registrovao firmu MR Investment, sa sjedištem u Baru i osnivačkim kapitalom od nula eura, pišu Vijesti i dodaju da ta firma nije napravila nijednu transakciju i pri tom se nalazi u blokadi! Broj telefona ostavljen u podacima o kompaniji je isključen, a odgovor nije stigao ni na pitanja poslata mejlom, jer se elektronska pošta vratila se kao neisporučena, navodi podgorički dnevnik.
U Prvoj banci tvrde da transakcije nisu obavljene preko njihovih računa. Stotine miliona eura uplaćivane su od 12. novembra 2020. do 9. februara prošle godine, a na osnovu fiktivnih ugovora sa firmama Society of trust & estate practitioners LTD (STEP) i Valuemaven business services (UK) Limited.
Prema informacijama iz policije, Mulas je dva puta dolazio u Crnu Goru. Posljednji put iz države je izašao u martu prošle godine. Šta se zapravo desilo u kompletnom slučaju utvrdiće Spacijalno državno tužilaštvo (SDT), koje ga istražuje.
Iz SDT- je Vijestima potvrđeno da je formiran predmet i da je izviđaj u toku, ali da više informacija i podataka ne mogu da saopšte zbog zaštite interesa postupka. Oni nijesu objasnili kada je predmet formiran i da li je utvrđeno gdje je završio novac uplaćivan na devizni račun Mulasa u Prvoj banci.
Istražitelji će morati da utvrde i da li TRUST-om raspolaže neko od crnogorskih državljana, odnosno da li je i za čiji račun Mulas na svoje ime transferisao novac deponovan u Barclay banci.
Iz Prve banke tvrde da strogo poštuju zakone o kreditnim institucijama i sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i da, u skladu sa tim, o svakoj transakciji prijavljuju i obavještavu nadležne.
„Samim tim, transakcije koje se nijesu desile, ne mogu biti ni prijavljene. Svrha ovakvih upita jedino može imati za cilj nanošenje štete banci, njenim akcionarima i klijentima. S obzirom na to da je dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom, a kako podaci sa kojima raspolažete nijesu tačni, molimo vas da ne dozvolite da budete izmanipulisani i da prekršite novinarski kodeks plasiranjem neistinitih informacija“, odgovorili su iz Prve banke.
Iz Centralne banke (CBCG) su kazali da su podaci o bankarskom poslovanju tajni.
Vijesti su guvernera CBCG, Radoja Žugića, pitale da li je Prva banka, u izvještajima koje je obavezna da dostavlja, u iskazu o novčanim tokovima i izvještaju o bitnim događajima, obavijestila CBCG o transakcijama izvršenim preko računa čiji je vlasnik Mulas.
Dokumenta u koja list ima uvid, pokazuju da je prema ugovorima koje je Mulas potpisao, na njegov devizni račun u Prvoj banci, preko Barclay banke, trebalo da bude uplaćeno 3,2 milijArde eura.
SWIFT-ovi do kojih su došle Vijesti i Alternativa, pokazuju da je TRUST pod imenom Society of trust & estate practitioners LTD (STEP) iz Švajcarske, 12. novembra 2020. i 9. februara prošle godine, transferisao na Mulasov račun po stotinu miliona EUR. Sa Mulasom je samo dva dana prije prve uplate, u ime firme STEP, fiktivni ugovor o navodnom investiranju u Crnu Goru potpisao ovlašćeni zastupnik te organizacije David Maisano.
STEP ima svoje franšize širom svijeta, a registrovani su kao “organizacija koja edukuje lidere”.
U ugovoru potpisanom sa Mulasom piše da ga sklapaju kako bi razvijali svoje investicione projekte koji su ovdje predviđeni, a koji setiču stambenih, hotelskih, komercijalnih i posebno industrijskih nekretnina.
