Vanredni parlamentarni izbori su izlaz iz aktuelne krize u Crnoj Gori, ocijenio je u intervjuu za albanski servis Glas Amerike Nik Đeljošaj, predsjednik Albanske alternative i opštine Tuzi.
Đeljošaj je ponovio da bi o četvrtom kandidatu za sudiju Ustavnog suda trebalo da se dogovore manjinske partije i da bi on trebalo da bu Albanac koga bi, kako ističe, imenovale albanske stranke, a ne drugi politički subjekti.
Glas Amerike: Gospodine Đeljošaj, vaša stranka je dio tehničke vlade. Kako vidite izlaz iz krize u kojoj se nalazi Crna Gora?
Đeljošaj: Crna Gora je čekala 30 godina da promijeni sistem ili vlast koja je dugo upravljala državom. Država je posle prolazila kroz česte promjene vlasti, što nije bila praksa u Crnoj Gori. Odnosno, učestali su demokratski procesi u Crnoj Gori, tako ih ja zovem. Mislim da je izlaz iz krize kroz vanredne parlamentarne izbore, na kojima će biti razjašnjeno sve što građani misle o tome šta se dešavalo ovih godina. Dakle, naša očekivanja su da će tehnička vlada trajati još nekoliko mjeseci, dok se na parlamentarnim izborima ne razjasni situacija u Crnoj Gori.
Glas Amerike: Rekli ste da će se manjinske stranke dogovoriti oko četvrtog kandidata za sudiju Ustavnog suda. Kada se očekuje finalizacija tog dogovora i da li možete da podelite sa nama ime četvrtog kandidata?
Đeljošaj: Dok sam u Vašingtonu, imao sam komunikaciju sa političkim predstavnicima manjina u Crnoj Gori i zajedno sa većinom su se dogovorili oko tri kandidata za Ustavni sud. Mislim da četvrti kandidat treba da bude predstavnik manjina i za to treba da postoji njihova saglasnost. Mogu ići korak dalje. Mislim da četvrti kandidat treba da bude Albanac, jer mislim da u sudstvu, tužilaštvu, u cijelom sistemu, nemamo nijednog Albanca. Ovo sam rekao i ranije tokom sastanka sa predstavnicima zemalja Kvinte u Crnoj Gori. Podržavam ovaj stav i radiću do kraja na pronalaženju modela, kompromisa da četvrti sudija Ustavnog suda bude Albanac. Ali ne Albanac kojeg bi imenovale političke stranke u većini, jer postoje takve tendencije, već albanskog kandidata kojeg bi imenovale albanske političke partije, takođe tražeći podršku Bošnjačke stranke.
Glas Amerike: Da li će se uskoro postići dogovor o tome, sledeće nedelje?
Đeljošaj: Verujem da ćemo po povratku u Crnu Goru imati brz sastanak sa predstavnicima manjinskih partija i da ćemo doći do modela ili dogovora jer mislim da je sada vrijeme da imamo predstavnika Albanaca u Ustavnom sudu. I na ovaj način možemo da napredujemo jer želim da istaknem da smo mi Albanci podržali da predstavnik Bošnjaka bude potpredsjednik parlamenta, potpredsjednik vlade, i nije rečeno da uvijek treba da predstavnik manjine iz Bošnjaka jer imaju nešto veći broj ljudi. Tako da ovaj put mislim da bi trebalo da bude albanski. Želim da ponovim, ne Albanca koga su predložile druge stranke, kao što je to bio trend, već Albanca koga su postavile albanske političke partije.
Glas Amerike: Da li se nakon popunjavanja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu očekuju novi parlamentarni izbori i kada oni mogu biti održani?
Đeljošaj: Mislim da se očekuju. Mislim da to očekuje i naši međunarodni partneri. Mislim da je to očekivanje građana. Normalno je da se parlamentarni izbori održe odmah nakon izbora članova Ustavnog suda i da se zajedno skrati mandat. Dakle, kao što se dogovara pitanje Ustavnog suda, trebalo bi da se dogovori i najpogodniji datum za vanredne parlamentarne izbore. Treba razmotriti i mogućnost izmjene izbornog zakona jer prostora ima dovoljno i imamo i preporuke međunarodnih organizacija. Ali ako za to ne bude mogućnosti, mislim da će vrlo brzo biti održani vanredni parlamentarni izbori.
Dok sam u Vašingtonu, imao sam komunikaciju sa političkim predstavnicima manjina u Crnoj Gori i zajedno sa većinom su se dogovorili oko tri kandidata za Ustavni sud. Mislim da četvrti kandidat treba da bude predstavnik manjina i za to treba da postoji njihova saglasnost. Mogu ići korak dalje. Mislim da četvrti kandidat treba da bude Albanac, jer mislim da u sudstvu, tužilaštvu, u cijelom sistemu, nemamo nijednog Albanca. Ovo sam rekao i ranije tokom sastanka sa predstavnicima zemalja Kvinte u Crnoj Gori. Podržavam ovaj stav i radiću do kraja na pronalaženju modela, kompromisa da četvrti sudija Ustavnog suda bude Albanac. Ali ne Albanac kojeg bi imenovale političke stranke u većini, jer postoje takve tendencije, već albanskog kandidata kojeg bi imenovale albanske političke partije, takođe tražeći podršku Bošnjačke stranke.
Glas Amerike: Da li će se uskoro postići dogovor o tome, sledeće nedelje?
Đeljošaj: Verujem da ćemo po povratku u Crnu Goru imati brz sastanak sa predstavnicima manjinskih partija i da ćemo doći do modela ili dogovora jer mislim da je sada vrijeme da imamo predstavnika Albanaca u Ustavnom sudu. I na ovaj način možemo da napredujemo jer želim da istaknem da smo mi Albanci podržali da predstavnik Bošnjaka bude potpredsjednik parlamenta, potpredsjednik vlade, i nije rečeno da uvijek treba da predstavnik manjine iz Bošnjaka jer imaju nešto veći broj ljudi. Tako da ovaj put mislim da bi trebalo da bude albanski. Želim da ponovim, ne Albanca koga su predložile druge stranke, kao što je to bio trend, već Albanca koga su postavile albanske političke partije.
Glas Amerike: Da li se nakon popunjavanja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu očekuju novi parlamentarni izbori i kada oni mogu biti održani?
Đeljošaj: Mislim da se očekuju. Mislim da to očekuje i naši međunarodni partneri. Mislim da je to očekivanje građana. Normalno je da se parlamentarni izbori održe odmah nakon izbora članova Ustavnog suda i da se zajedno skrati mandat. Dakle, kao što se dogovara pitanje Ustavnog suda, trebalo bi da se dogovori i najpogodniji datum za vanredne parlamentarne izbore. Treba razmotriti i mogućnost izmjene izbornog zakona jer prostora ima dovoljno i imamo i preporuke međunarodnih organizacija. Ali ako za to ne bude mogućnosti, mislim da će vrlo brzo biti održani vanredni parlamentarni izbori.
Glas Amerike: U Crnoj Gori su predsjednički izbori zakazani za 19. mart. Očekujete li da će opozicija izaći sa zajedničkim kandidatom i da li biste takvog kandidata podržali?
Đeljošaj: Iskreno, mi, i ja kao lider stranke, pažnju smo usmjerili na lokalne izbore u Tuzima. Za nas, proces predsjedničkih izbora nije toliko bitan. Mislim da ne postoji mogućnost da se Albanci kandiduju sa svojim albanskim predstavnicima i to nam automatski nije u vrhu prioriteta. Mi treba da vidimo da li ce biti drugi krug glasanja pa onda da se uključimo. Do tada smatram da su Albancima primarniji, a i za nas je opština Tuzi važnija.
Glas Amerike: Kako vidite saradnju albanskog faktora na izborima u Tuzima?
Đeljošaj: Albanske političke partije zajedno upravljaju Tuzima četiri godine. Mi smo u koaliciji za predstojeće izbore, odnosno četiri albanske političke partije su se dogovorile da zajedno izađu na lokalne izbore u Tuzima. Albanski politički faktor je jedinstven. Verujem da smo pokazali da smo dobro vladali. Dobro upravljanje će se, mislim, ogledati u podršci građana i nastavljamo razvoj zemlje. Naša opština je potpuno transformisana u svakom pogledu. Pominjem podatak, od 2019. godine kada je odobren prvi budžet i poslednji budžet koji je odobren za 2023. godinu, povećali smo budžet za 512%.
Dakle, počeli smo sa 1,7 ili 1,8 miliona i otišli smo na preko 8 miliona i to zahvaljujući dobrom menadžmentu. Četiri fabrike su otvorene i spremaju se za otvaranje u našoj opštini, koja je pokazala veoma veliki razvoj u našoj zemlji, otvaranje novih radnih mesta. Zato mislim da će građani podržati nastavak razvoja i ne vraćanje u prošlost, ali na građanima je da odluče i mi ćemo poštovati njihovu odluku.
Glas Amerike: Često ste kritikovali način na koji su manjine tretirane u Crnoj Gori. Da li se nešto promenilo s obzirom na to da ste nekoliko meseci dio tehničke vlade?
Đeljošaj: Albanci nikada nisu bili integrisani u institucije na ovom nivou kao što imamo danas. Ne samo da su integrisani kada je riječ o radnim mjestima, već i u vođenju institucija, koje su u prošlosti bile viđene samo na televiziji. Danas ovim institucijama upravljaju Albanci. Ovo je ogroman napredak. Bio je to veliki napredak sa našim učešćem u vladi.
Bićemo dio institucija, ne samo da vodimo institucije sa velikom podrškom u Crnoj Gori, već imamo pristup budžetu i investicijama u zemljama u kojima žive Albanci. Uzimam primjer opštine Tuzi, gde je budžet za 2023. godinu 17,2 miliona eura zahvaljujući našim projektima i lobiranju u Vladi. Dakle, imali smo integraciju i napredak. Vlada se pomirila sa ovom realnošću. Mislim da to u budućnosti predstavlja osnovu za nastavak povećanja našeg prisustva u Vladi.
